Novosti

17/02/2021

Nitko i ništa u Zagrebu

Franjo M. Fuis, "Podzemni Zagreb i druge reportaže 1934-1941" (Što čitaš?, Zagreb 2020.): U čemu je tajna dugovječnosti Fuisovih zapisa u naoko efemernoj formi novinskih reportaža – prerušen u klošara on s nezaposlenim radnicima, beskućnicima i skitnicama dijeli njihovu bijedu – koje su nadživjele mjesta svojih prvih objava? U njegovu umijeću da s decentnim književnim talentom u taj svijet unese nepatvoreni socijalni angažman

piše Srećko Pulig

10/02/2021

Iva Marčetić Bez kolektivnih stambenih prava ugrožena su nam i ona pojedinačna

Ukoliko nemamo kolektivni odgovor na stambeno pitanje, imat ćemo mnogostruke i brojne pojedinačne stambene tragedije u spektru od onih najstrašnijih u obliku deložacija do društvene tragedije u kojoj se cijela jedna generacija ne može emancipirati uslijed neprikosnoveno visokog troška stanovanja

piše Srećko Pulig

03/02/2021

Maja Breznik Društvene institucije već su se pripremile na dolazak autoritarnog režima

Janša je došao na vlast u povoljnom trenutku za svoju politiku. Autoritarna vlast podudarila se s izvanrednim okolnostima epidemije, što je aktiviralo sile o kojima si dosad nismo dozvolili misliti da postoje. Primjerice, zdravstveni konzorciji su radili liste koje se korisnike staračkih domova može poslati u bolnicu ako obole od Covida-19, a koje ne

piše Srećko Pulig

20/01/2021

Kako ponovno biti internacionalan

O evropskim integracijama i njihovoj krizi, opasnosti od zatvaranja ljevice u "nacionalne torove" i socijalističkom internacionalizmu danas za Novosti govore koordinator slovenske Levice Luka Mesec, članica Radničke fronte Katarina Peović i član grupe Marx21 Vladimir Unkovski-Korica

piše Srećko Pulig

05/01/2021

Catherine Samary: Treba izgraditi kontrahegemoniju protiv svih odnosa opresije

Za ljevicu je jednako važno da prevlada "radničke" pristupe koji su slijepi na rasističke i seksističke ili homofobne dimenzije, kao i da prevlada antirasističke ili feminističke pristupe koji zamračuju klasne nejednakosti

piše Srećko Pulig

25/12/2020

Ekstremisti imuni na koronavirus

Za razliku od Trumpa, evropskim ekstremno desnim strankama prvi val pandemije nije naštetio. Promjene potpore krajnjoj desnici u okviru su statističke pogreške

piše Srećko Pulig

23/12/2020

U potrazi za novim manifestom

Dva aktualna manifesta doprinos su strateškim raspravama unutar evropske ljevice. Ti dokumenti zagovaraju radikalne promjene i pokušavaju domisliti izazove s kojima će se suočiti neka buduća narodna vlada

piše Srećko Pulig

16/12/2020

Kako smo gradili Treći svijet

Izložba "Baština međunarodne suradnje" svjedoči impozantnim projektima koje su naše institucije i građevinska poduzeća izgradili u Africi i dijelovima Azije u zlatno doba Pokreta nesvrstanih. Zahtjevni radovi realizirani su zahvaljujući jugoslavenskim arhitektima, koji su svoje znanje stekli u obnovi naše zemlje nakon Drugog svjetskog rata

piše Srećko Pulig

09/12/2020

Tanja Petrović i Andrea Matošević Akcijaši su gradili novi svijet i nove ljude

Za dve generacije brigadira koji su gradili dva koloseka pruge Šamac – Sarajevo 1947. i 1978. godine zajedničko je uverenje da su kolektivnim radom nesebično davali društvu i doprinosili opštem dobru. I upravo je u tom požrtvovanom davanju njihovo herojstvo, i razlog da su i sami svoj rad videli kao herojski

piše Srećko Pulig

02/12/2020

Pravo na revoluciju

"200 godina Friedricha Engelsa" (uredili Maroje Višić i Miroslav Artić; Durieux, Zagreb 2020.): Monografski zbornik posvećen Engelsu u povodu 200. godišnjice njegova rođenja usamljeni je dragulj o misliocu kojem je učinjena izvjesna nepravda time što je ostao u sjeni Marxa, a koji je ujedno bio neumorni politički agitator i organizator koji se nikada nije odrekao revolucionarnog impetusa marksizma

piše Srećko Pulig

23/11/2020

Selo neveselo

Izložba "Selo u reportažnoj fotografiji Toše Dapca (od 1930-ih do 1950-ih)" u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti: Što vidimo na Dapčevim fotografijama? Vidimo više seljakinje nego seljake u radnom procesu, vidimo njihovu materijalnu bijedu, vidimo njihovu dnevnu i tjednu migraciju u grad, zbog prodaje svojih proizvoda na tržnicama, odrađivanja poslova za "gospodu" ili prošnje...

piše Srećko Pulig

17/11/2020

Kad kadrovska prebacuje normu

David Graeber, "Besmisleni poslovi" (prevela Alenka Mirković-Nađ, Jesenski i Turk, Zagreb 2020.): Samo vlasnici velikih korporacija vjeruju da živimo u najboljem od svih svjetova, onome koji njeguje efikasnost, konkurentnost i reforme za opće dobro, piše Graeber u svojoj inspirativnoj knjizi, koja ipak ne objašnjava do kraja zašto toliki besmisleni poslovi i dalje postoje

piše Srećko Pulig

10/11/2020

Ljevica u vrijeme desnice

Što za lijeve koalicije i stranke, koje su u Hrvatskoj i Sloveniji sada i u parlamentu, znači pozivanje na socijalizam? I u kakvom je to odnosu spram poimanja demokracije, a onda i liberalne tradicije, koju također možemo shvatiti šire od liberalnih stranaka? Za Novosti o tome govore sociolog Marko Kržan, filozof Luka Bogdanić i politolog Tomaž Mastnak

piše Srećko Pulig

09/11/2020

Duško Petrović Politički legitimirano bezakonje i dalje je na snazi

Devedesetih se nasilje diverzificiralo, država nije sačuvala monopol na njega. Imali smo primjere u svakodnevici da ljudi s oružjem postaju suvereni iznad zakona. Kod Bezuka imamo snažan kontinuitet takvog ponašanja, sada simbolički prenesen na nove generacije. Netko uzima oružje, legitimira se kao "istinski Hrvat", a ne odnarođena elita. S druge strane, takav resantiman stvoren je u uvjetima marginalizacije u evropskom kontekstu

piše Srećko Pulig

28/10/2020

Tumač jednog vremena

Velika izložba posvećena jugoslavenskom, vojvođanskom, a dijelom i njemačkom sineastu Želimiru Žilniku, pod naslovom "Građani iz sjene" u toku je u bečkom Kunsthalleu

piše Srećko Pulig

25/10/2020

Vladan Jeremić Zamislite da Matakoviću pocepaju celu izložbu

Veliku ulogu u kreiranju nasilja u Galeriji Stara kapetanija u Zemunu, u koju je uletelo 15 maskiranih osoba koristeći suzavac i pocepalo celu izložbu grupe Momci zbog jednog satiričnog crtežića underground stripa iz devedesetih – odigrala su huškanja, spinovi i mimovi desnice koji su prethodili u svim oblicima na socijalnim mrežama

piše Srećko Pulig

20/10/2020

Radnički zaokret

O slabostima radničkog pokreta u Hrvatskoj, o eventualnoj zamjeni tog pojma nekim širim poput pučkog pokreta, o potrebi organizirane borbe protiv neokonzervativne ekonomske politike i o ulozi lijevih stranaka u tome za Novosti govore politolog Stevo Đurašković, sindikalist Mario Iveković i član Radničke fronte Hrvoje Štefan

piše Srećko Pulig

06/10/2020

Matko Meštrović Dizajnu pristupam civilizacijski, a ne kulturnjački

Generalni direktor RTZ-a Ivo Bojanić uzeo me za savjetnika da mu pomognem u nekim pitanjima. Jedan razgovor završio je prilično neodređeno: kakav pristup odabrati? Ne kulturni, ne kulturnjački, nego civilizacijski. Od te definicije kretao je i moj zadatak. Prvo što sam napravio bilo je da je RTZ na visokostručnoj razini osuvremenio svoje lice kojim se javlja u javnosti

piše Srećko Pulig

05/10/2020

Banke peru milijarde

Količina opranog novca se stalno povećava, a povremene afere, kao što je ona koju je razotkrio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, sporadično zatalasaju površinu kriminalnog mora

piše Srećko Pulig

15/09/2020

Moć i nemoć sindikata

Postojeća sindikalna politika je kratka. Ona je vatrogasna, prepuna apela da se ljudi ne bacaju na cestu, da im se ne umanjuju radna prava, propisana zakonom. Suprotno tome, treba imati maksimalističke zahtjeve da bi se dogodili i mali pomaci u položaju radnika

piše Srećko Pulig

01/09/2020

Partija nije stranka

‘Radnička partija vidi povezanost između rada unutar i izvan Dume sasvim drukčije od načina kako je vidi liberalna buržoazija… Za nas postoji samo jedan, jedinstven i nedjeljiv radnički pokret – klasna borba proletarijata. Svi njezini posebni, djelomični oblici, uključujući i parlamentarnu borbu, moraju joj biti u potpunosti podređeni. Za nas, presudna je borba proletarijata izvan Dume’, govorio je Lenjin

piše Srećko Pulig

25/08/2020

Zbogom partije

Građanska kritika stranačkog života i političkih partija prošla je, ugrubo govoreći, kroz tri faze. U prvoj su stranke promatrane kao oruđe razdora koje narušava društvenu harmoniju, u drugoj se kritiziraju enormna faktična moć koju su stranke zadobile u društvu i negativne tendencije u samim partijama poput korupcije i oligarhije, dok se u trećoj naglašava njihov neuspjeh u ostvarivanju društvenih funkcija

piše Srećko Pulig

17/08/2020

Darko Suvin Jedini spas je u radikalnoj ljevici

Početak boljeg shvaćanja kako da živimo leži u razbijanju stare terminologije, dakle mentalnoj higijeni. Dva primjera su: ne ‘pandemija Covid-19’ nego ‘koronizacija’, pa onda ne epoha ‘globalizacije’ ili ‘svjetskog tržišta’, nego ‘kapitalocen’, epoha kapitala kao ogromne i slijepe mega-snage usporedive s geološkim katastrofama

piše Srećko Pulig

10/08/2020

Ana Ćuća Svi smo žrtve kriminalizacije solidarnosti

Odluke EU-a kojima se kriminalizira solidarnost neće pogoditi samo aktiviste, nego i lokalno stanovništvo: grčke i talijanske ribare, farmere koji su nekom dali čašu vode

piše Srećko Pulig

03/08/2020

Gdje je nestala Jugoslavija?

Kao da je ono što se događalo u SFRJ istovremeno beskonačno udaljeno, a opet i prisutno i aktualno. Problem možemo formulirati i ovako: ako se raspala jedna država, je li se raspalo i društvo koje je ona činila, u svim svojim segmentima?

piše Srećko Pulig

28/07/2020

Leo Rafolt Plaši me izostanak pozitivnog scenarija oko korona-krize

Slijediti ograničenja koja nam nameću institucije više razine, makar bile i kontradiktorne, poput Stožera ili WHO-a, moguće je i usporedno sa stvaranjem vlastitog i proaktivnog epidemiološkog menadžmenta, koji vodi pozitivnom scenariju. Izostanak takve svijetle točke te sposobnosti znanosti ili politike da na nju upru prstom plaši me više negoli sam virus

piše Srećko Pulig

26/07/2020

Otpjevani socijalizam

U raznim tipovima pristupa bivšoj državi koji su se rascvali zadnjih godina, izložba o ‘raspjevanom socijalizmu’, s omotima ploča posvećenima NOB-u, partizanima, drugu Titu, revoluciji, mladima itd., i reakcije na nju spadale bi pod onu vrstu koja implicitno Jugoslaviju smatra dobrom predradnjom za ono pravo, koje je osnivanjem nacionalnih država došlo

piše Srećko Pulig

21/07/2020

Moć i nemoć ikonoklazma

Koje su sličnosti i razlike između uklanjanja spomenika NOB-u i ‘brisanja’ povijesti u postsocijalističkim zemljama i aktualnih događaja na zapadu, ponajviše u angloameričkom svijetu, potaknutih antirasističkim pobunama i pokretima? Usporedba ta dva procesa plodna je iz gotovo epohalnih razloga jer vraća povijesno mišljenje u velikom stilu i na sam zapad

piše Srećko Pulig

15/07/2020

Tržišno novinarstvo

U mainstream novinara, koji su burno reagirali na prijedlog Katarine Peović da država posegne u džepove bogataša, očito je na djelu ono što Serge Halimi naziva pokornim i tržišnim novinarstvom. ‘Obazrivo s novcem’ vrijedi za taj svijet dobrovoljnog ropstva

piše Srećko Pulig

23/06/2020

Zaboravljena revolucija?

Da će vladajuće klase svoju vlast predati dobrovoljno, da će se desiti naprosto neko postepeno ‘urastanje’ kapitalizma u socijalizam, to nije vjerojatno. Najviše što su građanske klase u povijesti ‘dale’, a u stvari radničke klase izborile, bilo je na zapadu vrijeme tzv. države blagostanja. No ona je bila rezultanta jednokratnih okolnosti

piše Srećko Pulig