Aktiv

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Srđan Valjarević Prolaznost je predivna kada možeš da joj budeš svedok

Kako smo se približavali Komu, u meni je uzbuđenje postajalo sve veće. Nisam osećao posebnu vezanost za Komo ili za Belađo, nisam nikad razmišljao o tome da ponovo odem tamo, i nije mi bilo jasno čemu se toliko radujem. A jesam, odjednom sam bio uzbuđen i srećan, rekao je prozaist i pjesnik o radu na "Komu 2"

piše Marko Pogačar

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Cinema Antikomunisto, ili kako ideologija ne pokreće ništa (IV/IV)

Iz ugla antikomunističke hipoteze – koja se nalazi u samom epicentru dokumentarnih fikcija Cinema Komunisto Mile Turajlić i Jugoslavija: kako je ideologija pokretala naše kolektivno telo Marte Popivode – ne može se stići do prave suštine jugoslovenskog socijalističkog projekta

pišu Ivana Momčilović, Slobodan Karamanić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Cinema Antikomunisto, ili kako ideologija ne pokreće ništa (III/IV)

Samoupravna fabrika je mesto gde nestaju granice između privatnog i javnog, ekonomskog i političkog, obrazovnog i radnog procesa – ona postaje mesto odlučivanja i subjektivacije. O tome govore retki, ali postojeći filmovi i autori, ne crnog, već filmskog talasa jugoslovenskog destaljiniziranog projekta

pišu Ivana Momčilović, Slobodan Karamanić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Cinema Antikomunisto, ili kako ideologija ne pokreće ništa (II/IV)

Ako je iz ovog skupa ‘anti’ filmova ipak nekako moguće izvući jednu zajedničku nit, onda je pronalazimo u naslovu retrospektive filmova Živojina Pavlovića u beogradskom Studentskom kulturnom centru početkom 1980-ih: ‘Revolucija kao lepa bolest’

pišu Ivana Momčilović, Slobodan Karamanić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Cinema Antikomunisto, ili kako ideologija ne pokreće ništa (I/IV)

Ukoliko, dakle, uopšte postoji neka tačka iz koje bi se mogla sagledati konzistencija filma ‘na komunistički način’, onda je to konzistencija same ideje emancipacije i otpora ugnjetavanju. Komunistička ideja nije vezana ni za kakvu unapred predviđenu pravno-političku formu Države, niti sferu Društva. Ta bezobjektnost komunističke ideje je ujedno i ono što je čini večnom, nedovršivom i bezgraničnom

pišu Ivana Momčilović, Slobodan Karamanić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Radnici između ‘kulture’ i ‘ne-kulture’

Ne tvrdimo da ‘radnička’ kultura danas, za razliku od vremena socijalizma, ne postoji. Ona ‘samo’ nije u ponudi, u od države osiguranom ‘paketu’ konzuma ‘kulturne nadgradnje’. I zato je, pošto nastaje odozdo, a njene institucije gotovo pa da i ne postoje, možda i žilavija od one u ‘socijalizmu’

piše Srećko Pulig

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Šta da se radi?: prvi korak (II/II)

Važno je što nam povest postavlja pitanje – o našoj sadržini ili svrsi u društvima ubrzavajuće nesigurnosti, uključivši tu i našu nesigurnost – koje mi kako god znamo moramo formulisati što je moguće oštrije, jer ćemo na njega odgovoriti vlastitim životima

piše Darko Suvin

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Šta da se radi?: prvi korak (I/II)

Važno je što nam povest postavlja pitanje – o našoj sadržini ili svrsi u društvima ubrzavajuće nesigurnosti, uključivši tu i našu nesigurnost – koje mi kako god znamo moramo formulisati što je moguće oštrije, jer ćemo na njega odgovoriti vlastitim životima

piše Darko Suvin

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

U ropotarnicu historije

Ponovno uspostavljanje tradicije nakon ‘prekida’ samozvanog revolucionarnog poretka moglo je podrazumijevati samo jedno: umjetnu restauraciju koja je mogla značiti samo kontra-revoluciju

piše Gáspár Miklós Tamás

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Masovna društvena afera

Svaka suradnja u smislu integracije nastavnih programa između crkvenog visokog učilišta, iza kojeg stoji socijalno i politički moćna organizacija koja posjeduje i sveučilište, s javnim i sekularnim kao što je Filozofski fakultet, nužno vodi samo jačanju prvog i pervertiranju pozicije drugog

piše Borislav Mikulić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Jacques Rancière Ne postoji ključ za budućnost

Činjenica da je postojao tzv. komunistički blok, radnički kolektivi, marksističke snage nije bila po sebi problematična. Međutim, ono što je oduvijek bilo problematično jeste ideja da su marksizam i marksistička teorija stvarno vodili društvenu praksu i njome upravljali. Danas je sporno to što imamo marksizam bez marksista, marksiste bez marksizma

piše Tijana Okić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Druga petoljetka

Novi život Aktiva : Klikom na logo Aktiva na portalu Novosti dobivate pristup novim brojevima ovog priloga Novosti za teoriju prakse, njegovoj arhivi, koju čini dosadašnjih 8 brojeva, novim tekstovima pisanima samo za portal, te video snimkama okruglih stolova i konferencija

piše R. I.

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Ideloški mehanizmi rata 'protiv terorizma' i reprodukcija kapitalizma

Jedno od glavnih općih mjesta raspravljanja o ‘terorizmu’ je alternativa ‘sigurnost ili sloboda’. To je alternativa vrste ‘novac ili život’: izaberete li život, imati ćete život bez novca; odlučite li se za novac, izgubiti ćete oboje

piše Rastko Močnik

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Video Gajo Petrović: Kritika filozofije i kritika političke ekonomije (IV/IV)

Drugi panel: Nastavljajući analizu ‘Zapadnog marksizma’ nastoji se sagledati ključne momente Praxis grupe s obzirom na njihovu poziciju u akademskom i političkom polju. Obrazlaže se da je praksisovska analiza nacionalizma bila najkvalitetnija teorijska kritika prvog izbijanja nacionalističke politike i ideologije u socijalističkoj Jugoslaviji

piše Aktiv

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Video Gajo Petrović: Kritika filozofije i kritika političke ekonomije (III/IV)

Predstavljanje zbornika: Uprkos raznim pokušajima prešućivanja i osporavanja autentičnog jugoslavenskog doprinosa marksističkoj teoriji i teoriji socijalizma, praxis-filozofija i dalje predstavlja važni dio intelektualne baštine regiona. Središnje pitanje je: Može li se, i šta, iz perspektive praxis-filozofije reći o suvremenom svijetu?

piše Aktiv

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Video Gajo Petrović: Kritika filozofije i kritika političke ekonomije (I/IV)

Prošlo je 20 godina od smrti Gaje Petrovića (Karlovac 1927. – Zagreb 1993.), pa je to još jedna prilika da izvučemo njegovu misao iz ‘zaborava’, a ustvari iz mračnih općih i stručnih arhiva u koje su ga, kao i cijelu grupu praksis filozofa, pospremili brojni neprijatelji, ali i poneki prijatelji, pa i učenici

piše Aktiv

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Video Gajo Petrović: Kritika filozofije i kritika političke ekonomije (II/IV)

Prvi panel: Dijalektika oslobođenja, kojoj je Gajo Petrović dao nemjerljiv doprinos, bila je u njegovoj interpretaciji protkana nitima slobodne kritičke misli. Tako u osnovi njegove kritike filozofije i kritike političke ekonomije stoji Marxova ideja kritike svega postojećeg! Iako svoje djelo nije izgradio u obliku sistema ono ipak posjeduje određene sistemotvorne naznake. Te se naznake mogu u potpunosti ostvariti kada mišljenje revolucije postane i misao revolucije

piše Aktiv

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Grčki dug je i naš problem

Sadašnji povijesni položaj Slovenije vrti se u začaranom krugu: lokalni pravni sistem ne djeluje, jer nema lokalne vladajuće klase; lokalne vladajuće klase nema jer lokalni pravni sistem ne djeluje

piše Rastko Močnik

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Darko Suvin Tko se ne bori zajedno izgubi pojedinačno (II/II)

Spoznati naš položaj pod zvijezdama, bankama i dronovima. Razgovor o jugoslavenskom prostoru povodom knjige ‘Samo jednom se ljubi’

piše Saša Hrnjez

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Darko Suvin Tko se ne bori zajedno izgubi pojedinačno (I/II)

Spoznati naš položaj pod zvijezdama, bankama i dronovima. Razgovor o jugoslavenskom prostoru povodom knjige 'Samo jednom se ljubi'

piše Saša Hrnjez

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Rizici službe i slobode (II od II)(1)

Dva značajna intelektualca, Gajo Petrović, filozof i Stanko Lasić, istoričar i teoretičar književnosti, rođeni su iste 1927. godine u Karlovcu

piše Božidar Jakšić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Rizici službe i slobode (I od II) (1)

Kao biće prakse, čovjek je biće slobode: Dva značajna intelektualca, Gajo Petrović, filozof i Stanko Lasić, istoričar i teoretičar književnosti, rođeni su iste 1927. godine u Karlovcu

piše Božidar Jakšić

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Mapiranja u hodu

U povodu dvije knjige Borislava Mikulića: Za razliku od vulgarnog stava pukog nereflektiranog povratka ili čak neizlaska iz 1990-ih, Mikulić nudi konceptualizaciju dvostrukog ponavljanja. Naime, već su devedesete bile vrijeme inscenacije povratka, a sada je na djelu ponavljanje tog ponavljanja, repriza prve inscenacije povratka društva u svoj ‘izgubljeni hrvatski zavičaj’

piše Srećko Pulig

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Protiv euro-marksizma

‘Ništa ne korumprira kao uvjerenje da se ide niz struju’ (1)

piše Andreja Živković

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Kolumnista vs. komunista

Reakcija na tekst Teofila Pančića: Sovjetski savez Pančić smatra slamnatom kućom, dok pravne države Zapada postojanim piramidama, valjda kao rezultat mukotrpnog rada njihovih neimara. Uočimo ovde temeljnu razliku između kolumniste Države (Pančića) i filozofa komuniste (Badju)

piše Edicija Jugoslavija

Intervju

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Gracijano Kalebić Utopijski otvoreni horizont

Čovjek je utopijsko i povijesno biće. Utoliko je svaki govor o kraju čovjeka, kraju vremena, kraju društva… promašen govor, koji pretpostavlja da čovjek dolazi do nekog stupnja na kojem se više neće razvijati. No on uvijek ide prema novome, otvara svoje putove slobode i realizacije

piše Srećko Pulig

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Borislav Mikulić Filozofska teorija može se obnoviti samo radikalnije

Marx jasno govori o zadaći stvarne promjene stvarnog svijeta i to je granica filozofije u klasičnom razumijevanju na vrhuncu s Hegelom. Za Marxa i kod Marxa može se s dovoljnom sigurnošću reći da ‘to do čega je stalo’, više neće biti stvar filozofije

piše Srećko Pulig

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Luka Bogdanić Komunisti, Jugoslaveni i internacionalisti

Praksisovci su, a posebno oni zagrebački, kao uvjereni komunisti htjeli kritikom iznutra, s marksističkih pozicija, pridonjeti promišljanju humanizacije Jugoslavije. A to znači dokidanju odnosa potčinjavanja i nesloboda, koje su bile prisutne i u tom društvu

piše Srećko Pulig

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Lino Veljak Da li je Jugoslavija uopće na pravom putu?

'Praxisu' se prigovara da je zanemarivao i nijekao vrijednost nacionalnoga, kao nečega što utemeljuje autentični život i ljudske vrijednosti, odakle proizlazi zaključak takvih kritičara da je on bio u službi unitarističkog jugoslavenstva, u hrvatskoj varijanti hrvatomrzačkog, a u srpskoj srbomrzačkog titoizma

piše Srećko Pulig

plus Podijeli na Facebook Podijeli na Twitter

Kritičari slabosti socijalizma u interesu socijalizma

Okrugli stol 'Aspekti praxisa' izraz je potrebe da se teme naše marksističke ostavštine vrati u kontekst današnjih rasprava o sudbini te misli, te ih se tako pokuša preobraziti u zalog budućnosti

piše Srećko Pulig