Prilog tjednika Novosti za teoriju prakse AKTIV organizirao je 13.6.2013. g. cjelodnevni Simpozij povodom obilježavanja dvadeset godina od smrti Gaje Petrovića.

Simpozij se sastojao od dvije sesije, dopodnevne i poslijepodnevne, u svakoj sa po dva izlagača, te uz uvode priređivača Srećka Puliga i jednu promociju knjige u sredini skupa.

Mišljenja smo kako je praxsis bila naša filozofska i znanstvena misao koja je, uz kasnije slovensko lakanovstvo, imala svjetsku relevanciju i odjek, te da ona svojim univerzalističkim stremljenjima, u najboljim djelima njenih najboljih predstavnika vidljivim i danas, nadilazi sadašnju otužnu ekonomsku, političku i kulturnu ‘ostavinsku raspravu’ između novonastalih država i njihovih ‘nacionalnih kultura’. Kao takva – zapamćena ponajviše kroz aktivnost časopisa Praxis, čiji je izdavač bilo Hrvatsko filozofsko društvo u Zagrebu, te kroz rad Korčulanske ljetne škole – ova misao sada je posebno reaktualizirana u krizom potaknutom zanimanju za marksističku misao, dogmatsku i nedogmatsku, stvaralačku i onu manje takvu, koja se budi širom svijeta. U trenutku kada smo i formalno dio EU, to je prilika da podsjetimo sebe, ali i tu Evropu, na ono živo u našoj kritičkoj filozofskoj i znanstvenoj baštini, čime možemo doprinjeti prevladavanju krize kapitalizma, koja nije samo naša, već je evropska, pa i svjetska.

Na prvom panelu – izlagači su bili Božidar Jakšić i Gracijano Kalebić – htjeli smo se pozabaviti nekima od osnovnih toposa Petrovićeve filozofije, kao što su preboljevanje metafizike, odgovornost intelektualca, pitanje o humanizmu, ali i nadilaženje razlikovanja ‘filozofskog’ i ‘znanstvenog’ Marxa. Marx raspravlja o ‘filozofskim’ pojmovima prakse, slobode, stvaralaštva, opredmećenja, postvarenja i otuđenja. Ali i o ‘ekonomskim’ pojmovima rada, vrijednosti, viška vrijednosti, novca i sl. Sva ta pitanja sažeta su i uzdignuta na viši nivo u Petrovićevoj osnovnoj intenciji mišljenja revolucije. S time da je ono u Gaje mišljeno kao općeljudska, a ne samo politička emancipacija čovjeka pojedinca, klase i ljudskog roda. Uvodničar Srećko Pulig govorio je o shvaćanju pojma kulture u praxisu.

Drugi okrugli stol – izlagači su bili Mislav Žitko i Rastko Močnik – usredotočio se, nakon uvodnih napomena Srećka Puliga, na problematiku nadilaženja sektorskog pristupa znanosti i filozofiji u neortodoksnom, stvaralačkom marksizmu praxisova kruga, te na njihovu kritiku nacionalizma. Iako su većinu suradnika u časopisu sačinjavali profesionalni filozofi i sociolozi, uz pokojeg politologa, teoretičara književnosti, pa i teologa, u najprodornijih mislilaca jasno se izražavala težnja za nadilaženjem disciplinarnog mišljenja uopće, pa i onoga koje susrećemo u povijesti filozofije i političke ekonomije. Za Milana Kangrgu bio je to, kroz rehabilitaciju pojma spekulacije, put prema istinskom povijesnom mišljenju, za Vanju Sutlića, pripadnika kruga u vrijeme zajedničkog formiranja, koji se poslije distancirao od Praxisa, to je bilo mišljenje novog. Gajo Petrović predlagao je i osmišljavao nadilaženje sveg dosadašnjeg marksizma u mišljenju revolucije. Ono što iz današnje perspektive čini ovu misao ponovo provokativnom jest njen svojedobni pokušaj nadilaženja podjele rada između filozofije, znanosti i politike, bez čega nije moguće doprijeti do revolucionarnih zaključaka i djelovanja, već ostajemo, u najboljem slučaju, zarobljenicima reformističkog i evolutivnog, ako već ne i retrogradnog, mišljenja.

Cilj nam je bio kroz izlaganja i suočenja, kako Petrovićevih suvremenika, tako i tumača njegova djela različitih generacija, doći do što raznovrsnije slike o današnjem životu i značenju njegovog opusa. Skup je ujedno bio i prilika da se kaže nešto o najnovijoj literaturi o Petroviću i časopisu Praxis. U sklopu te namjere predstavili smo zbornik Praxis; Društvena kritika i humanistički socijalizam u izdanju Rosa Luxemburg Stiftung (RLS), Beograd 2012. O knjizi su govoriti urednici Krunoslav Stojaković i Dragomir Olujić-Oluja.

Sažeci izlaganja panelista

Božidar Jakšić (Beograd): Gajo Petrović: kritika svega postojećeg

Dijalektika oslobođenja, kojoj je Gajo Petrović dao nemjerljiv doprinos, bila je u njegovoj interpretaciji protkana nitima slobodne kritičke misli. Tako u osnovi njegove kritike filozofije i kritike političke ekonomije stoji Marxova ideja kritike svega postojećeg! Iako nikada nije temeljno realizovana, ta ideja bila je i jedno od osnovnih načela filozofskog časopisa Praxis. Jedna od linija političkog osporavanja Petrovićevog djela i orijentacije časopisa u cjelini (Vladimir Bakarić, na primjer) bila je usmjerena upravo protiv te ideje. Pokušaj odgovora na pitanje da li ideja kritike svega postojećeg sadrži potencijal neophodan u suočavanjima sa izazovima krize savremenog svijeta predmet je ovog priloga.

Gracijano Kalebić (Split): Mišljenje revolucije kao misao revolucije

Originalna filozofska i spekulativna pozicija mišljenja revolucije čiji je utemeljitelj Gajo Petrović, iako nastala u drugim i drugačijim društveno-historijskim okolnostima, je i danas, zahvaljujući nerazriješenim bitnim problemima epohe (koji povezuju njegovo i naše vrijeme), aktualna i poticajna za smisleni društveno-stvaralačko aktivizam. Kategorijalni aparat i metodološki pristup koji znače novo pojmovno određenje prakse i revolucije te inzistiranje i ustrajavanje u principu radikalne kritike svega postojećeg i danas su, po našem mišljenju, dobra polazišta za formulaciju i aktualizaciju novih, revolucionarnih ostvarivanja i razvijanja utopijskih mogućnosti vremena. Iako svoje djelo nije izgradio u obliku sistema ono ipak posjeduje određene sistemotvorne naznake. Te se naznake mogu u potpunosti ostvariti kada mišljenje revolucije postane i misao revolucije. Tad će mišljenje revolucije odjelotvoriti svoje mogućnosti, među njima i svoj sistemotvorni potencijal, koji je tek naizgled paradoksalno, a u stvari dijalektički sadržan u mišljenju revolucije.

Božidar Jakšić je nekadašnji član Upravnog odbora Korčulanske ljetne škole, suradnik Praxisa i glavni urednik časopisa Sociologija, autor brojnih knjiga iz područja povijesti i sociologije te umirovljeni znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Beogradskog univerziteta. Autor je zapažne knjige Praxis – mišljenje kao diverzija (Službeni glasnik, Beograd 2012.).

Gracijano Kalebić doktorirao je 2010. radom posvećenim djelu Gaje Petrovića, sada i u knjizi Filozofija prakse i mišljenje revolucije Gaje Petrovića, Plejada Zagreb 2014. g. Zaposlen je na Sveučilištu u Splitu na radnom mjestu stručnog surdnika za upravljanje kvalitetom. Član je Hrvatskog filozofskog društva. Živi u Dugom Ratu.