Novosti

15/03/2025

Muzejska muka

Izložba "Historija zaborava" bavi se nevidljivom poviješću žena muzejske struke u Hrvatskoj, prikazujući njihove profesionalne biografije u kontekstu raširenog paternalizma i mizoginije te sporog i napornog puta ženskog obrazovanja

piše Branimira Lazarin

12/03/2025

Ambalaža za modernost

Evergrinski moderna, koloristički vedra monografija o radu dizajnera Milana Vulpea dokaz je naše nepovratno nestale civilizacije moderniteta, kao ukupnosti svih aspekata naših života u prošlom stoljeću

piše Branimira Lazarin

25/02/2025

Prizori iz napuklog društva

U knjizi "Žive slike/Levande bilder", prvoj studiji švedskoga filma objavljenoj na hrvatskom jeziku, Janica Tomić prikazuje švedsku kinematografiju kao kronologiju filmskih interesa za socijalnu državu u njezinoj političkoj ideji, socijalno-klasnoj realizaciji i posljedičnom rasulu

piše Branimira Lazarin

18/02/2025

Petogodišnji san

Na terenu suvremene deindustrijalizirane kapitalističke Hrvatske, jugoslavenska postignuća za vrijeme prve petoljetke, čiji pregled nudi izložba "Ideologija i planska industrijalizacija 1947-1952.", izgledaju kao znanstvena fantastika

piše Branimira Lazarin

11/02/2025

Slavko Goldstein – privatno i epohalno

Tekst publikacije Borisa Pavelića otvara se i kao povijest kulturne i političke epohe u Hrvatskoj od kraja 1980-ih. U prikazanoj dokumentarnoj građi koju je Arhivu Srba u Hrvatskoj poklonio Goldstein nema praznih, kičastih ili ceremonijalnih mjesta

piše Branimira Lazarin

24/01/2025

Sloboda na Tromeđi

Obilježen Buljevom zabranom, "Susret na Tromeđi" je izložba koja se, riječima autorice Inije Herenčić, na putu do svoje zagrebačke inačice neplanirano transformirala – od lokalne priče o tradiciji i susretima, u univerzalnu priču o umjetničkoj slobodi

piše Branimira Lazarin

22/01/2025

Igor Bezinović D'Annunzio je u Rijeku došao da je pripoji Italiji

Temeljni mit tvrdi da je D'Annunzio došao u Rijeku s namjerom da osnuje svoju državu. Ne, došao je da je pripoji Italiji. Tri mjeseca prije kraja okupacije poduzima očajnički potez i odlučuje proglasiti Rijeku svojom državom. Međutim, ideja nije originalno njegova nego ju preuzima od riječkih autonomaša koji su za to lobirali u Versaillesu, kaže redatelj i scenarist dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!"

piše Branimira Lazarin

22/12/2024

Teofil Pančić Pad režima jedini je pravedan rasplet u Srbiji

Što je sada tako različito u odnosu na sve prethodne proteste? To što nikada nije ovako jasno i ogoljeno demonstrirano da država Srbija, to jest ljudi koji ju vode, nema zazora ni prema ubijanju vlastitih građana, ako se oni makar i slučajno nađu na putu mafiokraciji koja je preuzela sve, kaže novinar i politički komentator i kolumnist te dobitnik regionalne novinarske nagrade Srđan Aleksić

piše Branimira Lazarin

11/12/2024

Kome se uči kući

Institucionalno obrazovanje u Hrvatskoj uskoro bi moglo dobiti alternativu u obliku modela školovanja kod kuće koji zagovara Inicijativa Homeschooling Hrvatska. Donositelji odluka trebali bi shvatiti što je u osnovi tih zahtjeva i biti vrlo oprezni, ističe Zrinka Ristić Dedić

piše Branimira Lazarin

22/11/2024

Milenko Bodirogić Jugoslavija je utopija za kojom uzalud tragam

Mi možemo prestati da se bavimo ustašama i četnicima, ali oni, četnici i ustaše, baviće se nama, našim životima. Partizanima se svakako moramo baviti. Njihova je epopeja najveći emancipatorski poduhvat u povesti ovih prostora, od njih se mora učiti, kaže pisac i autor romana "Pesak pjeskare"

piše Branimira Lazarin

10/11/2024

Bistrenje modernizma

Kovácseva knjiga događaj je visokog intelektualnog intenziteta baš zato što najširem spektru publike uspijeva pokazati u kojoj je mjeri moguće filmologiju shvatiti, i koristiti, kao fleksibilan intelektualni alat u razumijevanju svakog filma modernističkih tendencija

piše Branimira Lazarin

17/10/2024

Jugoslavenska revolucija u umjetnosti

Kako je pojasnila njena autorica i kustosica Davorka Perić, izložba "Barbarogenij nadrealizma" nastoji spojiti i povezati razjedinjene: zenitizam i nadrealizam, Hrvate i Srbe, i postaviti umjetnost povijesnih avangardi s područja Jugoslavije u europski kulturni kontekst

piše Branimira Lazarin

13/10/2024

Dragan Živadinov Protiv sam svih vrsta militarizama

Tehnologija se oduvijek upotrebljavala u militarističke svrhe. A ja sam u svom životu sve radio protiv militarizacije. Kako bi rekao jedan umjetnik, "uvijek netko dođe pa nam prijeti". Tehnologija ne bi trebala biti ovdje da nam prijeti, a Veliki Bijeli Muškarac radi upravo to, prijeti tehnologijom, kaže umjetnik i redatelj, autor kazališnog projekta "Noordung 1995. – 2045."

piše Branimira Lazarin

24/09/2024

Koferi puni povijesti

Kroz biografiju kožarskog majstora Samuela Gatija, vlasnika obrtničke firme židovskog porijekla, uzdiže se čitav reljef predratne zagrebačke obrtničke tradicije, na čijim je temeljima narasla kompletna, predratno bogata industrijska mreža Zagreba i pripadnih bregova i dolina

piše Branimira Lazarin

15/09/2024

Ivan Ergić Reprezentacija i klupski fudbal su mehanizam antiklasne svesti

Nije preterano reći da je fudbal s vremenom više razjedinjavao i atomizirao radništvo nego što je jačao političku i emancipatorsku svest. Pored toga, kapitalizam je od igre napravio takmičenje i tako radnika uvlačio u svoju logiku. Klupski fudbal prati taj nadklasni razvoj, kaže pjesnik, pisac i bivši nogometaš, koautor dramskog predloška za predstavu "Jezik kopačke"

piše Branimira Lazarin

03/08/2024

Ivica Vilibić Dolina Neretve nema poljoprivrednu budućnost

U delti rijeke Neretve sve više mora dolazi do granice Hrvatske i BiH. Zbog porasta razine mora dolazi do zaslanjenja cijelog ušća. Uz to, u neka davna vremena Neretva se kod ekstremnih riječnih dotoka razlijevala po cijeloj delti, no otkad su izgrađene hidrocentrale u BiH dotok Neretve nikad nije dovoljno velik da poplavljuje deltu, kaže oceanograf s Instituta Ruđer Bošković o klimatskim promjenama

piše Branimira Lazarin

30/07/2024

Borut Šeparović Nikad nismo znali upravljati javnim dobrom

Ono što se vidi na primjeru nedovršene Sveučilišne bolnice je premreženost elita društva, koja postoji još iz vremena socijalizma. Moć elita je postojala oduvijek, samo se tada nije mogla financijski izmjeriti. Nedovršena Sveučilišna bolnica zorno dokazuje, ne samo na simboličkoj razini, da društvenopolitička tranzicija nije počela 1990-ih, nego mnogo ranije, kaže redatelj, umjetnički voditelj, koreograf i utemeljitelj "Montažstroja" o projektu "Obilazak"

piše Branimira Lazarin

12/07/2024

Bruno Anković Svi smo u jednom trenutku bili krvnici, a u drugom žrtve

"Proslava" je film o nacizmu, ali i komunizmu, o stalnoj neimaštini, opetovanim promjenama režima i ratova koji prožimaju našu regiju i obavijaju je mijazmom što zaklanja sve vizije bolje budućnosti, kaže filmski redatelj i autor filma "Proslava"

piše Branimira Lazarin

28/06/2024

Kultura futura

Realizirana u povodu 80. obljetnice Prvoga kongresa kulturnih radnika Hrvatske, izložba "Umjetnost u prkos ratu" svjedoči o zavidnoj razini umjetničkih kriterija u originalnom postavu likovnjačke izložbe u Topuskom, ne gubeći pritom političku poantu iz vida

piše Branimira Lazarin

20/06/2024

Hrvoje Klasić Partizanima se može ponositi čitava Europa

Najviše me smeta omalovažavanje jednog fenomena koji je na toliko razina fascinantan. Prvo, to je bio najbolje organiziran, najmasovniji i najefikasniji antifašistički i antiokupacijski pokret otpora u Europi. Zašto jači otpor od nas nisu pružili Francuzi, Nijemci, Talijani, Mađari, Danci...? Drugo, organizirala ga je i vodila KP, koja je 20 godina bila zakonski zabranjena. Zašto ga nisu organizirale puno veće stranke poput HSS-a ili nekih srpskih građanskih stranaka?, pita povjesničar i dokumentarist u povodu svoje nove serije "Partizani"

piše Branimira Lazarin

07/06/2024

Višeslav Raos Kod novijih generacija raste udio liberala, a pada udio socijaldemokrata

Demokršćanstvo, socijaldemokracija i liberalizam tri su svjetonazora s kojima se identificira najveći dio ispitanika, samo se mijenjaju omjeri. Demokršćanstvo je uvijek na prvom mjestu, a kod novijih generacija raste udio liberala. Dakle, možemo govoriti da je europska generacija najviše sklona identifikaciji s liberalizmom, u usporedbi sa svim prethodnim generacijama, kaže profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, suurednik zbornika "Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja"

piše Branimira Lazarin

24/05/2024

Nebojša Slijepčević Izjave iz redova Domovinskog pokreta svjedočanstva su najcrnje desnice

Hoćemo li, mi koji se ne slažemo ni s kakvom naznakom fašizma, šutjeti i gledati u vrhove svojih cipela? Ili ćemo makar priupitati "tko ste vi i tko vam daje pravo da se tako ponašate", kao što je to u vagonu vlaka učinio Tomo Buzov? pita redatelj i scenarist filma "Čovjek koji nije mogao šutjeti"

piše Branimira Lazarin

21/05/2024

Milan Košuta Dojam da se ne da pobjeći od nasilja je samo dojam nemoći

Čemu se smijem nadati? Da mi pripada dobro. Što ja tu radim? Školujem svoju dušu i bježim od onih koji mi to onemogućavaju. Ako se duša mogla školovati u mjestima kao što su Auschwitz i Dachau, kako iz vlastita iskustva tvrdi Frankl, onda nema prepreke za bilo kojeg čovjeka, bilo gdje na kugli zemaljskoj, kaže psihijatar i psihoterapeut

piše Branimira Lazarin

05/05/2024

Škola bez života

Rezultati istraživanja uključivosti obrazovanja u domaćoj društvenoj hijerarhiji ukazuju da se prioritet popravaka prema totalnom remontu organizma obrazovne politike mora posvetiti ranom, predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, a onda i srednjoškolskom

piše Branimira Lazarin

28/04/2024

Prosvjetiteljice kojih se uporno ne sjećamo

Izložba "Od vlastite učionice do vlastite sobe", posvećena trima pionirkama ženskog obrazovanja u Hrvatskoj, poštena je u namjeri i dosegu, no nedostaje joj eksplicitan naglasak na karakteru profesionalnih biografija njenih protagonistkinja kao feminističkoj političkoj borbi

piše Branimira Lazarin

09/04/2024

Na sinajskom pijesku

Radonićevi "Dalmatinci u pustinji" proučavanju El Shatta donose dugoočekivanu oštrinu u fokusu, postavljajući prvi put u domaćoj historiografiji u prednji plan odluke koje su zbjegu prethodile, kao i detalje fascinantnog političkog rada na terenu zbjega

piše Branimira Lazarin

03/04/2024

Miroslav Kirin Ključno pitanje poezije je stalna redefinicija slobode

Pisanje poezije je neprestano rovarenje po već naučenom, da bi se od toga odmaklo, pa isto možda i negiralo. Kada se pojavi ona ključna pukotina u našem pisanju, dolazi do prosvjetljenja, kao u Cohenovom stihu: "Postoji pukotina, pukotina u svemu. Tako svjetlost ulazi", kaže pjesnik i prevoditelj, dobitnik ovogodišnjeg Goranovog vijenca

piše Branimira Lazarin

19/03/2024

Nina Čalopek Želja mi je da o muzici prestanemo razmišljati "svjetonazorski"

Uvjerena sam da dvorana Lisinski mora proizvoditi više vlastitog programa, jer jedino tako može utjecati na bolju poziciju tih sadržaja na tržištu ili u kulturnoj slici i ponudi Zagreba. Želim da ona postane ugodno mjesto za svakoga. Bez forsiranja, bez prenemaganja, bez velike drame, kaže ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu

piše Branimira Lazarin

14/03/2024

Kada smo postajali pioniri

Postsocijalističkim generacijama "Pioniri maleni" mogu izgledati kao neobični rituali izmišljene tradicije. Srećom, revizionizam je općenito nemoćan dok postoje živi protagonisti

piše Branimira Lazarin

26/02/2024

Elvis Kralj Politička moć Roma u Hrvatskoj je ovdje, u Međimurju

U deset velikih romskih naselja u Međimurskoj županiji živi oko petnaest tisuća duša. Veliki su problemi u romskim naseljima, ne samo po pitanju obrazovanja nego i osnovnih uvjeta za život. Infrastruktura treba svima biti jednako dostupna, ona nema nacionalni predznak, govori romski pomagač u OŠ Vladimira Nazora u Pribislavcu

piše Branimira Lazarin