Novosti

19/01/2025

Kako miševi pamte

Nedavno objavljeni rad u Natureu o istraživanju pamćenja kod miševa pokazao je da se memoriranje odvije u dvije odvojene faze: u jednoj se učvršćuju stara znanja, a u drugoj se nova iskustva pripremaju za memoriranje. Tako mozak izbjegava da se stjecanjem novih iskustava brišu ona stara. Tako vjerojatno pamte i druge životinje, uključujući i čovjeka

piše Milorad Milun

14/01/2025

Produženi korak globalnog zagrijavanja

Pariškim klimatskim sporazumom preporučeno je da se zagrijavanje zadrži na porastu od 1,5 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Nekoliko organizacija koje prate ponašanje temperature izračunalo je da je lani temperatura porasla za 1,55 stupnja

piše Milorad Milun

29/12/2024

Kad miševi dobro prođu

Koža laboratorijskih miševa postala je transparentna, pozitroniji se mogu ohladiti laserskim zračenjem, radioterapija predviđa koje stanice karcinoma će biti ubijene, na Mjesecu je bilo vulkanske aktivnosti, kvantna računala idu prema komercijali, a grafen, koji se uspješno istražuje i u Zagrebu, napreduje

piše Milorad Milun

06/12/2024

Umjetna inteligencija poboljšava vremensku prognozu

GenCast, nova umjetna inteligencija, razvijena je za predviđanje razvoja vremenskih uvjeta. Razvija ju je Googleova umjetna inteligencija, a GenCast u samo nekoliko minuta daje prognozu za 15 dana, precizniju od danas uobičajene. Microsoft je, pak, razvio Auroru, koja u jednoj minuti daje prognozu za 10 dana i stanje atmosfere u cijelom svijetu u odnosu na zagađenost

piše Milorad Milun

03/12/2024

Zajednička šetnja davne rodbine

Uz obalu jezera na sjeveru Kenije pronađene su stope dvije vrste ljudi, utisnute prije milijun i po godina. Nastale su u razmaku od nekoliko sati ili dana. To je prvi nedvojbeni pokazatelj da su različite vrste ljudi dijelile isti prostor i vrijeme, a o tome je nedavno pisao Science

piše Milorad Milun

23/11/2024

23 žene XX. stoljeća

Knjiga je svojevrsni udžbenik povijesti. Udžbenik od krvi i mesa ispričan vlastitim riječima gospođa u poznim godinama koje je matica života pred kraj izbacila na sprudove staračkih domova i osamljenosti

piše Milorad Milun

19/11/2024

Ugljični dioksid postavlja rekorde

U Azerbajdžanu je upravo održana dvodnevna Konferencija UN-a o klimi, COP29, na koju Kina, SAD, Francuska i Njemačka nisu poslale nikoga iz vrha vlasti. Koncentracija ugljičnog dioksida stvorenog izgaranjem fosilnih goriva povećana je u odnosu na prošlu godinu za 0,8 posto što je novi rekord, a to nisu sve loše vijesti

piše Milorad Milun

22/10/2024

Izvrsne vijesti u liječenju autoimunih bolesti

U časopisu Cell objavljeno je da je troje pacijenata s po život opasnim autoimunim stanjima ušlo u remisiju, povlačenje bolesti, nakon što su tretirani T-stanicama kimernog antigenskog receptora dobivenima iz stanica donatora. To su prvi pacijenti koji su dobili stance donora, ne vlastite što ukazuje na moguću masovnu proizvodnju tih stanica čime bi terapije znatno pojeftinile

piše Milorad Milun

14/10/2024

Miševi, dijeta i dugovječnost

U istraživanju s ljudima koji nisu bili debeli nađena je korelacija između smanjenog unosa kalorija i usporavanja procesa starenja. Istraživanje s miševima pokazala su da se u obzir pri objašnjenju ovakvih korelacija moraju uzeti u obzir i drugi faktori. Laički rečeno, umjerena i uravnotežena prehrana ne škodi ni miševima ni ljudima

piše Milorad Milun

12/10/2024

Biostaklima protiv raka kostiju

Istraživači sa Sveučilišta Aston u Birminghamu opisali su pokuse s bioaktivnim staklima zasićenima galijevim ionima: u otopinama sa zdravim koštanim stanicama i stanicama raka kostiju galijeva biostakla u roku od nekoliko dana ubiju 99 posto svih karcinogenih stanica

piše Milorad Milun

20/09/2024

O miševima i pretilim ljudima

Nedavno je u časopisu Nature objavljena studija na miševima koja je pokazala da u dijelu mozga koji se zove "zaobljena jezgra hipotalamusa" dolazi do značajnih promjena kada se pojave pretilost i dijabetes tipa 2. Otkriveno je da su miševi hranjeni vrlo masnom hranom razvili neosjetljivost na inzulin i razvili pretilost

piše Milorad Milun

31/08/2024

Pošto karta za litij?

Litij se naziva "bijelim zlatom" jer je jedan od ključnih materijala pri izradi baterija za skladištenje električne energije. Međutim, za svaku tonu izvađene litijeve rude emitira se 15 tona ugljičnog dioksida u okoliš i potroši oko pola milijuna litara vode

piše Milorad Milun

26/08/2024

Ima li stvarnog napretka u liječenju Alzheimerove bolesti?

Lijek lecanemab odobren u SAD-u, a zatim i u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i UAE je skup i može se koristiti u ranoj fazi bolesti, a u medijima ga se predstavlja kao revolucionarnog. Zagovornici tvrde da je polovica pacijenata imalo poboljšanje s rijetkim nus pojavama, a kritičari da je poboljšanje skromno i da su rizici veliki

piše Milorad Milun

23/07/2024

Kvaka južni pol

Izvanredna prilika – NASA upravo prodaje novi, nikad korišten stroj za istraživanje leda i njegovo bušenje. Rover je koštao gotovo pola milijarde dolara, trebao je prikupiti informacije o stvaranju Sunčevog sustava, ali je kvaka u tome što je trebao bušiti na južnom polu, ali Mjeseca

piše Milorad Milun

21/07/2024

Grafen i kako ga steći

Grafen je vrlo lagan, njegov gram ima površinu od približno deset teniskih terena. Već se koristi u građevinskoj industriji, a jedan od glavnih interesa je razvoj grafenskih baterija za mobitele i automobile. Kapacitet bi im bio veći od današnjih, bile bi male i brzo bi se punile

piše Milorad Milun

10/07/2024

Na pomolu revolucija u recikliranju tekstila

Znanstvenici Sveučilišta Delaware opisali su novi pristup u recikliranju odbačenog tekstila. Metoda bi se mogla koristiti za reciklažu oko 88 posto svih otpadnih tekstila, a danas se reciklira manje od jedan posto tekstilnih proizvoda

piše Milorad Milun

16/06/2024

Staklenički planovi

Prema podacima za 2020., na svjetskoj se razini uklanjalo oko 40 milijuna tona CO2, a u razvoju su bila postrojenja za oko 50 milijuna tona. Svjetska proizvodnja CO2 iznosi oko 38 milijardi tona godišnje, dakle uspijevamo ukloniti jednu tisućinku onoga što ubacimo u atmosferu

piše Milorad Milun

05/05/2024

Vapingom protiv pušenja

Iako je manje štetan od pušenja, vaping nosi i neke rizike. Mnoge e-cigarete deklarirane kao "bez nikotina" sadrže nikotin. Neki proizvođači stavljaju veće količine od deklariranih i tako direktno ugrožavaju potrošače i one u njihovoj okolini

piše Milorad Milun

17/04/2024

Modeliranje klime

Kada se pokazalo da je 2016. godina najtoplija od početka mjerenja, to nije osobito iznenadilo znanstvenike koji se bave modeliranjem klime na globalnoj skali. No onda se dogodila 2023. i oborila sve rekorde. To neki modeli nisu bili predvidjeli, na primjer oni koje su razvili u NASA-i. Međutim, modela ima jako puno

piše Milorad Milun

06/03/2024

Potraga za neto balansom

Privatno financiranih kompanija koje se bave projektima dobivanja energije iz fuzije ima na desetke, tehnološki napredak je golem, ali niti jedna još nije uspjela dobiti pozitivan totalan energetski balans

piše Milorad Milun

20/01/2024

Nuklearna opcija nade

SAD je inicirao osnivanje međunarodnog konzorcija s ciljem da se nuklearna fuzija dovede do komercijalizacije. Političari vole otkrivati toplu vodu – takav konzorcij, ne jedan, već postoji, ali čudi da ne znaju da postoje i deseci različitih inicijativa s vrlo različitim tehnološkim pristupima

piše Milorad Milun

19/12/2023

I sitno je bitno

Nanotehnologije zadiru u sva područja ljudske djelatnosti. U medicinskoj dijagnostici kvantne točke mogu se koristiti kao markeri za stanice raka, koriste se u proizvodnji ekrana visoke rezolucije, LED lampi, katalizatora ispuha automobila, zaštitnih slojeva tekstila

piše Milorad Milun

13/11/2023

Što su to atosekundni pulsevi?

Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L'Huillier dobitnici su Nobela za fiziku zbog svog rada na atosekundnim pulsevima. Njih možemo zamisliti kao bljeskalicu koja u redovnim, vrlo kratkim razmacima oslikava elektronski oblak u nekom atomu, molekuli ili materijalu

piše Milorad Milun

10/10/2023

Čovjek klima klimu

Pravi problem je količina CO2 u zraku. Do industrijskog razdoblja postojala je ravnoteža između emitiranog i apsorbiranog ugljičnog dioksida, a koncentracija je bila između 180 i 280 dijelova u milijun čestica zraka. Današnja vrijednost prešla je 400, uz daljnji porast

piše Milorad Milun