Jednom davno prije mnogo ljeta... baš kako počinju sve bajke svijeta, u zelenom kutku Evrope desio se skandal. Na blagim brežuljcima južne Austrije ljudi su stoljećima proizvodili vina. Neka su bila odlična, neka jako dobra, a neka, kako to uvijek biva, nešto lošija. Puno je toga ovisilo o tlu, količini kiše, temperaturi zraka, vremenu berbe i sličnom. U lošim godinama i vino je bilo lošije pa su svi patili. Podrumari, jer se vino slabije prodavalo, mušterije, jer su pili lošije vino, a i svi drugi uključeni u taj lanac. I onda, negdje krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, neki se genij na tim austrijskim bregima dosjetio i u vino dodao malo dietilenglikola ili kako ga od milja možemo zvati DEG. Tim dodatkom slabije vino dobilo je puninu okusa, postalo slatkasto i ostavljalo utisak da je riječ o vinu iz takozvane kasne berbe. Ta su vina vrlo cijenjena i postižu vrlo visoku cijenu na tržištu. I tako je to išlo nekoliko godina, sve dok 1985. godine neki marljivi laboratorij u Njemačkoj nije otkrio DEG u flaši iz supermarketa. Istog časa zabranjena je prodaja austrijskih vina i skandal je eksplodirao. Na sreću, skandal je bio puno veći od štete. Nitko od konzumenata nije umro i nije imao zdravstvene teškoće. Naime, da biste napravili samoubojstvo takvim vinom i ubili se DEG-om, morali biste popiti tridesetak litara. Vjerujem da bi vas etanol i voda dokrajčili prije toga.
Naravno, kao i mnoge druge kemikalije koje su u širokoj upotrebi, i on ima neka toksična svojstva, ali za ljude jedino u velikim dozama. A DEG je inače poznat i kao antifriz za naše automobile i početni materijal u proizvodnji sredstava za pranje. Njegov rođak, propilenglikol, PPG, još je sigurniji za upotrebu, pa se tako našao u danas vrlo popularnom proizvodu, izmišljenom prije četvrt stoljeća: u e-cigaretama.
Velike kampanje protiv pušenja samo su djelomično urodile plodom. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od kraja prošle godine, prerana smrt više od sedam milijuna ljudi bila je direktno povezana sa uživanjem duhanskih proizvoda, a ukupni broj smrti vezanih uz duhan bio je preko osam milijuna. Prema istom izvoru, samo u SAD-u troškovi zdravstvenog sustava zbog pušenja i gubitaka zbog smanjene produktivnosti iznose oko 1,4 bilijuna dolara godišnje.
U Velikoj Britaniji donesen je plan da se do 2040. stvori generacija koja uopće ne koristi duhanske proizvode. To misle postići ograničenjem dobi u kojoj je dozvoljena njihova prodaja mladoj osobi
Što je to što ubija pušače?
Pušenje je najrašireniji oblik uživanja u duhanu. Smatra se da u dimu cigarete ima oko četiri tisuće kemijskih spojeva. Mnogi od njih su ili otrovi ili izazivaju razne oblike karcinoma. Ili mogu biti oboje. Najveću koncentraciju u dimu cigarete imaju nikotin, katran i ugljični monoksid. Nikotin nije kancerogen, ali je jaka droga. Vrlo brzo izaziva ovisnost, a resorpcija u organizmu vrlo je brza. Samo 15 sekundi nakon udisaja nikotin stiže u mozak. Visoke doze nikotina mogu izazvati povraćanje, grčeve, depresiju, pa čak i smrt, kako smo to naučili iz romana Agathe Christie. Nikotin se, naime, upotrebljava kao sredstvo za uništavanje korova. Uživanje duhana u trudnoći može nepovoljno utjecati na normalan rast fetusa.
Katran sadrži nekoliko kancerogenih supstanci, uglavnom poliaromatskih ugljikovodika. Oko 70 posto katrana nakon udisaja dima ostaje u plućima. Postoji vrlo jednostavan način da provjerite ovu tvrdnju. Napunite usta dimom, ali bez udisanja i puhnite dim kroz bijelu tkaninu. Na tkanini će se vidjeti ljepljiva smeđa mrlja. Potom udahnite dim i izdahnite kroz bijelu tkaninu. Na njoj će se vidjeti vrlo slaba smeđa mrlja. Ostatak je u vašim plućima.
Ugljični monoksid nastaje nepotpunim izgaranjem papira i duhana u cigareti. Nema mirisa, boje ili okusa. Vrlo je toksičan, jer se puno efikasnije od kisika veže na hemoglobin u krvi. Smrt od trovanja ugljičnim monoksidom vrlo je česta u požarima i prostorijama s otvorenim plamenom i slabom ventilacijom. Povećana koncentracija ovog spoja može utjecati na kognitivne sposobnosti, a posebno su ugroženi fetusi. Važno je znati da u slučaju požara u zatvorenim prostorima ugljični dioksid koji je teži od zraka istiskuje zrak u donjem dijelu prostorije, a ugljični se monoksid koji je lakši od zraka nakuplja u gornjem dijelu prostorije.
U dimu nastalom izgaranjem duhana ima i acetaldehida, acetona, amonijaka, akrilonitrila, benzena, aminonaftalena, kroma, kadmija i još nekoliko tisuća drugih spojeva.
Dakle, ako čitajući ovaj tekst niste prestali pušiti, učinite to odmah i sada.
Odakle interes raznih vlada da vi odustanete od pušenja? Razlog se krije u pretpostavci da pušači koštaju zdravstvene sustave daleko više od nepušača. Nedavno istraživanje bazirano na modeliranju mnogih parametara koji utječu na troškove zaključilo je da pušači u dugom razdoblju koštaju jednako ili čak nešto manje nego nepušači, naprosto zato što znatno ranije umiru. Ne bih previše vjerovao tom modelu, ali mu u prilog ide to da je testiran na velikoj skupini ljudi u dobi od 65 do 84 godine.
Sve što sam napisao i što su proizvođači cigareta morali napisati na pakovanju svojih proizvoda navelo je mnoge ljude da se okrenu e-cigaretama. Pa hajde da pogledamo kakva je situacija s njima. U principu se ta naprava sastoji od spremnika s tekućinom, grijača za tu tekućinu i cijevi koja se stavlja u usta. U spremniku se nalazi tekućina koja sadrži PEG, PPG i glicerin, koji nisu toksični, kao i različite koncentracije nikotina. Tu se još mogu naći i različiti organski spojevi koji također utječu na sastav dima koji se inhalira. Mnogi proizvođači stavljaju i različite dodatke za miris i okus, vrlo često nepoznatog sastava i utjecaja na zdravlje konzumenata. Veliki dio tog tržišta potpuno je nereguliran, što dovodi do pojave neprovjerenih i vrlo štetnih proizvoda. To se u prvom redu odnosi na količinu nikotina u tekućini. Pokazalo se da mnoge e-cigarete deklarirane kao "bez nikotina" sadrže nikotin. Cilj je jasan, stvaranje ovisnosti i vraćanje istom proizvodu u zabludi da se ne uživa u nikotinu. Neki proizvođači stavljaju veće količine nikotina od deklariranih i tako direktno ugrožavaju potrošače i one koji su u njihovoj okolini.
U engleskoj se literaturi pušenje e-cigareta zove vaping pa hajmo i mi tim putem, dok se ne smisli neki hrvatski izraz, npr. epušenje. Nadam se da ovime ne kršim Zakon o hrvatskom jeziku i tankoćutnost naših lingvista.
Dakle, nekoliko velikih država želi regulirati vaping i to naročito područje e-cigareta za jednokratno punjenje. Napori idu u pravcu reguliranja sadržaja punjenja e-cigarete kao i općeg smanjenja korištenja svih duhanskih proizvoda, posebno u mladoj populaciji. U Velikoj Britaniji donesen je plan da se do 2040. stvori generacija koja uopće ne koristi duhanske proizvode. To misle postići ograničenjem dobi u kojoj je dozvoljena njihova prodaja mladoj osobi. Ta dob bi se progresivno dizala i tako na koncu rezultirala generacijom koja nema potrebe za nikotinom u bilo kojem obliku.
Iako je vaping zamjena za standardno pušenje, ipak postoji bitna razlika. U vapingu nema konzumacije katrana i poliaromatskih i drugih spojeva koji izazivaju rak i truju organizam. Vaping je dakle manje štetan od pušenja, ali i nosi neke rizike. Osim gore navedenih, postoji i rizik da grijaći element može doprinositi teške metale u dim koji se inhalira.
I da zaključim tekst citatom jednog onovremenog genija, Goethea: "U pušenju ima zlobne neučtivosti i drske asocijalnosti. Pušači kuže zrak nadaleko i naširoko i guše svakog časnog čovjeka koji nije u stanju da u svoju obranu i sam puši."
