Možda niste znali ili ste zaboravili da je sav život na zemlji stvoren koristeći aminokiseline. One su građevni elementi za proizvodnju proteina a proteini su radne mašine koje omogućavaju život. Kada pogledate strukturu neke aminokiseline možete primijetiti da njenu zrcalnu sliku ne možete jednoznačno s njome preklopiti baš kao što ne možete svoju lijevu ruku preklopiti sa desnom.
To se zove nedostatak rotacijske simetrije. Dakle, imamo dvije vrste iste aminokiseline, jednu lijevu i jednu desnu, baš kao i kod naših ruku. Kada kemičari sintetiziraju aminokiseline dobivaju smjesu jednake količine lijevih i desnih molekula. Da bi se iz te smjese dobile čiste lijeve i desne molekule potrebni su specijalni kemijski procesi razdvajanja.
Začudo, kada, međutim, priroda na Zemlji sintetizira život onda koristi isključivo lijeve aminokiseline. Danas znamo da postoji 20 esencijalnih odnosno životno bitnih aminokiselina. Mi za sada nemamo odgovor zašto je ta "lijevost" prevladala. Dapače, misterij se ovih dana još povećao zahvaljujući novim podacima iz svemira.
Prije 750 do 1500 milijuna godina u sudaru se raspao golemi asteroid i od njegovih ostataka se formirala nakupina materijala promjera od oko 565 metara na najširem dijelu. Taj asteroid je blizu Zemlje. Dobio je oznaku 101955 Bennu i postao turistička destinacija za NASA-inu OSIRIS-REx misiju. Na put na Bennu se krenulo 2020. Misija je bila uspješna i 2023. godine kući se vratila sa suvenirom od 120 g uzoraka asteroida. Uzorci su analizirani u nekoliko laboratorija i rezultati su nedavno objavljeni istovremeno u časopisima Nature i Nature Astronomy.
Pokazalo se da Bennu sadrži aminokiseline, njih 14 od onih 20 bitnih za život. I da stvar bude zanimljivija, sve te aminokiseline su bile u lijevoj i desnoj formi. Pored toga, u uzorcima su nađeni fosfati i nukleinske baze potrebne za stvaranje DNK i RNK, molekula ključnih za sintezu proteina u stanicama.
Uz fosfate nađeni su i drugi minerali koji su mogli poslužiti kao podloga za sintezu šećera, molekula koje uz fosfate i nukleinske baze čine okosnicu DNK molekula. Bennu ateroid nije nikakav posebni slučaj. U uzorcima sa asteroida 162173 Ryugu koje je na zemlju donijela japanska misija Hayabusa2 nađene su 23 različite aminokiseline.
Poznato je da veliki broj tijela u Sunčevom sustavu sadrže vodu. U sudarima sa Zemljom, osim vode, mogli su se prenijeti svi ovi elementi nađeni u uzorcima asteroida Bennu i drugim asteroidima. Takvih događaja u povijesti Zemlje je bio golemi broj.
Ako je život potekao iz svemira, a puno je izgleda da je tako, onda je Zemlja bila puna lijevih i desnih aminokiselina.
Kako je onda došlo do preferiranja samo jedne, lijeve, konfiguracije? Kako znamo, odgovor ne znamo. Baš kao što ne znamo ni odgovor kako to da je nakon Big banga, Velikog praska, materija prevladala antimateriju iako su trebale nastati u istim omjerima.
Razlika između ova dva slučaja je ipak golema. Kada se sretnu čestice materije sa onima antimaterije dolazi do njihovog uništenja uz emisiju elektromagnetskg zračenja visoke energije.
Kada se međutim sretnu lijeva i desna aminokiselina ne desi se ništa dramatično. Dramatično bi bilo da se živa bića počnu hraniti hranom sastavljenom od desnih aminokiselina. Ma koliko hrane pojeli posljedica bi bila smrt od gladi jer organizam ne bi imao mehanizme da tu hranu pretvori u energiju.
Odgovor ćemo naći jednog dana i to možda baš u novim misijama na drugim asteroidima.
Svakim danom otkrivamo nove planete u drugim zvjezdanim sustavima. Možda se na nekom od njih razvio život vrlo sličan našem ali sazdan na desnim aminokiselinama.
Kakav bi to čudan susret bio.
