Sigurno ste se mnogo puta naljutili na krivu vremensku prognozu i pomislili kako nije ništa bolja od kostobolje nonice s Brača. Naravno, pamtimo krive prognoze, a dobre uzimamo zdravo za gotovo.
Ipak, moramo priznati da prognoze postaju pouzdanije iz dana u dan kao i to da se značajno produžio period za koji je moguće s prihvatljivom pouzdanošću predvidjeti vremenske uvjete. U prognostičke centre slijevaju se neprekidno podaci iz mjernih postaja postavljenih diljem svijeta kao i podaci specijalnih satelita.
Koristeći super-računala ogromne računalne snage rješavaju se vrlo kompleksne matematičke jednadžbe koje simuliraju fizikalne zakone kojima se može opisati ponašanje atmosfere i oceana.
Budući da se radi o enormnoj količini podataka i kompleksnim sustavima čak i tim računalima treba nekoliko sati da izbace relevantne podatke. U upotrebi je nekoliko modela. Onaj razvijen u Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ESN) smatra se jednim od najboljih.
To je i bilo tako sve do prije koji dan kada u časopisu Nature objavljen rad o novoj umjetnoj inteligenciji, nazvanoj GenCast, specijalno razvijenoj za predviđanje razvoja vremenskih uvjeta. Nju je razvila druga umjetna inteligencija koju je razvio Google i koja se zove Deep Mind.
Umjesto da rješava matematičke modele GenCast je treniran na vremenskim podacima iz prošlosti i "otkriva" složene međuodnose temperature, vlažnosti, vjetra i atmosferskog tlaka.
Koristeći isključivo povijesne podatke GenCast u svega nekoliko minuta daje prognozu za 15 dana i to pouzdaniju nego na primjer onu koju daje ENS. To se pokazalo na predviđanjima toplinskih valova i uragana, ekstremnih događaja koji se sve češće pojavljuju diljem svijeta.
GenCast nije sam. Microsoft je razvio Auroru, umjetnu inteligenciju koja u jednoj minuti daje prognozu za 10 dana i stanje atmosfere u cijelom svijetu u odnosu na zagađenost.
Očigledno umjetena inteligencija u ovom području otvara nove mogućnosti koje mogu znatno utjecati na mnoge aspekte društvenog i privrednog razvoja čovječanstva.
