Novosti

06/03/2022

Kata Mijatović Društveni sistemi nastoje nas držati u opasnom stanju uspavanosti

Pretpostavlja se da umjetnici nesigurnost lakše podnose, međutim taj rizik često ide kod nas do ruba bijede, i to više nije stvar podnošenja već zajedničkog reagiranja, što često izostaje u društvima u kojima ne postoji svijest o vitalnoj važnosti umjetnosti

piše Nada Beroš

12/02/2022

Dositejevac od glave do pera

Bordo se divio vrhunskim intelektualcima u vlastitoj branši, kakvi su bili i Vatroslav Mimica i Dušan Vukotić, ali je istodobno razumijevao "malog čovjeka", osobito djecu, neprekidno hraneći dijete u sebi. Danas je teško sa sigurnošću reći je li bio naivni idealist, popravljač koji je živio u pogrešno vrijeme ili smo mi zaposjeli pogrešnu planetu

piše Nada Beroš

12/01/2022

Ivana Srbljan Opera i ja se sve više volimo

Nisam osoba koja voli živjeti u prošlosti, ali rado se prisjećam svojih početaka i tatinih odluka koje su me na neki način dovele tu gdje sam sada. Doveo nas je u crkvu na Cvjetnom upravo u najranjivijim godinama. Što se opere tiče, iskreno, ne znam kako sam je zavoljela. To nije bila ljubav na prvi pogled, ali desila se spontano i neplanirano

piše Nada Beroš

22/08/2021

Igor Grubić Svojim djelovanjem, ili nedjelovanjem, kreiramo realnost koju živimo

Pojedinim umjetničkim projektima uspio sam u nekoliko navrata napraviti konkretne promjene: prosvjedi protiv PDV-a na knjige doveli su do ukidanja PDV-a; intervencije na grafitima s govorom mržnje prerasle su u mali pokret; "Greškom u sistemu" Barbara Matejčić i ja postigli smo da se zabrani nošenje ustaškog znakovlja na Bleiburgu; glavni protagonist "Tragova nestajanja" dobio je stan...

piše Nada Beroš

13/08/2021

Nehotični susret dvojice velikana

Izložbe "Ivan Kožarić: Retrospektiva – jedna od mogućih 100" (MSU Zagreb, 1. srpnja – 31. listopada) i "Erwin Wurm: The Show" (Lauba Zagreb, 3. srpnja – 25. kolovoza): Vremensko i prostorno susjedstvo Kožarićevog i Wurmovog kiparskog univerzuma poticajno je za usporedbu i povezivanje. Premda postoje goleme generacijske, poetičke i (geo)političke razlike među autorima, dvije izložbe kao da su se gurale u zagrljaj

piše Nada Beroš

03/08/2021

Koraljka Vlajo Svaki Vulpeov rad podsjeća na neku tvornicu

U struci se uvriježilo svoditi Vulpeov rad na njegov angažman za Chromos i Plivu, a u zaborav je palo više od 350 drugih tvrtki, institucija i manifestacija. Zahvaljujući suradnji s velikim propagandnim agencijama poput Interpublica i Ozehe, Vulpe je svoj trag ostavio u svim republikama tadašnje Jugoslavije

piše Nada Beroš

29/06/2021

Budimir Lončar Murtić je bio čovjek slobode

Edo, s kojim me vezuje više od pola stoljeća čestih druženja i razgovora, u svom je izričaju bio jasan i konkretan, a u sadržaju nepokolebljiv. Bio je – svoj. I kao čovjek i kao umjetnik. Stari partizan, sudionik zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 1944., nikada nije zaboravio zbog čega se uključio u redove NOB-a ni koji je bio cilj te borbe

piše Nada Beroš

20/06/2021

Irina Subotić Zenitizam je bio uistinu utopijski projekat

Neki još uvek osećaju dubinsku nelagodu kada treba tumačiti antinomije pa i kontroverze osnivača "Zenita", Ljubomira Micića – Srbina iz Hrvatske, proganjanog boljševika, anarhiste, oštrog, neumoljivog polemičara, zastupnika najpre jugoslovenskih, a kasnije prosrpskih i nacionalističkih ideja

piše Nada Beroš

14/06/2021

Teret slobode i moći

Murtić je bio jedna od najutjecajnijih društvenih figura dvadesetog stoljeća u našem kulturnom krugu, usporediva s onom Krležinom, i kao takav izvor brojnih polarizacija i prevrednovanja. Izložbom u Meštrovićevu paviljonu ponovno se potvrđuju njegov strasni pluralizam, panaktivizam i odvažnost u donošenju odluka

piše Nada Beroš

01/06/2021

Selma Banich i Marijana Hameršak Portretima umrlih na granicama i u ime granica prokazujemo režim smrti

Nastojale smo da "Prijelaz" kao umjetnička, komemorativna i dekolonijalna praksa utjelovljuje odvažnost, snagu i pobunu prezrenih, poniženih, mučenih i proganjanih na migrantskom putu kroz Balkan prema središtu Europe, ali i solidarnost, posvećenost i nadu duboke povezanosti s onima čije je živote ovo društvo posve razobličilo

piše Nada Beroš

19/05/2021

Ivan Mlinar Holjevac je bio vizionar i znao je s ljudima

Gradonačelničkih uspjeha Većeslava Holjevca bilo je mnogo, od ekspresne gradnje Zagrebačkog velesajma do Novog Zagreba, grada planiranog za 250.000 stanovnika. Sve je to bilo moguće zato što je imao jasnu viziju razvoja Zagreba i zato što je znao odabrati sposobne stručnjake i suradnike koji su tu viziju podržavali i razrađivali

piše Nada Beroš

09/03/2021

Dragan Damjanović Baština nema nikakvoga smisla bez baštinika – bez ljudi

Povijest Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu 1940-ih, 1950-ih, a donekle i 1990-ih, pokazuje da se u vrlo kratkom vremenu može uništiti ono što je stvarano vjekovima. Stoga svi zajedno trebamo djelovati protiv bilo kojeg oblika radikalizma u društvu. Mitropolit Porfirije u tome je imao iznimno važnu ulogu i svojim je radom na daljnjem približavanju katoličke i pravoslavne crkve bitno utjecao i na zbližavanje hrvatskog i srpskog naroda

piše Nada Beroš

05/12/2020

Svjetlan Junaković U Pionirskom gradu kreativna sloboda je bila posvuda

Najviše sam se igrao u šumi, a odlasci u kabinete bili su prava fešta. Narodna tehnika je održavala natjecanja u zmajarenju, utrkama balona, natjecanja za radio-amatere iz cijele zemlje. Tu su bile i posjete djece i profesora, pa i političara iz cijelog svijeta, poput Ho Ši Mina i, naravno, Tita. Nažalost, polovicom šezdesetih Pionirski grad je počeo propadati

piše Nada Beroš

22/11/2020

In memoriam Ivan Kožarić: Umjetnik koji je pred javnost izlazio s istinom

Ne bez razloga, mnogi su Kožarića smatrali "najmlađim hrvatskim umjetnikom", koji je oduvijek živio u sadašnjem trenutku, dok još to nisu smatrali nekom posebnom privilegijom. U središtu njegova svijeta stajala je borba protiv inertnosti. A uz nju idu otvorenost i bezazlenost djeteta, mudrost ruke koja tajnu života otkriva kroz igru

piše Nada Beroš

27/10/2020

Goran Stojčetović Hemijska je najistrajniji pribor za prikazivanje stanja transa i euforije

Mislim da bez hemijske olovke ne bih uspeo u svemu ovome što sam postigao u umetnosti. Sama ta modro plava boja, koja je spektralno prva do crnog mraka, pruža osećaj širenja dubinskih osećanja. Ima dovoljnu količinu svetlosti, a ujedno je blizu misterije tame

piše Nada Beroš

26/08/2020

Poste restante: Mala vrata

Tonko je tvrdio da ga je obilježilo (prez)ime, na čijem se početku nalazi njegova ‘marljivost’, njegov ‘mar’. Buka njegove pisaće mašine zaista je podsjećala na tvornički stroj, a on sam bio je fizički radnik kojem moždane vijuge dobro rade kroz određeni tjelesni napor. Postojan, uporan, zaigran, ali često i ‘protustrujan’, rasipao je taj stroj i velike količine energije…

piše Nada Beroš

04/08/2020

Lana Deban i Ljubica Letinić Sigurne smo da je Desnica svoj roman pisao slušajući ga

Desnica je bio i glazbenik i to se u njegovoj rečenici čuje, čuje se i na razini ulomka i tematskih cjelina i cijelog trajanja ‘Proljeća Ivana Galeba’. I zato je taj roman, kao malo koji, zaslužio da bude prvi čitan naglas. Naročito smo ponosne zahvaljujući na prvom mjestu glumcu Zoranu Čubrilu koji je volio taj tekst i u svakom smislu pokazao da ga je dostojan

piše Nada Beroš

17/06/2020

Radmila Iva Janković Savić-Gecan je dosljedni ikonoklast

U vrijeme kada su se zbog pandemije počeli prazniti gradovi, u MSU-u smo u posljednji trenutak otvorili prazan izložbeni prostor, da bismo ga ubrzo zatvorili i ostavili praznog i od posjetitelja. Miško Šuvaković je pak Savić-Gecanove postupke protumačio kao poremećaje u uzročnim lancima događaja koji provociraju ako ne sam strah, onda slutnju straha

piše Nada Beroš

03/06/2020

Marijan Molnar Umjetnik nije bogomdan

Umjetnost kao društvena struktura, kao svijet umjetnosti koji uključuje institucije, ministarstva, ljubitelje umjetnosti i na kraju same umjetnike, čitav taj pogon razigrava se kroz sukobe, nadmetanja u našoj maloj sredini opterećenoj razlikama, ideološkim prijeporima, siromaštvom i frustracijama

piše Nada Beroš

19/02/2020

Dezerteri iz stare umjetnosti

Prikazi teških uvjeta rada i stanovanja, čestih rekvizicija, ovrha i deložacija, krčmi, pijane buržoazije, raskalašenog klera… teme su koje su zemljaši kroz različite likovne discipline, izraze i dosege, bez uljepšavanja i s puno grotesknih nota, suprotstavili građanskoj umjetnosti. Premda su bili dobri proroci u umjetnosti, izgleda da nisu mogli predvidjeti da će devedesetak godina kasnije biti teže dezertirati iz staroga društva nego iz stare umjetnosti

piše Nada Beroš

29/10/2019

Momčilo Golub Nisam se snalazio u nesnošljivosti na nacionalnoj osnovi

Kao umjetnik uvijek sam se bavio univerzalnim pitanjima. Dugi period bio sam odsutan s umjetničke scene jer sam se pripremao, nakon religioznog iskustva, otići u samostan. Znao sam da sam napravio veliki iskorak u umjetnosti, ali sam otvorio i pitanje smisla. Priznanje ili tišina, postalo je nevažno jer sam pronašao pravi put, mir u vjeri

piše Nada Beroš

15/10/2019

Sandra Križić Roban Spomenik domovini gesta je političke i kvaziekonomske moći

I to muške moći, koja ne uzima u obzir javni diskurs niti ga razumije. Luksuzna minimalistička ‘nadstrešnica’ na semantičkoj razini priziva u svijest sve one koji domovinu napuštaju s autobusnih i kolodvorskih perona

piše Nada Beroš

11/10/2019

Emancipacija u 20 slika

Nema sumnje, i priče i fotografije koje donosi redakcija Novosti, i Labrovićevi radovi, trude se da odagnaju predrasude i postanu oslobađajući

piše Nada Beroš

28/08/2019

Marko Golub Institucije ne znaju što bi s ogromnim potencijalom dizajna

U Hrvatskoj se objavi hrpa izuzetno oblikovanih knjiga, vizualnih identiteta kulturnih organizacija, plakata itd., ali već na malo višoj institucionalnoj razini sve počinje zapinjati, a kad dođete do pitanja dizajna registracijskih tablica, sam pokušaj dizajnera da naprave decentan pomak nailazi na zaglušujući otpor

piše Nada Beroš

23/07/2019

Andreja Kulunčić: Umjetnost može osmisliti alate za promjenu

Puno sam naučila o načinu samoorganiziranja zajednice, o borbi za prava radnika, o nastojanju očuvanja autohtonog jezika, kulture, prirode, radeći na projektu s četiri različite zajednice koje žive na rubu Mexico Cityja. Jedna od njih je zajednica teologa oslobođenja, koji žive s radnicima, rade u rudnicima s njima i osnažuju ih u borbi za njihova prava

piše Nada Beroš

02/07/2019

Vlado Martek: Poezija je pročišćeni dar oslobađanja

Onaj tko bi čitao pjesme Majakovskog, Eluarda, Rimbauda ili Larkina, taj je ojačao taman do osjećaja individualnosti i slobode. Tada nema više manipulacije od strane politike države… Nagovarao sam i uvijek ću nagovarati na čitanje, ono daje toliko dragocjen prostor za mišljenje, kaže Vlado Martek, pjesnik i vizualni umjetnik 

piše Nada Beroš

22/05/2019

Žarko Radaković Handke je ostao ‘jugonostalgičar’

Handke je daljinskim medijima ponudio ‘viđenje izbliza’, ‘golim okom’. Njegove reči su delovale najprovokantnije i najoštrije. Usledili su nimalo nežni odgovori. Letelo je perje. A to ‘stajanje na stranu izolovane Srbije’ funkcionisalo mu je primarno u obračunu sa zapadnim medijima i politikom prema bivšoj Jugoslaviji

piše Nada Beroš

07/05/2019

Sandra Uskoković Javni prostor polako, ali evidentno nestaje

Danas je on postao teatar društvenog i teatar politike. Svijet oko nas određuju sveprisutna vidljivost poduzetništva, brendiranja i društvenih vrlina komunikacije. Javni prostori gube svoju izvornu funkciju, stoga se granice i linije koje ih definiraju počinju prekidati i otvarati, što odražava poroznost transnacionalnog kapitalističkog društva

piše Nada Beroš

27/03/2019

Kosjenka Laszlo Klemar Muzeji moraju reagirati na diskriminaciju

Kao javne ustanove i mjesta učenja, muzeji moraju djelovati kao neka vrsta korektiva. Tesla, naš najpoznatiji izumitelj i migrant, cijelog je života sanjao novi, bolji svijet. Projektom ‘Nikola Tesla. Migrant’ nastojimo otvoriti Tehnički muzej prema izbjeglicama i tražiteljima azila i učiniti ga mjestom interkulturalnog dijaloga i susreta

piše Nada Beroš

05/12/2018

Sam svoj Tuđman

U kojoj se fazi struka, koju je zazivao Bandić, odlučila za izvedbu skulpture Kuzme Kovačića, a ne za neki od ostala tri jednakovrijedna prijedloga spomenika Tuđmanu? Naime, žiri se nakon 2016. više nije sastajao pa je tu odluku izgleda donio onaj čuveni povjesničar umjetnosti Nepoznati Netko, za kojeg se šuška da bi uskoro mogao dobiti i počasni doktorat

piše Nada Beroš