Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu prošlog je tjedna predložio Senatu Univerziteta da poništi doktorat ministra financija Siniše Malog jer je u ‘njegovom radu utvrdio postojanje neakademskog ponašanja’. Rektorica Beogradskog univerziteta Ivanka Popović poručila je da će odluka odbora svima biti jasnija nakon što bude objavljeno njezino detaljno obrazloženje, ali je i sama pojasnila da ‘Univerzitet služi dobrobiti društva i ne može raditi u interesu bilo kog pojedinca. Etički odbor ne donosi sud o naučnom doprinosu teksta, to nije u domenu njegovog odlučivanja, već je odlučivao da li je bilo preuzimanja tuđeg teksta bez navođenja autorstva, a korišćenje tuđeg znanja na neodgovarajući način predstavlja nevrednovanje znanja’. Rektorica je stoga uvjerena da će nakon što Senat Beogradskog univerziteta (BU) na prijedlog Etičkog odbora provede postupak sukladno pravilniku o poništenju doktorata, biti završena petogodišnja akademska procedura utvrđivanja je li ministar Siniša Mali plagirao svoju doktorsku disertaciju.
No kako su opozicija i kritičari vlasti nakon odluke Etičkog odbora zatražili ostavku ili smjenu ministra financija, nastojanje rektorice Popović da čitavu priču oko njegovog doktorata zadrži u granicama autonomije Univerziteta u Beogradu bilo je i bit će, izgleda, uzaludno. Jer još neko vrijeme, barem do proljetnih parlamentarnih izbora, odluka o poništavanju doktorata ministra Malog bit će prvorazredno političko pitanje, iako rektorica podsjeća da oni koji se odluče uraditi doktorsku disertaciju prolaze proceduru dokazivanja jesu li sposobni za samostalni znanstveni rad, a ‘sve što se stavlja u kontekst opštih društvenih događanja, to prevazilazi Univerzitet’. Po ocjeni Etičkog odbora BU-a, ministar Mali nije prošao na tom ispitu, iako mu je to pošlo za rukom na svim prethodnim instancama na Fakultetu organizacionih nauka (FON) na kojemu je branio svoj doktorat. Prije samo nekoliko mjeseci dnevnik ‘Danas’ prenio je da je posebna stručna komisija FON-a zaključila da je ‘analizirana doktorska disertacija rezultat samostalnog naučnoistraživačkog i stručnog rada kandidata’ te da ‘iako postoje određeni propusti, oni po obimu i značaju nisu doveli u pitanje osnovne naučne doprinose i originalnost ovoga rada’. Komisija je zaključila da je ‘kandidat ispunio sve zakonski propisane uslove’ i predložila da se ‘kandidat Mali promoviše u zvanje doktora nauka’. ‘Danas’ je prenio i da je softverska analiza koju je komisija provela pokazala da ‘ne postoje elementi sistemskog preuzimanja tuđih tekstova. Propusti u citiranju pojedinih izvora literature su pronađeni u sedam odsto obima doktorata’.
I dok je sedam posto ‘neakademskog preuzimanja’ tuđeg znanja za tijela FON-a bilo propust dovoljan tek za javnu opomenu Siniši Malom, Etički odbor BU-a jednoglasno je odlučio da poništi njegovu doktorsku disertaciju. Premda se i nakon odluke FON-a, a sada i one Etičkog odbora BU-a, u Srbiji podigla velika politička graja, zapravo se u tamošnjoj političkoj i akademskoj zajednici nije dogodilo ništa što se ne događa i u drugim, pa i puno razvijenim i uređenijim državama. Dovoljno je zaviriti u arhivu Radija Dojče vele pa vidjeti da su se i u Njemačkoj nedavno događale slične političko-akademske priče s različitim ishodima.
Najzanimljiviji su slučajevi bivših CDU-ovih ministrica obrazovanja Anete Šavan i obrane Ursule fon der Lajen, ali i aktualnog predsjednika Njemačke i bivšeg SPD-ova ministra vanjskih poslova Frank-Valtera Štajnmajera. Dok je bila ministrica obrazovanja, Aneti Šavan je Sveučilište u Dizeldorfu oduzelo titulu doktorice znanosti jer je njegova stručna komisija zaključila da je plagirala dijelove svoje disertacije koju je obranila još 1980. godine. Pod pritiskom javnosti Šavan je podnijela i ostavku na ministarsku dužnost. S druge strane, iako su lovci na plagijate na gotovo polovici stranica doktorata tadašnje njemačke ministrice obrane i skorašnje predsjednice Europske komisije Ursule fon der Lajen ustanovili plagirane rečenice, s time da je na pet stranica udio plagijata iznosio između 75 i sto posto, Medicinski fakultet u Hanoveru nije joj poništio doktorsku disertaciju, oslobodivši je od optužbi za plagijat jer ‘nije se radilo o namjernom varanju’. I sadašnji njemački predsjednik Štajnmajer zadržao je doktorsku titulu, iako je i on ‘nekorektno preuzimao tuđe tekstove’. No većina njemačkih političara koji su do sada optuživani za plagiranje tuđih radova ostajali su bez doktorskih titula, a i političke karijere su im uglavnom krenule silaznom putanjom ili bile prekinute, iako se oko njihovih doktorata i plagijata nisu zapodijevale ogorčene međustranačke političke borbe poput ove koja se dulje od pet godina vodila oko doktorata SNS-ova ministra financija, a kako stvari idu, vodit će se barem još neko vrijeme, jer su već održani prvi opozicijski prosvjedi na kojima se traži smjena Siniše Malog.
Vladajući naprednjaci, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, uzvraćaju pak da je odluka Etičkog odbora BU-a politička i da je donijeta pod pritiskom opozicije, pa im ne pada na pamet da smjenjuju ministra zato što mu je poništen doktorat. Doduše, Vučić je gotovo usput spomenuo da će ministar Mali snositi političke posljedice zato što mu je doktorat poništen, ne precizirajući o kakvim je posljedicama riječ. I opozicija i kritičari vladajućih nisu se ustručavali prozivati i napadati sve koji su sudjelovali u prethodno donesenim odlukama o valjanosti doktorata ministra financija, pa i rektoricu Popović, zato i ne čudi da sada, nakon što je donesena konačna odluka, ona u intervjuu Radioteleviziji Vojvodine s olakšanjem kaže: ‘To je jedan korak napred, sad možemo lakše da dišemo i da se okrenemo stvarima koje su urgentne’, jer je čitav proces do sada bio ‘veliko opterećenje i izazov za Univerzitet’.
Skeptičniji medijski analitičari, međutim, ukazuju na mogućnost žalbe Siniše Malog Upravnom sudu, pa i na mogućnost da dobije upravni spor zbog propusta u petogodišnjoj proceduri utvrđivanja autentičnosti njegova doktorata, ponajprije zato što su njezina pravila u međuvremenu mijenjanja i retroaktivno primjenjivana u njegovu slučaju. Ako se to i dogodi, bit će to samo dodatno brušenje kriterija i procedura u procesu stjecanja doktorskih titula, a onda i moguće konačno izvlačenje Beogradskog univerziteta iz političkog klinča u kojem se obreo zbog toga što se preispitivanje valjanosti doktorata jednog ministra pretvorilo u još jedan obračun vladajućih i opozicije. U tom obračunu zakrvljenih političkih protivnika jedva da su se čule poruke rektorice Ivanke Popović da se u svijetu u posljednjih desetak godina za 70 posto uvećala krađa tuđeg znanja i da se u mnogim zemljama ‘prave propisi, negdje čak i zakoni, koji ukazuju na potrebu da se to znanje zaštiti i da se mladim ljudima objasni da je to zaista krivična stvar ako se na neodgovarajući način koristi tuđa svojina kao vrednost koju moramo da čuvamo’.
