Novosti

Politika

Nataša Kandić: Suočavanje s prošlošću nestalo je s društvene scene

Neprijateljske politike sećanja su istisnule kulturu sećanja. Svedočimo da svaka vlast piše svoju nacionalnu istoriju i da sudski utvrđene činjenice više nemaju prostora, kazala je u emisiji Vida info aktivistkinja Nataša Kandić

Large kandic

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo (foto Vida TV)

Mladi u Srbiji su pokazali da nemaju etnički odnos prema drugima, i to ohrabruje, izjavila je utemeljiteljica nevladine organizacije za ljudska prava Fond za humanitarno pravo iz Beograda i jedna od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području bivše Jugoslavije Nataša Kandić u intervjuu za Vidu info, koji je dostupan na ovoj poveznici.

“U Srbiji vidim nadu koju dosad nisam imala. Mislili smo da mladi ne razumeju o čemu govorimo kad govorimo o ratnim zločinima, ali sada vidimo da govore jasnim, vrlo jednostavnim jezikom, da prate šta se događa i, što je najvažnije, pokazali su da nemaju etnički odnos prema drugima”, kazala je Kandić govoreći o aktualnim prosvjedima studenata. “Oni kažu da ih ne vodi mržnja, nego potreba za druženjem na osnovu znanja i interesa. To je kao neka bajka za koju se nadam da će jednom postati život, i da ćemo videti mlade koji će tražiti odgovore i rukovoditi se činjenicama”, dodala je Kandić.

Nije, međutim, optimistična kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina. “Ono kao da je stalo ili da je dobilo novi vid – umesto da svaka država procesuira zločine svojih državljana, imamo trend da se procesuiraju oni drugi”, upozorila je i dodala kako to u “Hrvatskoj već uveliko traje”, na Kosovu je također postalo praksa, a javlja se i u Srbiji, primjerice u slučaju suđenja hrvatskim pilotima za raketiranje kolone kod Bosanskog Petrovca u kolovozu 1995. “To ukazuje da smo se značajno vratili unazad”, tvrdi Kandić.

“Suočavanje s prošlošću kao da je nestalo s društvene, a posebno s političke scene”, smatra ona. “Imamo neprijateljske politike sećanja koje su istisnule kulturu sećanja. Umesto oružjem ratuje se politikama sećanja. Svedočimo da svaka vlast piše svoju nacionalnu istoriju i da sudski utvrđene činjenice više apsolutno nemaju prostora”.

Ipak, Kandić vjeruje da će to “biti ograničeno, zato što je dosta sudskih činjenica utvrđeno”. “Imali smo i nevladine organizacije koje su veoma dobro dokumentovale šta se događalo. Niko, ni Haški tribunal ni nevladine organizacije, nije uspeo da dokumentuje sve zločine, ali dokaza i dokumenata imamo kao nikad do sad u istoriji, i to će biti izvor znanja za nove generacije kad dođe trenutak. Nadam se da on nije više daleko, ali iz današnje perpsketive kao da se ne vidi kada bi mogao da dođe”, kazala je Nataša Kandić.

Suprotno lošim odnosima na političkoj i pravosudnoj razini, Kandić vidi napredak na ostalim područjima. “Vidimo koliko je solidarnosti i empatije prema mladima u Srbiji, i koliko im treba podrška od suseda u regionu. Ma šta o Hrvatskoj pričala politika, spominjući Jasenovac ili Oluju, na ljudskom nivou to ništa ne menja: ljudi iz Srbije masovno idu na letovanje u Hrvatsku, a iz Hrvatske se puno dolazi u Srbiju. Jako je dobra suradnja i na akademskom nivou. Neprijateljski stavovi na političkom nivou ne utiču na odnose među ljudima, a to je jako važno”, kazala je za Vidu info Nataša Kandić.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više