Površniji promatrač hrvatskih političkih zbivanja mogao je lako steći dojam da je Državno odvjetništvo pod vodstvom Ivana Turudića jedan od glavnih aktera kampanje za predstojeće lokalne izbore, kampanje koja je faktički započela još u veljači: DORH-ove aktivnosti unatrag dva-tri mjeseca fokusirane su na različite oblike kriminaliziranja HDZ-ove konkurencije. Pritom je dežurna teza i DORH-a i HDZ-a da nema ispravnog i pogrešnog tajminga za pokretanje antikorupcijskih akcija, no zanimljivo je da među onima koji su u predizborno vrijeme došli na tužiteljski udar nema HDZ-ovaca, premda su HDZ-ovci daleko najzastupljeniji na lokalnim razinama vlasti.

Kredibilitet Turudićeva DORH-a, međutim, takav je da pokušaji uspostave balansa između korumpiranosti HDZ-ovaca i članova drugih relevantnih partija ne luče naročite rezultate, barem ako je suditi prema anketnim istraživanjima biračkih preferencija.

Na ovim lokalnim izborima bit će 31 hiljada kandidata i kandidatkinja za sudjelovanje u strukturama vlasti županija, gradova i općina, što je za 7.700 manje nego prije četiri godine i za 16 tisuća manje nego prije osam godina. Pritom će u 21 posto općina izbori za načelnika biti samo formalnost jer će na glasačkom listiću biti samo jedno ime, a u najvećem broju slučajeva radi se o HDZ-ovim ljudima. Na prethodnim izborima takvih općina bilo je 13 posto. To je samo jedan od pokazatelja apsurdnosti teritorijalne organizacije Republike Hrvatske, no o tome u političkom prostoru više gotovo da se i ne priča, pogotovo ne uoči lokalnih izbora.

Predsjednik IDS-a Paus mogao bi izgubiti izbore za župana (Foto: Saša Miljević/PIXSELL)

Županije

HDZ trenutačno drži vlast u 15 od 21 županije. To se neće drastičnije promijeniti ni poslije 18. svibnja, odnosno 1. lipnja kad će biti održan drugi izborni krug u onim jedinicama regionalne i lokalne samouprave u kojima u prvom krugu ne budu izabrani župani i gradonačelnici, mada bi se pad na dvanaest ili trinaest županija mogao smatrati nemalim izbornim podbačajem HDZ-a.

Stranka Andreja Plenkovića – koja je svoju kampanju, osim na koaliciji s Domovinskim pokretom (ta partija, inače, ima samo jednog kandidata za župana), zasnovala na poruci da će državna vlast biti izdašna prema županijama, gradovima i općinama u kojima se birači odluče za HDZ – mogla bi izgubiti vlast u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje se umirovio njihov dugogodišnji župan Nikola Dobroslavić i gdje realne šanse za uspjeh ima Božo Petrov, predsjednik Mosta.

HDZ će teško zadržati vlast i u Varaždinskoj županiji: aktualni HDZ-ov župan Anđelko Stričak ući će u drugi krug, ali ako mu protukandidat bude Radimir Čačić, što je najvjerojatnija solucija, ne treba isključiti promjenu vlasti. Ne bi, također, bilo preveliko iznenađenje da HDZ izgubi u Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji, u kojima su HDZ-ovi kandidati dugogodišnji župani Darko Koren (SDP-ov kandidat je Tomislav Golubić) i Stjepan Kožić na kojeg ide SDP-ov Mihael Zmajlović. HDZ-u se, pak, otvorila prilika za povratak na vlast u Šibensko-kninskoj županiji nakon što se dosadašnji (nezavisni) župan Marko Jelić povukao iz politike.

Prilično je izvjesno da će SDP sačuvati vlast u Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, što se ne može reći za IDS i Istarsku županiju. IDS-ov kandidat Dalibor Paus, ujedno i predsjednik stranke, ima ozbiljnu konkurenciju u aktualnom nezavisnom županu Borisu Miletiću, bivšem šefu IDS-a, i u SDP-ovoj kandidatkinji Sanji Radolović. Pausov neuspjeh bio bi težak udarac IDS-u, koji je već dugo u silaznoj putanji. Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, čini se da je sukob Centra i SDP-a znatno umanjio ionako tanku šansu za poraz vječnog HDZ-ova župana Blaženka Bobana.

 

Zagreb

Aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova platforma Možemo! već su mjesecima na udaru moćnih poslovnih lobija, kojima su se očito ozbiljno zamjerili u protekle četiri godine upravljanja glavnim gradom i koji su u političku bitku poslali više svojih – odreda nedoraslih ili kompromitiranih – kandidata. To, naravno, ne znači da na nižim razinama nije bilo kriminalnih poslova povezanih s poslovanjem zagrebačkog Hipodroma, čime se samoprijegorno bavi Turudićev USKOK, i da nije bilo upravljačkog lutanja i nesnalaženja, ali to je nedovoljno da bi se Tomaševićevu administraciju proglasilo lopovskom i potpuno nesposobnom te da bi je se uopće uspoređivalo s vladavinom Milana Bandića.

Prema anketama Tomaševiću malo nedostaje za pobjedu u Zagrebu u prvom krugu. Zanimljivi će biti izbori za Gradsku skupštinu. Bude li koaliciji Možemo! i SDP nedostajao poneki glas do stabilne većine, zapaženu ulogu u Skupštini mogla bi imati lista Marije Selak Raspudić

Takva očita pretjerivanja više pomažu nego što odmažu Tomaševićevim izbornim šansama, odnosno šansama koalicije Možemo! i SDP-a: pogled na veliku većinu onih što jurišaju na aktualnog gradonačelnika i na motive tih ljudi više homogenizira nego što pasivizira lijevo-liberalne glasače. Pritom valja reći da SDP-a praktično nema u zagrebačkoj kampanji jer im se ionako devastirana organizacija u glavnom gradu dodatno urušila nakon povlačenja gradonačelničke kandidature Branka Kolarića, predsjednika SDP-a u Zagrebu.

Ankete pokazuju da Tomaševiću relativno malo nedostaje za pobjedu u prvom krugu te da će se u drugom krugu sučeliti s nezavisnom Marijom Selak Raspudić ili s HDZ-ovim kandidatom Mislavom Hermanom, unatoč grčevitim nastojanjima Davora Bernardića da on bude taj koji će proći u drugi krug. Selak Raspudić politički je talentiranija i uvjerljivija od svih Tomaševićevih protukandidata, ali to možda neće biti dovoljno ni za ulazak u drugi krug, a kamoli za pobjedu: ona nema kapacitet da privuče glasove svih koji u prvom krugu ne budu za Tomaševića, nema iza sebe kakvu-takvu organizaciju, nema iskustvo izvršne vlasti i kampanja joj poprilično blijeda i slabo vidljiva.

No njezina bi lista mogla imati zapaženu ulogu u Gradskoj skupštini, ako koaliciji platforme Možemo! i SDP-a bude nedostajao poneki glas do stabilne većine, a to bi se moglo zbiti, pogotovo kad se uzme u obzir dezorijentiranost dijela SDP-ovih birača u Zagrebu.

Dani sreće i zajedničke suradnje Filipovića (u sredini) i Krpan (desno) u Rijeci (Foto: Goran Kovačić/PIXSELL)

Split, Rijeka, Osijek

I u Splitu je, kao i u Zagrebu, glavno pitanje tko će se suprotstaviti aktualnom gradonačelniku u drugom izbornom krugu: po svemu sudeći, to će biti HDZ-ov kandidat Tomislav Šuta. Sadašnji gradonačelnik Ivica Puljak, predsjednik stranke Centar, čini se nedostižnim u drugom krugu tko god mu bude protukandidat, ali formiranje većine u Gradskom vijeću moglo bi mu biti i kompliciranije nego Tomaševiću: Puljkov koalicijski potencijal trenutačno je na vrlo niskim granama, a stvari se mogu osjetnije promijeniti jedino u slučaju totalnog zaokreta u splitskom SDP-u poslije poraza Davora Matijevića.

Je li Puljkova izgledna pobjeda plod rada njegove vlasti u proteklom mandatu ili slabosti suparnika? Opet slično zagrebačkim prilikama, radi se o mješavini rečena dva faktora, mješavini u kojoj nije lako odrediti omjer sastojaka: definitivno se dogodio kvalitativni iskorak u vođenju grada i općenito u poimanju vlasti, ali uz odviše sporosti u rješavanju ključnih komunalnih problema, poput prometa, javnog prijevoza i zbrinjavanja otpada, pa nepotrebnih političkih kompromisa i još nepotrebnijih sukoba s osobama kao što je Maja Đerek, koja je dobila otkaz samo zato što je pokušala uvesti zakon i poštenje u gospodarenje gradskim nekretninama.

SDP-ova kandidatkinja u Rijeci je u poziciji da kampanju bazira na kritici vlasti u kojoj je ona i dalje formalno zamjenica gradonačelnika i na hvaljenju gradske uprave koju je u prošle četiri godine vodio i još vodi Marko Filipović, donedavni SDP-ovac i njezin glavni konkurent. Ako se njih dvoje nađu u drugom krugu, moglo bi biti vrlo tijesno

Kad je riječ o velikim gradovima, izborna situacija u Rijeci čini se najzanimljivijom i najneobičnijom, pa onda i najneizvjesnijom. U vodstvu su, prema anketama, SDP-ova kandidatkinja Sandra Krpan, aktualna zamjenica gradonačelnika, i Marko Filipović, aktualni gradonačelnik koji se odmetnuo od SDP-a u nezavisne kandidate: Krpan podržava oko 26 posto riječkih birača, Filipovića oko 20 posto.

Iva Rinčić (Akcija mladih i partneri) zaostaje manje od dva posto za Filipovićem, dok HDZ-ovcu Denisu Vukorepi ankete daju oko 15 posto potpore. SDP-ova gradonačelnička kandidatkinja dovedena je ili se dovela u poziciju da svoju kampanju, s jedne strane, bazira na kritici vlasti u kojoj je ona i dalje formalno zamjenica gradonačelnika, a s druge strane, na hvaljenju gradske uprave koju je u prošle četiri godine vodio i još uvijek vodi Marko Filipović, donedavni SDP-ovac i njezin glavni konkurent.

Ako se njih dvoje nađu u drugom krugu, moglo bi biti vrlo tijesno. U svim drugim kombinacijama, Sandra Krpan je u (blagoj) prednosti, s tim da je već sad jasno da će odnos snaga u Gradskom vijeću Rijeke biti veoma zahtjevan u pogledu okupljanja vladajuće većine.

U Osijeku će izbori najvjerojatnije biti okončani u prvom krugu trijumfom sadašnjeg gradonačelnika Ivana Radića iz HDZ-a. Najozbiljniji protukandidat bit će mu SDP-ovac Vjeran Marijašević kojem ankete daju oko 15 posto podrške. Očito je da je Radić solidno vodio grad u prošle četiri godine, ali kad je on u pitanju ostaje dilema je li njegova lojalnost rezervirana za Andreja Plenkovića ili za Ivana Anušića, ministra obrane i glavnog slavonskog HDZ-ovca kojeg od Plenkovića dijeli sve šira provalija međusobnog nepovjerenja.

Radić ide mirno prema drugom mandatu u Osijeku (Foto: Davor Javorović/PIXSELL)

Dubrovnik, Pula, Zadar...

U Dubrovniku će odluka o gradonačelniku pasti u drugom izbornom krugu u kojem će se naći aktualni HDZ-ov gradonačelnik Mato Franković te kandidatkinja koalicije SDP-Možemo!-Srđ je naš Anita Bonačić Obradović. U Puli će, također, gradonačelnik biti izabran u drugom krugu, ali neizvjesno je čija će se imena naći na glasačkom listiću 1. lipnja: u igri su sadašnji (nezavisni) gradonačelnik Filip Zoričić, SDP-ov kandidat Peđa Grbin i IDS-ovac Valter Boljunčić.

U Zadru je u prednosti HDZ-ovac Šime Erlić, donedavni ministar regionalnog razvoja i fondova EU, kao i HDZ-ovi kandidati u Šibeniku (Željko Burić), Karlovcu (Damir Mandić), Virovitici (Ivica Kirin), Požegi (Borislav Miličević), Metkoviću (Dalibor Milan)...

SDP će, pak, vjerojatno zadržati vlast u Varaždinu (Neven Bosilj, DORH-ov osumnjičenik), a Možemo! u Pazinu (Suzana Jašić). U Vukovaru najveće izglede ima kandidat koalicije HDZ-a i DP-a Domagoj Bilić (DP), dok je u Kninu situaciju zakomplicirala kandidatura nezavisne Josipe Pleslić, bivše gradonačelnice iz redova HDZ-a i DORH-ove optuženice, no izgleda da će se glavna borba voditi između sadašnjeg gradonačelnika Marija Ćaćića, koji izlazi sa svojom nezavisnom listom, i HDZ-ova kandidata Roberta Marića.