Uoči osamdesete godišnjice oslobođenja Zagreba 8. maja 1945., u Privrednikovom domu u Zagrebu 29. aprila upriličena je tribina "(Ne)Pokoreni grad".

- Zagreb je bio jedino područje na kojem je NDH imala sve mehanizme vlasti, od ideološkog do represivnog aparata i zato je grad predstavljao najteži teren za antifašistički pokret koji je izvrsno funkcionirao. Poginulo je 18.500 ljudi, od toga 8.500 kao ilegalci i partizani uz 10.000 žrtava ustaškog terora - rekao je historičar Josip Jagić, ističući da su se od 1941. do 1945 vodila tri rata: rat za oslobođenje, građanski rat i rat klasnog oslobođenja.

- Sredstva se i dalje ulažu u tvornicu laži, ali revizionisti nisu pobijedili u borbi za lošiju prošlost. Iako se 10 do 15 godina unazad nitko nije ozbiljno bavio suprotstavljanjem revizionizmu, od tada je bilo više uspješnih projekata, među kojima i "Kartografija otpora" - kazao je Jagić.

Podsjetio je na ulogu žena, koje su u NOB-i afirmirane kao politički subjekt preko SKOJ-a, KPJ i AFŽ-a.

- Od studenog 1944. do svibnja 1945. sve funkcije u Zagrebu vodile su žene, jer je muškarcima to bilo teže zbog mobilizacija – istaknuo je Jagić i naglasio da Josip Broz Tito zavređuje ulicu ili da mu se vrati ime trga.

- Revizionizam je krenuo bombaškim napadima i rušenjem spomenika čime se htjelo izbrisati sjećanje, nastavljen je ustaškom mitomanijom u literaturi, a onda i digitalizacijom kao npr. hrvatskom Wikipedijom. To je bio jedan od motiva da se obnove Trnjanski kresovi, prije rata vrlo posjećena manifestacija, pa nas čini ponosnim kakvi su oni danas - rekao je antifašistički aktivist Lovro Krnić.

Govorio je i o danima oslobođenja grada i oborio tezu da X Zagrebački korpus namjerno nije pušten u grad.

- Napredovanje NOVJ-a je bilo brže nego što je planirano. Trebalo je što prije ući u Zagreb, koji je od 6. svibnja bio napušten, a X korpus je bio predaleko – objasnio je Krnić.

Nataša Puškar iz VSNM-a Zagreba, koja je osmislila akcije "Ilegala u Zagrebu", kazala je da joj je motiv za to bila današnja nevidljivost povijesti NOB-a.

- Predstava je nastala iz aktivizma i borbe protiv revizionizma s ciljem da se ljudi osvijeste. Trebalo je ispričati priču o hrabrosti i otporu. U interaktivnim prolascima i predstavama informacije su bile praćene emocijama, uz lik žene i ilegalke Vere Jurić - rekla je i dodala da je u 14 izvedbi učestvovalo preko 300 ljudi.