Kako zaustaviti devastaciju rijeke Une na hrvatskoj strani, kako je zaštititi i unaprijediti turizam na obje njene obale, i u Hrvatskoj i u BIH, teme su kojima su se bavili učesnici tribine

"Una, rijeka koju Hrvatska ne voli", održane 16. januara u prostorijama Privrednika u Zagrebu.

Ako se rijeka razvija samo s jedne strane, tu nema kvalitete, rekao je ravnatelj Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić, naglasivši da ideja o turizmu uz obale Une nije od jučer.

- Već 1964. organizirali smo internacionalnu turističku regatu, koja će zbog pauze za vrijeme rata, ove godine imati svoje 50. izdanje. Osnovali smo 1985. nevladinu organizaciju Unski smaragdi i tražili zaštitu gornjeg toka Une. Federacija BiH je 2008. donijela zakon o nacionalnom parku, koji je kao ustanova formiran tri godine kasnije na površini od 198 kvadratnih kilometara. Osnivanje parka promijenilo je percepciju i odnos ljudi prema turizmu i prema rijeci samoj, ali je i dalje problem divlja gradnja - rekao je Mulić.

- Prve godine rada, 2011., park je imao 3.000 posjetilaca, koji je do 2019., zadnje godine prije korone, porastao na 120.000. Slijedi smanjenje broja posjeta, da bi 2021. brojka prešla 100.000, dok je NP lani posjetilo 155.000 ljudi, što je otprilike 15 do 20 posto posjete NO Plitvička jezera. Na osnovu turističkog razvoja povećan je i broj smještaja, pa je od nekadašnja četiri objekta u Bihaću broj povećan na 43 objekta - kazao je Mulić.

Mićo Martinović, čuveni kajakaš i organizator rafting tura govorio je o očuvanju rijeke u praksi, ističući da je zahvaljujući sredstvima EU probijen tri kilometra dug put do vrha kanjona, tako da se s te staze može gledati Štrbački buk, najljepši slap na rijeci do kojeg je s hrvatske strane skoro pa nemoguće doći. Putevi su gotovo neprohodni, a prilaz otežava i uzurpacija prostora od strane pojedinca na samoj obali uz vodopad.

U Privredniku se tražilo mjesto više (Foto: Nenad Jovanović)

– Rijeka izvire u Suvaji, četiri kilometra od Srba. Izvor se smatra jednim od najdubljih u Evropi. Međutim, taj dio s hrvatske strane je uglavnom prazan, a dodatni problem je nelegalna gradnja i prisvajanje dijelova obale. Problem je i unska pruga kojom zbog lošeg stanja više ne prolaze vlakovi, osim povremenih prolazaka kompozicija s cisternama i to malim brzinama. U slučaju katastrofe, koja bi zagadila rijeku čitavim njenim tokom, nema osiguranih sredstava za sanaciju ni tehničkih sredstava za otklanjanje otpada. Druga ekološka bomba je i izgradnja nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori protiv koje su ljudi s obje strane Une - rekao je Martinović.

- Una je kičma Krajine i rijeka oko koje se vodilo najviše ratova, pa je njena okolina prostor miješanja kultura - kazao je Dragomir Bokan, predstavljajući svoju knjigu "Kapi moga Unalanda". Naglasio je značenje zaštite rijeke i obnove unske pruge koja bi mogla imati i turističko značenje.

Na tribini se moglo čuti i da je politika kriva za sadašnju situaciju jer se to područje od 90-ih godina prazni od autohtonog stanovništva. Upućen je i apel da se najljepša rijeka u Evropi zaštiti. Tribini su u dupke punoj dvorani prisustvovali i brojni ljudi porijeklom iz tog kraja i zaljubljenici u Unu.