Uništen stari mlin; uklonjena riparijska vegetacija (drvenasta, grmolika i zeljasta) uz dovodni i odvodni kanal mlinice; u potpunosti izmijenjen ranije postojeći dovodni kanal uzvodno i odvodni kanal nizvodno od postojeće starije mlinice, na način da je koridor kanala na mjestima proširen do pet metara; izravnato dno, nasuto cijelom površinom kamenim materijalom; u cijelosti uklonjene kaskadne pregrade između glavnog toka i dovodnog kanala, čime je došlo do ozbiljne promjene i uništavanja staništa u kanalu uz glavni tok koji čine zona riparijske vegetacije, kameni supstrat, mahovina i vodeno bilje; nedvojbeno stradavanje jedinki potočnog raka i gubitka njegovog staništa... Navedeni primjeri opisuju enormnu degradaciju ekološke mreže i razmjere uništenja koje je tvrtka Pipra d.o.o. nanijela rijeci Uni u ljeto 2024. pri pokušaju izgradnje male hidroelektrane nedaleko od vrela u Donjoj Suvaji.
Dio pobrojane štete naveden je u stručnom mišljenju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije iz 14. avgusta 2024., pet dana prije nego što će Državni inspektorat donijeti rješenje o zabrani radova. U oktobru je potom Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provelo upravni postupak te proglasilo nevažećim građevinsku dozvolu iz 2016., zatim rješenje o promjeni imena investitora iz 2018. kao i rješenje o produženju važenja građevinske dozvole iz 2019. koje je izdala Zadarska županija.
Glavni razlog za ovakvu odluku je činjenica poznata mnogo prije nego što je počelo bagerisanje – investitor je u julu prošle godine zaorao tok rijeke bez zakonski obavezne procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu. Državni inspektorat i Ministarstvo Branka Bačića o donesenim odlukama oglasili su se prije nekoliko mjeseci kroz kratka priopćenja. Udruga Una iz Srba, najposvećenija borbi za zaštitu Une, ali i drugi aktivisti i pravni stručnjaci, nisu uspjeli dobiti potpuna rješenja s detaljnim obrazloženjima i analizom zahvata. Iz Državnog inspektorata su na upit Forbesa Hrvatska odgovorili da oni procjenjuju treba li rješenje biti tajno i hoće li im ga dostaviti. Institucije su očito mislile da se mještani Like, mediji i organizacije mogu zadovoljiti samo s priopćenjima. Međutim, Novosti su došle u posjed ovih dokumenata od javnog interesa zaslugom dubrovačkog profesora Igora Legaza.
Primjeri opisuju enormnu degradaciju ekološke mreže i razmjere uništenja koje je tvrtka Pipra d.o.o. nanijela rijeci Uni u ljeto 2024. pri pokušaju izgradnje male hidroelektrane nedaleko od vrela
Rješenja Državnog inspektorata i resornog Ministarstva ne samo da potvrđuju da se investitor upustio u radove bez krucijalnog dokumenta, već opisuju dugu povijest pripreme nelegalnih radnji te detaljno iznose jednu po jednu strašnu posljedicu devastacije o kojima se dosad moglo samo nagađati. Nedvojbeno se utvrđuje da je čitav proces "opterećen brojnim nepravilnostima i propustima, počinjenim kako od strane voditelja postupka, tako i od strane investitora temeljem čijih zahtjeva su isti postupci i vođeni."
U rješenju DIRH-a, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, navodi se da je da napravljen inspekcijski nadzor nad provođenjem zahvata unutar područja obuhvaćenom ekološkom mrežom Natura 2000 - Kanjon Une - HR2001069 12. jula te 7., 13. i 19. avgusta 2024.
Nekoliko dana poslije početka radova i pobune u Donjoj Suvaji, 12. jula je obavljena inspekcija u prostorima Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostave Gračac. Tamo je utvrđeno da je u martu 2015. izdana lokacijska dozvola za zahvat u prostoru. U spisu nije bilo Rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, odnosno dokaza da je prethodno, prije izdavanja lokacijske dozvole, proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode.
Izmjena i dopuna lokacijske dozvole uslijedila je u julu 2015. Bitno je naglasiti činjenicu koje je u svom rješenju iznijelo Ministarstvo. Naime, prva lokacijska dozvola izdana je za građevnu česticu od 15 četvornih metara, građevinske bruto površine zahvata od 22,50 četvornih metara. U izmjeni lokacijske dozvole čestica je proširena na površinu od čak 616 četvornih metara, građevinske bruto površine zahvata 562,91 četvorna metra. Investitor se, tako, unatoč povećanju čestica, opet provukao bez ocjene o potrebi procjene zahvata na okoliš, u sklopu kojeg je, navode iz Ministarstva, trebalo provesti i postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
Njegova građevinska dozvola je postala pravomoćna u oktobru 2016., a dvije godine poslije donijeto je rješenje o promjeni imena investitora – umjesto CROATAN d.o.o. iz Zagreba, stoji investitor PIPRA d.o.o. iz Gračaca. Rješenje o produženju građevinske dozvole dobio je u oktobru 2019., čime je produženo važenje izdane građevinske dozvole za vrijeme od još tri godine. Investitor je početak radova prijavio 25. oktobra 2022., a Zadarska županija je dva dana kasnije izdala obavijest o prijavi početka građenja. Radovi su počeli u julu 2024 s uveliko nevažećom građevinskom dozvolom.
Prva lokacijska dozvola izdana je za građevnu česticu od 15 m2, građevinske bruto površine zahvata od 22,50 m2. U izmjeni dozvole čestica je proširena na površinu od čak 616 m2, građevinske bruto površine zahvata 562,91 m2
Uvidom u glavni projekt, koji je izradila tvrtka Arhitekti Salopek d.o.o. iz Petrinje od oktobra 2015., vidljivo je da novonastala parcela obuhvaća i dio korita rijeke Une, no, piše DIRH, ne može se isključiti mogućnost da će se strojni radovi nastaviti u koritu glavnog toka rijeke Une, niti se može sa sigurnošću utvrditi obuhvat radova. Objašnjavaju i da se planiranim zahvatom može narušiti stanje vodnog tijela, osobito njegovih ekoloških elemenata. Ne može se isključiti ni znatno pogoršanje staništa ribe peš i stanišnog tipa 32AO sedrene barijere krških rijeka Dinarida.
"Uzimajući u obzir nedostatak detalja oko provedbe samog zahvata (točan obuhvat i način provođenja radova, režim rada male hidroelektrane i kapacitet već postojećih vodozahvata), ne može se isključiti daljnji značajni negativan utjecaj provedbe ovog zahvata, kako na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, tako i na bioraznolikost u cijelosti", navodi se u rješenju DIRH-a.
Ministarstvo graditeljstva u svom rješenju donosi nove uvide koji dodatno rasvjetljuju cijeli slučaj. Oni navode da je za potrebe postupka izdavanja lokacijske dozvole, i njene izmjene i dopune, Natura Jadera izdala suglasnost za zahvat u prostoru 13. januara 2015. i 17. septembra 2015. Međutim, pojašnjavaju, ne radi se o tijelu nadležnom za provedbu postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Osim toga, i nekadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je mišljenje od 26. aprila 2013. da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene, jer se predmetni zahvat ne nalazi na popisu zahvata za koje je ta obveza propisana Zakonom o zaštiti okoliša, odnosno Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. No, s obzirom na propise iz područja zaštite okoliša koji su bili mjerodavni u postupku izmjene i dopune lokacijske dozvole, za izmijenjeni zahvat ipak je trebalo provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, stoji u rješenju Ministarstva.
"Ovo Ministarstvo je shvaćanja da zahvate u prostoru, za koje postoji obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, nije moguće provoditi ako prethodno nisu bili provedeni i ti postupci. Ovdje se s provedbom zahvata krenulo bez ikakvih odobrenja tijela koja su nadležna za provođenje navedenih postupka, što je izričito protivno citiranim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Stoga slijedi da se zahvat provodi na području ekološke mreže, uz to i na javnom vodnom dobru, a da pritom investitor, tijela nadležna za zaštitu okoliša i prirode, ali i javnost (čije sudjelovanje u postupku je određeno tim posebnim propisima) uopće ne znaju kakav utjecaj i štetu zahvat može prouzročiti za okoliš i ekološku mrežu", poručili su iz Ministarstva.
Rješenje Ministarstva prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine u cijelosti možete pročitati ovdje, a Državnog inspektorata ovdje.
