Trgovačko društvo Pipra d.o.o., koja je u julu 2024. pokušala izgraditi malu hidroelektranu na rijeci Uni, nije uspjela dokazati da je rješenje Državnog inspektorata, kojim se zabranjuju daljnji radovi, nepravilno i nezakonito. Uložena žalba investitora odbijena je u drugostupanjskom upravnom postupku pred Državnim inspektoratom.

U žalbi i obrazloženju rješenja iz 28. novembra prošle godine, koje je redakciji Novosti dostavio dubrovački profesor Igor Legaz, investitor navodi da je obustava građenja male hidroelektrane donesena "kao rezultat pritiska javnosti".

U prethodnim rješenjima DIRH-a i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, češljanjem dozvola kroz inspekcijski nadzor, nedvojbeno je utvrđeno da je čitav proces "opterećen brojnim nepravilnostima i propustima, počinjenim kako od strane voditelja postupka, tako i od strane investitora temeljem čijih zahtjeva su isti postupci i vođeni."

Investitor, koji se u radove upustio bez valjanih dokumenata, optužuje "pritisak javnosti" za svoj poslovni krah, točnije mještane i ekološke udruge. Uključeni u obranu rijeke Une nisu mogli dozvoliti da se na zaštićenom području izvode invazivni radovi bez nužne procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu.

Kako tvrdi investitor, nekadašnje Ministarstvo zaštite okoliša je 26. aprila 2013., na njegovo pitanje o potrebi provođenja utvrđenja prihvatljivosti za ekološku mrežu, dalo mišljenje da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Osim toga, to ministarstvo, navodi on, nije tražilo ni ocjenu o potrebi procjene prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za izgradnju male hidroelektrane, jer se "predmetni zahvat ne nalazi na popisu zahvata za koje je ta obveza propisana navedenom Uredbom."

Ističe da je i Natura Jadera, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, izdala suglasnost za idejni projekt izmjene i dopune lokacijske dozvole investitora, "imajući u vidu da se novom lokacijskom dozvolom suštinski ne mijenja ništa u pogledu izgradnje male hidroelektrane."

Kako je ministarstvo Branka Bačića ranije pojasnilo, Natura Jadera uopće nije nadležno tijelo za provedbu postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Investitor u svojoj žalbi ne ističe kako je tekao važan proces izmjene i dopune lokacijske dozvole. Prva lokacijska dozvola izdana je 2015. za građevnu česticu od 15 četvornih metara, građevinske bruto površine zahvata od 22,5 četvornih metara. U izmjeni lokacijske dozvole iste godine čestica je proširena na površinu od čak 616 četvornih metara, građevinske bruto površine zahvata 562,9 četvornih metara. Investitor se, kao što smo već pisali, unatoč povećanju čestica, provukao bez ocjene o potrebi procjene zahvata na okoliš, u sklopu kojeg je, navode iz resornog ministarstva, trebalo provesti i postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

U svojoj žalbi on iznosi suspektan potez Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, prilikom postupka izdavanja navedene izmjene i dopune lokacijske dozvole. To upravno tijelo je ocijenilo da u izgradnju male hidroelektrane u blizini vrela Une "više nije potrebno uključivati Ministarstvo zaštite okoliša". Nabrojao je investitor da se općina Gračac usuglasila s dozvolom, da je Natura Jadera izdala suglasnost, Hrvatske vode vodopravne uvjete, dok su se Hrvatske šume očitovale "kako nemaju uvjeta." Žalbeni postupak razotkriva da se resorni odjel Zadarske županije, koji izdaje lokacijsku i građevinsku dozvolu, potrudio da investitor neometano prođe kroz proceduru.

On smatra da mu je zabranom radova pričinjena "velika šteta" i da ga se ne može kažnjavati zato što je Ministarstvo zaštite okoliša navelo da za zahvat izgradnje male hidroelektrane nije potrebno provoditi procjenu utjecaja na okoliš.

"Također, žalitelj navodi da je stekao pravo na izgradnju male hidroelektrane kao što je navedeno u lokacijskoj i građevinskoj dozvoli, da DIRH nema ovlasti ukinuti građevinsku dozvolu zbog akta koji je navodno bio potreban, da se na taj način DIRH stavlja iznad pravomoćnih akata, i ono što je navodno bilo potrebno za njihovo ishođenje navodi kao razlog za zabranu radova, te da bi DIRH imao ovlasti srušiti i prvu hidroelektranu u svijetu, malu hidroelektranu koju je sagradio Nikola Tesla neposredno uz slapove rijeke Krke, budući da ona po 'njihovom stručnom mišljenju' ima utjecaja na okoliš", sažeo je investitor u žalbi koja je ocijenjena kao neosnovana.

Usto, tvrdi da Državni inspektorat – samo izvršavajući svoju funkciju – stvara "pravnu nesigurnost u Republici Hrvatskoj i odvraća eventualne investitore od ulaganja u RH u najčišći izvor energije, hidroelektranu."

Zelena akcija i Udruga "Una" iz Srba zajedno su uputile inicijative za izmjene i dopune Prostornog plana Zadarske županije i općine Gračac. Predlažu da se zabrani mogućnost izgradnje malih hidroelektrana i na rijekama koje su područje ekološke mreže Natura 2000, uz već zaštićena područja izvorišta, seizmičkih zona VIII i IX, područja krajobraznih vrijednosti i kulturnih krajolika. Preporučuju da se u Prostorni plan Gračaca zaštite rijeke koje čine područje ekološke mreže Natura 2000 – Zrmanja, Una, Otuča i Kobilica.