Donaldu Trumpu, predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, stigla je prošlog mjeseca ponuda vrijedna 100 milijardi dolara. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, govoreći za magazin The American Conservative, kazao je da najmanje toliko vrijede kritični metalični minerali čija su nalazišta u Republici Srpskoj.
''Otvoreni smo za razgovore o ugovoru o mineralima rijetkih zemalja s predsjednikom Trumpom. Spremni smo dopustiti pristup tim nalazištima firmama koje odabere njegova administracija“, rekao je Dodik i dodao da će Vlada RS-a ubrzati izdavanje svih potrebnih rudarskih dozvola za američke kompanije odabrane za učešće u ovom sporazumu.
„Do sada nismo dodijelili rudarska prava nijednoj zemlji ili stranoj firmi. Voljan sam o ovom pitanju razgovarati isključivo s predsjednikom Trumpom. Vjerujem da bismo mogli postići obostrano koristan dogovor'', ustvrdio je Dodik, koji u ovom poslu vidi mogućnost za saradnju, ne samo s Trumpom, nego i sa još jednim liderom autokratskog režima zainteresovanim za ekstraktivizam – Viktorom Orbanom, premijerom Republike Mađarske.
Pregovori o ekstraktivizmu, koje Dodik pokušava voditi s Trumpom, ne nailaze na odobravanje građana Republike Srpske. Pokrenute su sve pravne procedure odbrane zemljišta od negativnog uticaja potencijalnog rudarenja.
Inicijativni odbor građanske inicijative ''Majevica - park prirode, a ne rudnik litijuma'' 20. januara predao je peticiju koju je potpisalo 6.057 građana Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika. U skladu sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi od Narodne skupštine RS-a traži se moratorijum na dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju litijuma i drugih sirovina na Majevici sve do okončanja postupka zaštite ovog područja u kategoriji parka prirode.
Snežana Jagodić Vujić, iz ''Eko puta'' iz Bijeljine, nakon protesta održanog u tom gradu 6. aprila kaže za Novosti da je u planu još nekoliko velikih skupova u RS-u i Federaciji BiH
''Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine navedeno područje predviđeno je za zaštitu u navedenoj kategoriji, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Udruženje građana 'Čuvari Majevice' iniciralo je proglašenje zaštićenog područja. Inicijativu je prihvatilo Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, a Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa dao je pozitivno mišljenje u vezi sa zaštitom. Trenutno su u toku naučna istraživanja u svrhu zaštite ovog područja'', saopštili su iz inicijative u januaru ove godine.
Snežana Jagodić Vujić, iz ''Eko puta'' iz Bijeljine, nakon protesta održanog u tom gradu 6. aprila kaže za Novosti da je u planu još nekoliko velikih skupova u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
- Dokle god bude trebalo da se skupljamo, da organizujemo skupove, da jednostavno dignemo ovu našu borbu za Majevicu na još viši nivo, bićemo istrajni u svojim namerama – kaže Jagodić Vujić.
Podsjećajući da je 14. februara ''Arcore'' predao zahtjev za dobijanje koncesije za rudarenje litijuma na Majevici, naša sagovornica naglašava da zahtjev mora biti poništen zbog očuvanja životne sredine i zdravlja najmanje 300.000 ljudi u regiji Semberije, Posavine, Podrinja, te stanovništva obala Save i Drine u Hrvatskoj i Srbiji.
- Svesni smo političke kontrole vrha na volju proste većine u Narodnoj skupštini RS. Da li možemo da utičemo pojedinačno na svest narodnih poslanika i koliko možemo da utičemo, ne znam, ali pokušat ćemo. Ipak, druga stvar je ključna. Tih 90 kilometara dužine, 60 kilometara širine, nije mali prostor. Većina stanovništva ipak živi od Majevice – kaže Jagodić Vujić i podsjeća na odluku resornog ministarstva za životnu sredinu da od septembra prošle godine teče rok od 18 mjeseci u kome se istražuje biodiverzitet Majevice i izrađuje studija o zaštiti životne sredine i u kome je zabranjeno mijenjati stanje terena.
- Donosiocima odluka mora potpuno da bude jasno da ljudi koji žive ovde ne žele opasnu privrednu delatnost. S obzirom da smo upoznati sa situacijom, da smo slušali i reči stručnjaka, mora biti jasno da je celokupna stručna javnost saglasna s tim da otvaranje rudnika vodi do velikog zagađenja prirode – naglašava Jagodić Vujić.
Kako se već sada sklapaju poslovi u oblasti rudarenja i kako eksploatacija počinje uveliko prije dodjele koncesije, svjedoče primjeri s lignitom u Bukovoj Kosi. Stanovništvo Kozare danima udiše sumpor, strahujući od samozapaljivanja iskopanog lignita čija je prodaja na tržištu stala. Kop lignita otrovao je vodu, a od sumpora se ne može normalno disati, poručili su okupljeni na protestima 5. aprila 2025. godine.
''Voda koja otiče u njive nije sigurna za napajanje stoke. Imamo potencijalnu ekološku katastrofu. Ako ovo sada ne zaustavimo, postat će česta praksa u cijeloj RS. Ne krivim vlasnike firme koja radi na eksploataciji, već one koji su im to dozvolili", rekao je Miroslav Stakić, jedan od mještana koji žive nadomak eksploatacionog polja.
Stanovništvo Kozare danima udiše sumpor, strahujući od samozapaljivanja iskopanog lignita čija je prodaja na tržištu stala. Kop lignita otrovao je vodu, a od sumpora se ne može normalno disati
Građani su se obraćali inspekciji, ali bezuspješno. Inspekcijski nadzor tražio je i Dodik. Nekoliko dana nakon toga, inspekcija je tek došla do oboda Bukove Kose i vratila se bez uvida u eksploataciono polje, tvrde mještani.
Ono što nas je već zadesilo i ono što će tek da nas zadesi je proizvod neučenja na svojim i tuđim greškama, kaže Branko Stojanović, ekolog iz Prijedora.
- Zbog poplava koje su se desile prije nekoliko dana nismo imali pitku vodu, a sada nam se dešava ogromno aerozagađenje. Sumporne čestice od dva i po mikrona i sitne čestice udišemo i mi koji smo ustali i oni koji sjede u kafićima, dok vodimo djecu u vrtić, dok šetamo, dok vozimo bicikle, dok treniramo talože se svaki dan. Nema lijeka i novca kojim se to može izbaciti iz pluća, a kada počnemo da osjećamo te posljedice stajaćemo u čekaonicama bolnice. Imamo li sekundu srama i stida da to ostavimo djeci ovdje? – rekao je Stojanović na skupu inicijative ''Prijedor se budi''.
Kompanija ''Drvo-export'' iz Teslića, koja eksploatiše lignit u Bukovoj Kosi, dobila je prije godinu i po dana koncesiju za eksploataciju lignita i u Bistrici, na teritoriji Prijedora. Rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva iz oktobra 2023. godine određeno je eksploataciono polje od 9,5 hektara. Na toj površini očekuje se iskop 30.000 metara kubnih lignita godišnje s koncesionom naknadom od 2.6 KM (1.3 EUR) po toni lignita sve do 2032. godine. Budući da je polje prema rješenju ministarstva manje od 10 hektara, ''Drvo-export'' je bio oslobođen izrade studije uticaja na životnu sredinu.
U međuvremenu, eksploataciono polje proširilo se na 14,5 hektara, a ''Drvo-export'' kupio je više od 17 hektara zemljišta na kome je planirao da rudari. U rudarenje je krenuo nekoliko mjeseci ranije zbog čega je MZ Bistrica pokrenula tužbu protiv kompanije, grada i entiteta. Eksploataciju prije dobijanja koncesije proveo je potom i u Bukovoj Kosi zbog čega je u avgustu 2024. godine Centar za životnu sredinu podnio tužbu protiv odluke Vlade RS o postupku dodjele koncesije.
Pravna bitka za zaštitu životne sredine i javnog zdravlja tek je počela i nema alternativu, poručuju okupljeni u Prijedoru i Bijeljini.
