U Zagrebu je 6. maja održana tribina "Naši heroji i heroine" u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Trešnjevke čiji je cilj, po riječima predsjednika Željka Sladovića, bio podsjećanje na još živuće borce NOB-a, prije svega s Trešnjevke i Zagreba, ali i cijelog područja Jugoslavije.

Kako nam je Sladović rekao prije skupa, tribina je dio manifestacija vezanih uz proslavljanja 80-e godišnjice oslobođenja Zagreba i pobjede nad fašizmom. Sredstva su dobivena na temelju javnog natječaja gradskog Ureda za branitelje i boraca Drugog svjetskog rata, a kako smo ih dobivali svake godine i što nam gradske vlasti izlaze u susret, mogu reći da je naša suradnja s Gradom jako dobra.

- Na području Trešnjevke imamo još četvoro sudionika NOB-a – Milu Kneževića, Dušanku Mihovilović, Veru Žilić i 99-godišnju Anicu Kruhonju koja je jedina tu, dok su ostali zbog zdravstvenih razloga uglavnom bili spriječeni da dođu, pa smo pozvali i druge živuće sudionike s područja Zagreba. Naša UABA po zadnjem popisu ima 80 članova što je osjetan pad u odnosu na godine prije korone kad nas je bilo 130. Prevladavaju ljudi rođeni pedeset i neke, ali i imamo i nekoliko mlađih članova u 30-ima – objasnio je Sladović.

Osvrnuo se i na nezgodan termin tribine zbog odsustva aktivista iz političkih stranaka koji su zauzeti kampanjom pred lokalne izbore, dok su čelni ljudi antifašista bili okupirani pripremom za svečanu akademiju 8. maja.

Anica Kruhonja govorila je o svojim sjećanjima.

- Bila sam kurir između svog sela Bili Brig u općini Nova Kapela. između Nove Gradiške i Slavonskog Broda. Nosila sam pisma u šumu u neke vinograde, što je bilo jako opasno zbog masovnog terora Nijemaca, ustaša i Čerkeza koji su ubijali ljude, pljačkali, palili kuće… - ispričala je Anica Kruhonja.

Kako nam je rekla, nakon rata prvo je radila u Novoj Gradiški, a onda je prebačena na talijansku granicu.

- Trebali smo dobiti Goricu (Gorizia) ali se od toga odustalo, pa ja Tito rekao da ćemo tamo sagraditi Novu Goricu. Gradili smo novi grad i bila sam prva skojevka tamo - sjetila se i dodala kako je radni vijek provela u Zagrebu.

- Moj muž, Alojz Kruhonja, također je bio u partizanima, ali je umro mlad s 49 godina. Nikad nije tražio upis za u borački staž - rekavši da on u borbu nije išao zbog novaca. - Bila sam u Partiji, a kad je došla ova država, priključila sam se antifašistima i tamo bila aktivna – prisjetila se.

Član antifašista Marin Korman prikazao je segmente sjećanja Mile Kneževića i Ivana Fumića iz razgovora koje je snimila Vida TV, ističući da je u samo tri godine tri puta smanjen broj preživjelih sudionika NOB-a, kojih je oko 250, od čega oko trećine u Hrvatskoj.

– Partizani su zanemareni zbog rata 90-ih, a cilj tribine i brojnih drugih akcija je da se borci ne zaborave - rekao je.

Ivan Fumić, koji je bio na čelu SABA RH od 1991. do 2004., podsjetio je na raspad sistema početkom 90-ih i njegovo nastojanje da očuva organizaciju, iako je broj članova s predratnih 100.000 smanjen na jedva 15.000. Pri tome se sretao s brojnim napadima tužbama i prijetnjama. Spomenuo je kako su u partizanima poginuli brojni članovi njegove porodice, a govoreći o okolnostima partizanske borbe, naglasio je važnu ulogu žena u ratu, i kao pripadnica saniteta i pozadinskih službi, ali i u borbi. Ništa ne bi bilo bez žena, kazao je.

Sladović je prisutnima pokazao slike spomenika na Trešnjevki, onom u naselju Gajevo koji je bio u lošem stanju, ali su ga obnovili antifašisti, spomeniku Joži Vlahoviću, spomeniku u Parku pravednika među narodima s imenima stradalih te spomenik u Adžijinoj ulici koji je često meta vandala koji pokušavaju uništiti crvene zvijezde koje ga krase. Slike je naslikala tajnica UABA-e Dragica Jantol.