U okviru obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja otoka Korčule 2. septembra u Gradskoj knjižnici "Ivan Vidali", u prisustvu velikog broja zainteresiranih, održana je promocija knjige Ante Lešaje "Zatiranje povijesne memorije", koju je izdao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, uz pomoć Grada Korčule i lokalne udruge antifašista.

Knjigu, koja govori o preko 30 godina prakse uništavanja spomenika i drugačijih vidova zatiranja memorije i sjećanja na antifašističku borbu, predstavili su urednica knjige Davorka Perić i Ivan Viđen, historičar umjetnosti koji se, između ostalog, bavi očuvanjem i pokušajima obnove onog što je na Korčuli ostalo od spomeničke baštine.

Nakon uvodnog obraćanja Vinke Lozice iz antifašističke udruge, predsjednik Saveza društava "Josip Broz Tito" Jovan Vejnović naglasio je značenje Lešajinog rada.

- Činjenice ne znače ništa, a mit znači sve. Mit je krivotvorina povijesti opasna za društvo koje se vraća u neka prošla vremena. Zato ono malo zdravih ljudi, među kojima je i šjor Ante, drže plamen i anticipiraju budućnost - zaključio je.

Knjigu čine tri cjeline, najveći dio bavi se ratnim i poratnim primjerima uništavanja, oštećivanja ili uklanjanja spomenika; drugi dio okrenut je pitanju dokle će se ta baština uništavati, dok treći dio čine tekstovi 16 autora na ovu temu.

Davorka Perić govorila je o Lešajinom radu i sistematskom bavljenju ovom problematikom, uključivši tu i knjigocid.

- Posebno je dojmljivo kako izdvaja teme uništavanja spomenika od rata do danas i pravi sistematizaciju fizičkog rušenja, premještanja i promjena njihovih obilježja. Ukazuje i na kontinuitet otpora, jer iako postoji velik broj ljudi koji vjeruju u antifašističke vrijednosti, nitko od njih ne dobiva javni glas - rekla je.

Govorila je o svom radu na obnovi spomenika Stjepanu Filipoviću za čiju obnovu, što se vidjelo iz reakcija lokalnih vlasti i posjeti izložbi prije nekoliko godina, postoji velik javni interes, ali da je problem Ministarstvo kulture. Isto tako, govorila je o projektu virtualnog spomenika Vojina Bakića na Kamenskoj, za što je dobila i evropsku nagradu.

Lešaja je naglasio suradnju s lokalnim antifašistima i preprekama u očuvanju spomenika, prije svega šutnju i opstrukciju Ministarstva kulture i drugih državnih tijela. Osudio je i nedavno skrnavljenje spomenika na Korčuli, ističući da taj otok u ratu nije imao ni jednog ustašu. Naglasio je i da nema sistematskog rada na registraciji i očuvanju baštine te da bi na Korčuli trebalo napraviti mapu spomenika, podsjetivši da je SABA RH početkom vijeka izdao debelu knjigu o uništenim spomenicima. Ohrabruje da u mladoj generaciji postoje ljudi koji vide da se rade svinjarije. Zato je, smatra on, najvažniji dio knjige onaj o postojanju otpora tom uništavanju.

Ivan Viđen je govorio o devastiranim skulpturama i aktivnosti oko njihovog očuvanja, ističući da je revizija historije više nego vidljiva, kao i da je socijalna uvjetovanost pamćenja jako važna.

Iako urednica Nataša Mataušić nije prisustvovala promociji, pročitana je njena poruka u kojoj ističe da su NOB, ustanak i socijalistička revolucija nakon 1990. otišli u bespuća povijesne zbiljnosti. Sintagma „Narodnooslobodilačka borba“ (NOB) zamijenjena je sintagmom „antifašistička borba“, a 27. jul kao dan ustanka zamijenjen je 22. junom kao danom antifašističke borbe. Od nekadašnjih muzeja i zbirki, danas djeluju samo četiri muzeja koja obrađuju pojedinačne tema NOB-a, a iako je građa očuvana, rijetko se dobiva prilika njenog izlaganja, naglasila je.

"Knjiga govori o obliku kulturocida uništavanja baštine, u kojoj je stradalo preko 3.000 spomenika i spomen obilježja uz micanja velikog broja nepodobnih knjiga. Zato je ona kao rezultat dugogodišnjih napora djelo nezaobilazne lektire svakome tko želi nešto znati o uništavanju baštine", ocijenila je Mataušić.

Tokom jeseni predstavljanje knjige očekuje se u Dubrovniku i Zagrebu.