Uoči Dana srpske kulture i otvorenja Srpskog kulturnog centra u Zagrebu, SKD Prosvjeta, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar (KIC) pripremili su izložbu "Barbarogenij nadrealizma" povodom stogodišnjice Nadrealističkog manifesta Andrea Bretona. Program započinje otvorenjem u Galeriji SKD-a Prosvjeta, Preradovićeva 21, u četvrtak, 10. oktobra 2024. u 18 sati. Izložbu možete pogledati do 2. decembra 2024.
Na otvorenju će nastupiti The Cool Jazz Duo – Saša Nestorović, saksofon i Veljko Glodić, klavir, 10. oktobra s početkom u 18:30, te "nadrelistička večernja" u režiji Luje Parežanina s početkom u 20 sati. Drugi dio izložbe otvara se u Galeriji Forum, Teslina 16, u petak, 11. oktobra u 19 sati i moći će se vidjeti do 2. novembra 2024.
Izložba "Barbarogenij nadrealizma" u fokus stavlja avangardne umjetničke pokrete dvadesetog stoljeća zenitizam i dadaizam, kulturne veze koje su Anuška Kohn Micić, te braća iz Majskih Poljana kod Gline Ljubomir Micić i Branko Ve Poljanski, pokrenuli oko internacionalnog časopisa za umjetnost i kulturu Zenit, u kojem su Ivan Goll i Boško Tokin u velikoj mjeri posredovali da suradnicima časopisa postanu europski avangardni umjetnici.
Zenitizam i dadaizam svojim su vizualnim jezikom, tipografijom, povezivanjem književnog i vizualnog stvaralaštva, multimedijalnim pristupom i društvenom angažiranošću anticipirali avangardne stilske i društvene odrednice nadrealizma. Izložba prati nastavak stvaranja kulturne mreže kroz književne časopise Nadrealizam danas i ovde, Svedočanstva, Putevi, Pečat i Danas, književna i teorijska izdanja, bogatu privatnu korespondenciju, te umjetnička djela.
Poseban naglasak stavljen je na suradnju hrvatskih i srpskih autora koje karakterizira avangardni duh i društvena kritičnost. Među dvjestotinjak predstavljenih djela, iz kolekcije rijetke bibliofilske građe izdvaja se "Turpituda", zabranjena poema Marka Ristića s ilustracijama Krste Hegedušića, "Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog", djelo Marka Ristića i Koče Popovića, na koje se osvrće i rad beogradskog konceptualnog umjetnika Zorana Todorovića, zatim djela Ljubomira Micića "Istočni greh" s ilustracijama Vilka Gecana, "Spas duše s ilustracijama" Anke Krizmanić, djela Aleksandra Vuča, "Nemenikuće", "Ako se još jednom setim" s crtežima Marina Tartaglie, časopise Nadrealizam danas i ovde, Svedočanstva, Putevi, Pečat i Danas, umjetnička djela Vilka Gecana, Željka Hegedušića, Jo Kleka (Josipa Seissla), Vjere Biller, veliko ilustrirano "Divotvelebnopismo Miroslava Krleže Marku Ristiću" i drugo.
Relevantnost nadrealističkih ideja vidljiva je u suvremenoj umjetničkoj praksi, video umjetnosti, kazalištu i filmu. Uz Zorana Todorovića, na izložbi su zastupljeni i drugi suvremeni autori čiji se radovi referiraju na razdoblje nadrealizma; Ivana Momčilović s Družinom Pet petlića na Visu, a posebno se ističe nova produkcija nastala u sklopu projekta "Barbarogenij nadrealizma", video rad "Ne-Svest: Onirizam u nadrealizmu" Ivice Đorđevića, te audio-vizualnu instalaciju Marka Paunovića "Poslednja nadrealistkinja", koji nas upoznaje s avangardnim likom Marijane Nikolić Ivšić. Gildo Bavčević i Vinko Barić predstavljaju se novim video radom "Titov kuvar". Na otvorenju izložbe izvest će se performativna "nadrealistička večera" po receptu Luje Parežanina koja povezuje dva bitna nadrealistička elementa, riječi i djela, u ovom slučaju poeziju i poslastice. Poeziju čitaju Damian Humski i Lovro Rimac.
Naoko oksimoron prisutan u nazivu izložbe, "Barbarogenij nadrealizma", nastavak je kustoskih praksi povezivanja razdvajanih i sukobljenih (izložbe u sklopu Dana srpske kulture Veze Zagreb-Beograd i "Umjetnost približavanja"), u ovom slučaju dva avangardna pokreta koje karakteriziraju brojni sukobi i podudarnosti.
Autorica koncepta izložbe i kustosica je Davorka Perić, stručna suradnica na izložbi je povjesničarka umjetnosti Senka Ristivojević, a asistentica izložbe je povjesničarka umjetnosti Lea Bulaja.
Partneri projekta: KIC (Kulturno informativni centar) Zagreb, Galerija Forum Zagreb, Bibliofil, Muzej primenjene umetnosti Beograd, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Hrvatska radio televizija, Radio televizija Srbije, Muzej savremene umetnosti Beograd, Kino Tuškanac, Nacionalni muzej moderne umjetnosti Zagreb, Istorijski arhiv Beograda - Legat Koče Popovića i Leposave Perović, Narodni muzej Srbije Beograd, Privatna kolekcija vm, Srpska akademija nauka i umetnosti – Legat Marka Ristića, Biblioteka SANU Beograd, Arhiv SANU Beograd, Kolekcija Perilo - Udruženje Perilo i Eurokaz.
Ostali programi:
18. - 26. 10. 2024.
KIC (Kulturno informativni centar) i Kino Tuškanac, autori programa: Hrvoje Hribar i Filip Zadro
Filmski program Uvod u nadrealizam
Entr’acte / Međučin (René Clair), Andaluzijski pas / Un chien andalou (Luis Buñuel), Zlatno doba / L’ Âge d’or (Luis Buñuel), Pjesnikova krv / Le sang d’un poète (Jean Cocteau), Mreže popodneva / Meshes of the Afternoon (Maya Deren), Na kopnu / At Land (Maya Deren), Opsjednut / Spellbound (Alfred Hitchcock), Snovi što se mogu kupiti novcem / Dreams That Money Can Buy (Hans Richter), Taj mračni predmet žudnje / Cet obscur objet du désir (Luis Buñuel), Izgubljena cesta / Lost Highway (David Lynch)
3.11.2024. u 18 sati
SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21
Predavanje i razgovor
Aleksandar Bošković, Columbia University - New York: Subverzivna pedagogija beogradskog nadrealizma
3.11.2024. u 19 sati
SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21
Predstavljanje knjige i razgovor
Knjiga Edicije Jugoslavija Nepredvidiva prošlost budućnosti, O političkom potencijalu utopije sadrži dječji socijalno-utopijski roman o novom obrazovanju anonimne autorice Male Zore napisan u Beogradu 1924. Na predstavljanju sudjeluju urednica knjige, dramaturginja Ivana Momčilović, književna teoretičarka Biljana Andonovska i novinar Srećko Pulig. Predstavljanje knjige posvećeno je Leonardu Kovačeviću.
07.11.2024. u 19 sati
SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21
Brebanović, Rilke, Krleža, Ristić - pjevanje i govorenje Svaki je anđeo strašan
Produkcija Eurokaz i SNV
15. i 16.11.2024 u 20 sati
Dežmanov prolaz, Zagreb
Kazališna predstava
Krležino divot pismo nastavak je projekta Simfonije/Turpituda koji je nastao na temelju epistolarne korespondencije, Krležinih i Ristićevih dnevnika, dramatizacije Krležinih Simfonija i Ristićeve poeme Turpituda. Obje otvaraju temu prijeratnog sukoba na književnoj ljevici, osvjetljavajući turbulentne odnose umjetnosti i revolucije, društvenog angažmana i umjetničkog solipsizma. Glazbu potpisuje Stanko Juzbašić, scenografiju Tihomir Milovac, a režiju Branko Brezovec.
