Novosti

Kultura

Predstava o književnoj ljevici

U okviru Dana srpske kulture i projekta "Barbarogenij nadrealizma" izvedena je predstava "Krležino divot pismo" u režiji Branka Brezovca i produkciji Eurokaza temeljena na "divotvelepismu" koje je Krleža poslao Marku Ristiću

Large brezovec

Iz predstave "Krležino divot pismo"

Kao dio projekta "Barbarogenij nadrealizma", koji se odvija u okviru Dana srpske kulture u organizaciji SKD-a Prosvjeta i SNV-a, u prostoru Eurokaza u Zagrebu 26. novembra izvedena je predstava "Krležino divot pismo" u režiji Branka Brezovca uz muziku Stanka Juzbašića i dramaturgiju Mihovila Rizmonda.

Predstava se zasniva na pismu koje je u avgustu 1936. godine Miroslav Krleža uputio književniku-nadrealistu Marku Ristiću. To "divotvelepismo", kako ga je tada nazvao, bilo je preko metar dugačak kolaž izrezaka iz dnevnih novina koje su se Krleži našle na stolu. Ti izresci, koji su bili dodatak njegovom tekstu, bili su vezani uz Španjolski građanski rat koji se počeo razbuktavati.

Predstava, koja je nastala prema tekstovima Miroslava Krleže, Marka Ristića, Reinera Marije Rilkea, Ive Vojnovića te drugih književnika, prati Krležinu razapetost i bipolarnost koju se dalo zapaziti na primjeru njegova eseja o Rilkeu iz 1930. U prvom dijelu tog eseja Krleža žestoko kori Rilkea, govoreći da je "riječ o poeziji baudelaireovskoga građanskog salona", a u drugome hvali njegova filozofska poniranja u nesigurnost bitka.

Pismo, esej i Rilkeovu liriku predstava objedinjava u kontekst Isusove muke, a na Krležu baca drugačije svjetlo. Kako su naveli iz Eurokaza, radi se o predstavi koja propituje moduse kazališnog izričaja i senzibilitete žanrova, a svoj alibi i bahatosti i intelektualne arogancije predstava nalazi upravo u interpretaciji Krležinog "Divotvelepisma" kao ozbiljnog, skoro nadrealističkog stožernog djela, koju je dao i profesor na beogradskom Filološkom fakultetu Predrag Brebanović.

Predstave "Krležino divot pismo" te ranije izvođena "Simfonije / Turpituda" razvijaju temu prijeratnog sukoba na književnoj ljevici kada se pokušavalo pomiriti, primiriti ili udaljiti relaciju umjetnosti i revolucije, društvenog angažmana i umjetničkog solipsizma, ističe kustosica Davorka Perić.

Mjesto izvođenja ove stominutne predstave bilo je vrlo skučeno, tako da je i broj gledalaca mogao biti vrlo mali, a dio predstave odvijao se i na ulici ispred prostora Eurokaza. Svaki i svaka od glumaca i glumica tumačili su nekoliko uloga. Igrali su Danijel Ljuboja, Dina Puhovski, Nikola Nedić, Josip Roša, Suzana Brezovec, Maruška Aras, Borna Baletić, Ena Jagec, Anastazija Debelli te mladi glumci Bojan Berić, Anja Dragić i Marko Franković.

Predstava "Krležino divotpismo" imat će nekoliko izvedbi krajem novembra i početkom decembra.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više