Novosti

Kultura

Nezavisna scena buni se protiv Ministarstva kulture

Blok, Eurokaz i Domino poručuju ministrici kulture kako je dosta netransparentnih procesa i upravljanja novcem poreznih obveznika

Nkchgfywordprv0onj3pqouhs1o

Iz udruge Domino, koja vodi “Queer Zagreb”, poručili su kako su im javna sredstva u protekle tri godine srezana za 70 posto (foto Queer Zagreb)

Rezultati posljednjeg natječaja Ministarstva kulture kojim se dodjeljuju javna sredstva za ovu godinu, objavljen krajem prošlog mjeseca, izazvao je burne kritike zbog raspodjele sredstava. Među nezadovoljnim prijaviteljima tako su se našli priznati ‘kulturni proizvođači’ s nezavisne scene – udruga Domino, Blok i Eurokaz. Netransparentno dodjeljivanje sredstava bez obrazloženja odluka o dodjeli, odnosno odbijanju, najveći je problem ovog natječaja, kako je za Novosti rekla Ivona Filipović-Grčić iz Eurokaza.

Prvi su na dodjelu sredstava ove srijede reagirali iz kustoskog kolektiva Blok priopćenjem za medije pod nazivom ‘Dosta je rezova’.

‘Ministarstvu kulture su puna usta ‘interesa za Republiku Hrvatsku’ te ‘osiguravanja uvjeta za razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te sudjelovanja u kulturi’, a kao jedan od posebnih ciljeva u Strateškom planu 2019.-2021. ističe ‘razvoj izvaninstitucionalne (nezavisne) kulture i vizualne umjetnosti’. Međutim, rezultati Poziva, ali i trenutna kulturna politika, guraju umjetničko i kulturno polje unatrag. Unatrag u smislu radnih uvjeta, ali i u smislu distanciranja od široke publike’, poručuju iz Bloka, od čijih su sedam predloženih programa na spomenutom natječaju prošla tek dva. 

'Ta sredstva nisu dostatna za razinu kvalitete koju smo uspostavili: za dostojanstven angažman suradnika i za kvalitetnu produkciju i medijaciju koja će dosegnuti široke društvene slojeve. Ne pristajemo rezove Ministarstva prebacivati dalje, na snižavanje cijene rada i na isključivanje publike. Stoga se odlučno protivimo odlukama Ministarstva i ukazujemo na njihove devastirajuće posljedice: još manje umjetničkih radova, još gori uvjeti rada kulturnih radnika. Protivimo se kulturnoj politici koja nas gura u komercijalizaciju  dok se javna sredstva dodjeljuju bez javne objave ocjena stručnih vijeća’, poručuju iz Bloka te pozivaju i ostale da dignu svoj glas.

Potom su reagirali i iz udruge Domino koja proizvodi ‘Queer Zagreb’, najdugovječniji i najveći LGBTQ umjetnički program u Hrvatskoj. Poručili su kako su im javna sredstva u protekle tri godine srezana za 120.000 kuna, odnosno 70 posto, ‘što je ujedno i najveći pad potpore za pojedinačni program nezavisne kulture’. Isto tako, vodeći festival nezavisne scene ‘Perforacije’, poručuju iz udruge Domino, u protekle tri godine izgubio je potporu za 40 posto.

Inače, na ovom natječaju na području inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, odobrena su sredstva financiranja za 252 programa ukupne vrijednosti 5.894.000 kuna. Kontejner | biro suvremene umjetničke prakse dobio je 235.000 kuna, Art radionica Lazareti 200.000 kuna, Autonomni kulturni centar Attack 193.000 kuna, Drugo more 145.000, Udruga Domino 140.000 kuna, te Udruga za promicanje kultura ‘Kulturtreger’ 115.000 kuna.

‘Radi se o sramotnim odlukama koje uništavaju dva međunarodno poznata i priznata festivala preko kojih su deseci domaćih umjetnika prikazali svoje radove u inozemstvu i u okviru kojih je u Republici Hrvatskoj gostovalo stotine umjetnika iz preko četrdeset zemalja’, stoji u priopćenju udruge Domino koju potpisuje Zvonimir Dobrović, a podržali su niz relevantnih umjetnika poput redatelja Ivice Buljana, redateljice Anice Tomić, konceptualnih umjetnika Siniše Labrovića i Damira Bartola te niza drugih.

‘Cijeli program Domina, a koji, među ostalim, uključuje nakladničku djelatnost, edukaciju, rezidencije, međunarodnu suradnju čini tu organizaciju jednim od najinovativnijih i najvažnijih kulturnih pogona u Republici Hrvatskoj. I dosadašnja potpora koju je Domino primao bila je obrnuto proporcionalna količini i kvaliteti njihovoga rada, a daljnje smanjivanje potpore držim zločinom protiv smislenosti, radišnosti i suvremenosti u hrvatskoj kulturi. U kontekstu drugih događaja, navest ću tek smjene Nataše Rajković i Tamare Visković, izgleda da je glavni kulturni program u Republike Hrvatske zatiranje suvremenosti. Ovime izražavam zgražanje takvom kulturnom politikom i dajem punu podršku Dominu i njegovim programima’, poručio je Labrović.

Kao jedna od najaktivnijih organizacija civilnog društva koja djeluje u kulturi Domino je samo tijekom 2018. godine održao stotinjak događaja u Hrvatskoj i diljem svijeta putem kojih je predstavljeno 40 hrvatskih autora i autorica. Iz Domina kažu da za ministarstvo kulture to ipak nije dovoljno.

‘Ili je zapravo previše, pa je Ministarstvo odlučilo pokrenuti polagano gašenje ‘Queer Zagreba’ i ‘Perforacija’’, stoji u spomenutom priopćenju.

‘Oba festivala nerijetko progovaraju o političkim, društvenim i aktivističkim pitanjima. Nismo slijepi spram činjenice da svaka artikulacija političke naravi umije zasmetati – a naročito kada artikulira kritiku upravljačkih instanci. Beskompromisno je udruga Domino kritična prema odnosu Ministarstva kulture spram nezavisne scene i ove rezove ne možemo vidjeti drugačije nego kao pokušaj gašenja ‘Queer Zagreba‘ te ‘Perforacija’. Ovo javno obraćanje jednako je političke naravi – ako je riječ o mišljenju da opisano djelovanje udruge nije u skladu s (kulturnom?) politikom Ministarstva kulture, tražimo da se to i javno obznani, a ne da se programi stupnjevito oslabljuju ne bi li se diskretno uklonio ometajući faktor’, poručuju iz udruge Domino te pozivaju ministricu Ninu Obuljen Koržinek da se javno očituje.

Uz reakcije iz Bloka i Domina, oglasili su se i iz Eurokaza. Ni oni nemaju lijepe riječi za ministricu. Tvrde kako iza njih stoji minuli rad te da su programi koje su predložili, prema njihovom mišljenju zaslužili potporu te dovode u sumnju kriterije za način raspodjele sredstava.

‘Svakom imalo mislećem čovjeku mota se po glavi da bi tu moglo biti na djelu višegodišnje sustavno uništavanje izvaninstitucionalne scene u vidu proizvoljne dodjele sredstava organizacijama civilnog društva, bez ikakve veze s prijavljenim troškovnicima ili kakva obrazloženja. Takav tretman Ministarstva kulture dovodi u sumnju da se sustavno dezorganizira i dezorijentira rad OCD-ova i odvodi njihove ambicije van svake društvene usmjerenosti’, stoji u priopćenju kojeg potpisuju umjetnički ravnatelj Eurokaza Branko Brezovec i umjetnička savjetnica Gordana Vnuk. Iz Eurokaza od Ministarstva kulture stoga traže da im se dostavi dokumentacija temeljem koje su evaluirane njihove prijavnice.

Za ovu godinu je iz područja dramske (profesionalna kazališna djelatnost i kazališni i plesni amaterizam) i plesne umjetnosti (programi suvremenog plesa i pokreta) od ukupno 601 prijavljenih programa odobreno njih 426 u ukupnom iznosu sufinanciranja od 23.500.973 kuna.

‘U sustavu koji nije temeljen na transparentnim kriterijima uvijek će se pojaviti sumnja da je inicijativa dodjele sredstava negdje izvan razložno utemeljenih umjetničkih i odgovornih društvenih usmjerenja. Stoga držimo da nam je svima u interesu, a u pitanju su i razlozi minimalne pristojnosti preraspodjele javnog novca, da se otvori pitanje evaluacije projekata i principa dodjele sredstava prema unaprijed utvrđenom sustavu bodovanja. U tom su smislu procedure Kulture nove i više nego uzorne, a i Vi se na neke njezine dosege i sami referirate u svom Strateškom planu. Ovogodišnje vrednovanje naših programskih prijedloga smatramo jasnim simptomom takve nazadne politike’, stoji u priopćenju Eurokaza.

U telefonskom razgovoru za Novosti Ivona Filipović-Grčić iz Eurokaza objasnila nam je kako su sve tri reakcije nastale odvojeno te da još uvijek nisu sigurni hoće li zajedno pokrenuti neku akciju. Naglasila je kako je važno primijetiti da se svi nezadovoljni osvrću na činjenicu kako procedure prema kojima nije jasno zbog čega se sredstva nekome dodjeljuju a nekome ne nisu u skladu s dobrim praksama dodjele javnog novca, odnosno poreznih obveznika.

Inače, na natječaju ‘Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH’ za 2019. godinu, dodjeljuju se sredstva za različita područja umjetnosti. Tako je za ovu godinu bilo predviđeno izdvajanje od 7,9 milijuna kuna za programe potpore izdavanju knjiga, 3,4 milijuna kuna za programe vizualnih umjetnosti, 5,9 milijuna kuna za inovativne umjetničke prakse, 4,9 milijuna kuna za muzejsku djelatnost te za programe profesionalnih 19,7 milijuna kuna.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više