Međunarodna misija Media Freedom Rapid Response (MFRR), koja prati stanje medijskih sloboda u članicama i zemljama kandidatkinjama Evropske unije, upozorila je u prošlotjednom izvješću o Hrvatskoj na ozbiljne izazove s kojima se suočavaju domaći novinari i mediji. Izvješće misije ističe, među ostalim, i nedovoljnu transparentnost vlasništva nad medijima, političke pritiske na javne i neovisne medije, prijetnje novinarima, uključujući i onima koji rade u Novostima, radnu nesigurnost u većem dijelu medijskog sektora te učestale SLAPP tužbe, koje služe kao sredstvo gušenja kritičkog novinarstva.

Povodom objave ovog dokumenta, u kojem se na gotovo svakoj stranici kritizira i hrvatska Vlada zbog suučesništva u srozavanju medijskih sloboda, minulog ponedjeljka u sjedištu Hrvatskog novinarskog društva (HND) održan je okrugli stol, koji je okupio regulatore, urednike medija, sveučilišne profesore i predstavnike novinarskog i sindikalnog ceha. Unatoč pozivu, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nije se odazvala.

- Činjenica da nitko nije došao iz Ministarstva također je poruka, kao i činjenica da je Uprava za medije u ministarstvu svedena na jednu osobu. Ministrica je na toj poziciji zadnjih devet godina. U tome razdoblju problemi nisu ostali isti, nego su postali još gori - rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, dodajući da je ovaj okrugli stol prvi u nizu koje će organizirati nacionalno novinarsko društvo, kako bi pokrenuli javnu raspravu o poteškoćama s kojima se susreće novinarska struka.

U izvješću se ističe i nedovoljna transparentnost vlasništva, politički pritisci, prijetnje novinarima, radna nesigurnost i učestale SLAPP tužbe, koje služe kao sredstvo gušenja kritičkog novinarstva

Tako smo, među ostalim, ostali uskraćeni za odgovor na pitanje posebno naglašeno i u ovom izvješću, koji jedino može dati izvršna vlast: kad će biti donesen novi Zakon o medijima, najvažniji za cijeli medijski sektor? Prethodni nacrt, koji je dospio u javnost sredinom 2023. godine, bio je jedan od skandaloznijih u recentnijoj hrvatskoj povijesti. Ministarstvo je u tome dokumentu naumilo legalizirati direktan atak na uredničku neovisnost, omogućiti vlasnicima medija da zabrane tekstove koji nisu u skladu s njihovim poslovnim interesima i u isto vrijeme privatnim nakladnicima prepustiti posao dodjele i nadzora državnih subvencija privatnim medijima, dakle samima sebi.

Nakon što je, uslijed kritike HND-a nacrt takoreći poništen, Ministarstvo koje vodi Obuljen Koržinek je najavilo delegaciji MFRR-a da će nova verzija biti gotova do jeseni 2024. To se, međutim, nije desilo. “Unatoč iskazanoj predanosti Vladine koalicije za donošenje zakona, odgode su ugrozile usklađivanje s Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA) u hrvatsko zakonodavstvo do srpnja 2025. godine”, piše u izvješću, gdje stoji da su neslužbeno doznali da će se formirati nova radna skupina za izradu nacrta, ali da ministarstvo o tome još nije objavilo nikakvu službenu informaciju. Osim ministrice, na okruglom stolu se nije pojavio ni uredno pozvani Josip Burić, HDZ-ov zastupnik i šef saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

Urša Raukar-Gamulin, potpredsjednica tog saborskog Odbora iz stranke Možemo!, otkrila je pak da brojni problemi u medijima i dalje nisu parlamentarna tema.

- Što se tiče vladajuće većine, u Saboru se o tome zapravo ne govori, dok ministrica tvrdi da je situacija odlična. Zakon o medijima nije tema u Saboru. Zakon o HRT-u nije tema u Saboru. Kazneni zakon je bio tema prije godinu dana kada se postavljao novi državni odvjetnik. Znate kako je to prošlo - poručila je Raukar-Gamulin, dodajući da nema nikakvih naznaka da bi se i Zakon o radu išao mijenjati u smjeru poboljšavanja materijalne sigurnosti radnika u novinarskoj branši.

U izvješću misije MFRR o Hrvatskoj piše da su mnogi novinari zaposleni u nesigurnim uvjetima s niskim plaćama, osobito u lokalnim medijima. “Napori HND-a i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) da pregovaraju s privatnim medijskim kućama naišli su na otpor, čime se onemogućava kolektivno pregovaranje i ostavlja novinare ranjivima”, primijećeno je u izvještaju, u kojem se hrvatskoj Vladi preporučuje da izmjenom Zakona o radu omogući uspostavu sveobuhvatnih kolektivnih ugovora i na taj način osigura odgovarajuće radne uvjete za sve novinare, uključujući slobodne novinare.

Ministarstvo koje vodi Obuljen Koržinek je najavilo delegaciji MFRR-a da će nova verzija Zakona o medijima biti gotova do jeseni 2024. To se, međutim, nije desilo

Predsjednica Europske federacije novinara i čelnica SNH Maja Sever potvrdila je da većina novinara u Hrvatskoj “radi u očajnim uvjetima, u prekarnom radu, da su nezaštićeni, s vrlo slabim ugovorima koji im uopće ne nude nekakvu dugoročno sigurnu egzistenciju”.

- U Hrvatskoj samo HRT i Hina imaju kolektivni ugovor. Mislim da očekujemo puno od evropskog i hrvatskog zakonodavstva. No promjena i zaštita novinarstva mora doći i u samim medijima i od poslodavaca, provođenjem statuta i prihvaćanjem pregovora u socijalnom dijalogu s predstavnicima radnika i radnica, donošenjem kolektivnih ugovora u kojima će se zaštititi njihova prava - rekla je Sever, ponavljajući da nije optimistična ni oko spomenutih medijskih reformi zbog toga što u “ovoj državi ne postoji političke volje da se zaista reformira medijsko zakonodavstvo”.

Članica Izvršnog odbora HND-a Silvana Uzinić podsjetila je da su spomenuti medijski statuti, koji reguliraju odnose između izdavača i redakcije, doneseni prije desetak godina kao uvjet za povlašteno državno smanjenje PDV-a medijskim vlasnicima. U praksi, međutim, došlo je do kršenja statuta u brojnim slučajevima, i to u pravilu od strane vlasnika medija na štetu novinara.

- HND bi se trebao založiti za uspostavu jačeg regulatornog tijela za nadzor provođenja tih statuta, jer su oni zapravo ono što brani slobodu i standard profesije - rekla je.

Google, Facebook, Tik Tok i druge velike platforme preuzimaju medijski sadržaj. Tu je velika šansa za dodatno financiranje medija, da se preko njih na kvalitetan način obeštete mediji, rekao je predsjednik AEM-a Popovac

U isto vrijeme, u zadnjih nekoliko godina, vlasnici komercijalnih medija postali su sve ovisniji o državnom proračunu. Njihovi javni financijeri, nositelji političke moći, taj su fakt iskoristili za dodatno urušavanje novinarskih standarda. Prema svim relevantnim istraživanjima, na djelu je netransparentna dodjela državnih milijuna favoriziranim medijima, koji zauzvrat pretvaraju novinarstvo u propagandnu ispostavu proračunskih mecena.

Domagoj Novokmet, Jelena Valentić i Dražen Majić (Foto: Marko Lukunić/PIXSELL)

“Nepostojanje pravila za raspodjelu državnih sredstava omogućava Vladi da financijski nagrađuje medijske kuće koje podržavaju njezinu politiku i kažnjava kritičke medije, potičući medijsku ovisnost i ugrožavajući novinarsku neovisnost”, piše u izvješću MFRR-a, u kojem se poziva Vladu da uvede obavezno javno izvješćivanje o troškovima oglašavanja od svih državnih tijela i medija, uz učinkovite mehanizme provedbe i kazne za nepoštivanje.

Na lokalnoj razini, gdje je situacija najgora za novinare i općenito medije, čak 80 posto takvih sredstava za promidžbu i informiranje jednako se selektivno dodjeljuje bez natječaja. Glavni urednik portala Istra24 Dražen Majić rekao je da u praksi postoji niz načina kako se preko proračuna “ispod stola” mogu financirati mediji.

- Na naslovnici lokalnih novina zadnjih tjedan dana svaki dan imamo fotografiju župana koji isti medij financira iz lokalnog proračuna - naveo je primjer odnosa između medija i lokalnih političara. Čitatelji, dakako, nisu svjesni takvog dogovora i misle da konzumiraju klasične novinarske informacije. Popularne su, kaže, i tematske konferencije u organizaciji pojedinih medija i uz pokroviteljstvo javnih poduzeća.

- Nikad se u tih medijima ne može naći ni jedna kritička riječ o financijerima njihovih konferencija - opisao je Majić.

Potpredsjednica HND-a Chiara Bilić dodala je da takva praksa povećava PR tekstove nauštrb novinarstva.

- To je jedan začarani krug gdje novinar na kraju bira između gole egzistencije i hoće li otkriti što se zapravo događa u redakcijama vezano uz ovaj problem - istaknula je.

Što se tiče privatnih oglasa, oni su u velikom postotku iz konvencionalnih medija migrirali na društvene mreže. Zadnjih godina mediji su i zbog toga zabilježili značajne permanentne gubitke, dok mreže poput Facebooka ili internetskih tražilica gomilaju profite i u isto vrijeme besplatno parazitiraju na novinarskom radu.

Predsjednik Vijeća za elektroničke medije (VEM) Josip Popovac, koji je na početku rasprave ocijenio da su mediji u Hrvatskoj i dalje “žilavi”, također je komentirao ovaj problem.

- Google, Facebook, Tik Tok i druge velike platforme preuzimaju medijski sadržaj. Tu je velika šansa za dodatno financiranje medija, da se preko njih na kvalitetan način obeštete mediji, svi u Europi, pa tako i u Hrvatskoj - rekao je Popovac, dodajući da se radi o problemu koji se treba riješiti na razini institucija EU-a.

Sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno osnivanje javnog fonda za medije. Podsjetili su da je EU u jednom trenutku odlučila da želi sačuvati svoje poljoprivrednike, nakon čega je izgradila mrežu njihove zaštite. Ako Unija želi očuvati i ozbiljne medije i novinare za proizvodnju novinarstva od javnog interesa, morat će nešto slično napraviti i na tom području, rečeno je na ovom skupu.

Predsjednik HND-a Zovko spomenuo je najavu državnog subvencioniranja distribucije tiska, medijskog sektora kojemu je zadnjih godina značajno opala prodaja.

- Podržavamo subvencioniranje, ali pod uvjetom da nakladnici sačuvaju radna mjesta novinara - rekao je Zovko, problematizirajući pritom činjenicu da na rješavanju ovog problema trenutno radi povjerenstvo u kojem nema nijednog predstavnika novinara. Nakon što je poduzeće Tisak najavilo da više neće distribuirati novine na kioske, ispravnim je opisao prijedlog da tu ulogu ubuduće preuzme Hrvatska pošta, uz prilagodbu i povećanje radnih kapaciteta za ovaj posao.

- Nikome nije u interesu da opet imamo nekog privatnog monopolistu koji će za pola godine reći da više neće obavljati ovaj posao. To bi bila generalna katastrofa za medije - poručio je Zovko.

Podržavamo subvencioniranje distribucije, ali pod uvjetom da nakladnici sačuvaju radna mjesta novinara, kazao je predsjednik HND-a Zovko i naglasio da na rješavanju ovog problema radi povjerenstvo u kojem nema predstavnika novinara

U smjeru Vlade s okruglog je stola odaslano i niz kritika i zahtjeva koje je u izvješću naveo MFRR. Članovi Vijeća za elektroničke medije (VEM), koje regulira radio-televizijski sektor te vodstvo Hrvatske radiotelevizije nisu dovoljno neovisni od politike. Biraju se jednostavnom većinom u Saboru, što znači da ih delegira vladajuća stranka ili koalicija. Identificiran je i problem tajnih vlasnika medija koji nisu obavezni biti navedeni kao vlasnici u Registru stvarnog vlasništva. To otvara pitanja dodjeljivanja koncesija za elektroničke medije.

“U takvim slučajevima VEM zahtijeva objavu stvarnih vlasnika kako bi se procijenilo je li došlo do nezakonite koncentracije ili kršenja vlasničkih ograničenja. U stvarnosti se, međutim, te odredbe ne ispunjavaju, a partneri MFRR-a ukazali su na potrebu identificiranja tajnih vlasnika kao sastavne komponente poboljšanja transparentnosti vlasništva nad medijima”, stoji u tom izvješću, u kojem se od vlasti traži i ukidanje kaznene zabrane otkrivanja pravosudnih informacija, takozvani Lex AP, kao i hitno dekriminaliziranje klevete i uvrede te edukacija sudaca da takve slučajeve tužbi protiv medija i novinara rješavaju na način koji poštuje slobodu izražavanja.

Misija MFRR-a mapirala je i fizičke napade na novinare, verbalno zlostavljanje, klevetničke kampanje i prijetnje temeljene na spolu. Prozvali su državu zato što nije adekvatno istražila ili je kao manje prekršaje okarakterizirala prijetnje i napade, što je po njima dodatno narušilo povjerenje u sposobnost pravnog sustava da zaštiti medijske profesionalce.

U izvješću se navode i prošlogodišnji napadi na Novosti, uz isticanje da se “mediji nacionalnih manjinama suočavaju s jedinstvenim izazovima u Hrvatskoj”. “Politički pritisak ekstremno desničarskih skupina, poput Domovinskog pokreta, pojačan je, posebice protiv medija poput Novosti. Eksplicitni pozivi Domovinskog pokreta na uskraćivanje financiranja manjinskim medijima potaknuli su ozračje zastrašivanja i rezultirali brojnim prijetnjama novinarima Novosti”, stoji u tom izvještaju.

Na većinu ovih problema jedino može i mora odgovoriti hrvatska Vlada. No njihovi predstavnici, kako rekosmo, nisu se odazvali pozivu na okrugli stol HND-a.