Novosti

Društvo

Napadi na novinarku Vrsaljko ne smiju proći nekažnjeno

Pitam DORH znači li odluka da se kazneno ne gone napadači na novinarku Melitu Vrsaljko da je dozvoljeno upadati u tuđe domove, i nekome čupati kosu i gušiti ga, jer za HND je to bio pokušaj ubojstva, kaže predsjednik HND-a Hrvoje Zovko

Large vrsaljko

Melita Vrsaljko, novinarka Faktografa (foto Šime Zelić/PIXSELL)

Ne pamtimo zadnjih godina sličan slučaj fizičkog napada na novinarke i novinare – po stilu i izvedbi naročito primitivan i drzak, nespojiv s demokratskim standardima kojim se voli dičiti HDZ -ova vlast.

Novinarku portala Faktograf i Klimatskog portala, također i nagrađivanu dokumentaristicu Melitu Vrsaljko prvo je 15. srpnja na javnoj površini napao Ivan Vrsaljko, otac zadarskog moćnog HDZ -ovca Darija Vrsaljka, dok je u Nadinu kod Benkovca sa snimateljem prolazila pokraj njegova terena na kojem se počeo gomilati otpad, u mjeri da je novinarka u samoobrani bila prisiljena napadača udariti nogom da bi ga se oslobodila te je pozvala policiju.

Sutradan, 16. srpnja je Iva Perić, kći potonjeg, banula na vrata novinarkine kuće u Nadinu, i prema opisu događaja počela je vući za kosu i gušiti ne bi li ju natjerala da obriše snimke na kojima se vidi kako njezin otac fizički nasrće na novinarku. U borbi za goli život novinarka Vrsaljko uspjela se u potonjem slučaju također obraniti, a snimku napada objaviti na svojim društvenim mrežama.

Policija je u oba napada podigla optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (tuča, svađa i vika na javnom mjestu) te su im izrečene mjere opreza (mjere zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom). U prvom slučaju prekršajni prijedlog odnosi se i na novinarku, dakle žrtvu napada.

Policijska uprava Zadarska, ali i nadležno Državno odvjetništvo nisu pak našli shodno postupiti po ''Protokolu o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća'', potpisanom u rujnu prošle godine kao Sporazum o suradnji Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog novinarskog društva te Sindikata novinara Hrvatske. U dopisu Europskoj federaciji novinara i HND -u prvospomenuti navode da u napadima na novinarku nisu ostvarena obilježja kaznenog djela.To je dijametralno suprotno sa stavom HND -a koji je u napade na novinarku Vrsaljko okarakterizirao kao pokušaj ubojstva, posebno u drugom slučaju.

O tome je Novostima predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao:

- Skandalozan je i sramotan napad na javnoj površini, a posebno drugi dan kada napadačica upada u kuću novinarke. HND će inzistirati da se u dogledno vrijeme održi sastanak s predstavnicima MUP -a kako bi se vidjelo zbog čega se ne primjenjuje, odnosno da se taj Protokol krene primjenjivati. Ovo je, ističem, a što prolazi ispod radara, i poruka nadležnog Državnog odvjetništva koji je oba napada kvalificirao kao prekršaje. Sad ja pitam gospodu iz Državnog odvjetništva znači li to da je dozvoljeno upadati u tuđe domove, i nekome čupati kosu i gušiti ga, jer za HND je to bio pokušaj ubojstva, što smo u našem priopćenju i naveli, jer ne znam kako bismo to drugačije mogli podvesti – ističe Zovko.

Predsjednik HND-a navodi dalje kako su zadnjih godina naglašavali dobru suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova - podsjeća i na dva slučaja napada 2020. godine na splitske novinarke – kada je policija promtpno reagirala pri čemu su napadači ubrzo kazneno osuđeni. No u ovom aktualnom slučaju smatraju da je policija odaslala pogrešnu poruku što su naveli u dopisu koju je osim Zovka potpisala i Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara, koja je u svom dopisu također pozvala hrvatske vlasti da ne dopuste da ovi napadi bez presedana prođu nekažnjeno.

Ostaje dakle nejasno zašto policija u konkretnom slučaju nije postupala po Kaznenom zakonu čijim izmjenama koje su stupile na snagu u siječnju 2020. godine je uvedeno i kazneno djelo ''Prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi'', što se odnosi i na novinare. Tako članak 315.b propisuje da ''tko osobu u obavljanju poslova od javnog interesa ili javnog službenika u obavljanju javne službe silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju poslova od javnog interesa ili javne službe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine''.

Neposredno nakon što su se dogodili, spomenute napade na novinarku oštro je osudilo i Ministarstvo kulture i medija, koje je u svom priopćenju navelo i ''da kontinuirano radi na osiguravanju pune provedbe postojećeg medijskog zakonodavstva i potpisanih sporazuma i protokola s Ministarstvom unutarnjih poslova''. Ne znamo što točno rade, ali razvidno je da se malo toga ili ništa ne očituje u praksi.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više