Nisu medijski snimatelji još bili pravo ni pokupili svoju tehniku nakon jutrošnje konferencije Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske u zagrebačkome Novinarskom domu, gdje je HND objavio prekid suradnje s Ministarstvom pravosuđa RH i ostalim državnim adresama koje se bave tzv. SLAPP-tužbama, a s te upravne instance već je stigla reakcija. Kao što doznajemo, prvo je netko iz Ministarstva telefonirao vodstvu HND-a, a potom je stigao e-mail sa svojevrsnim objašnjenjem navodnoga grubog nesporazuma.

No, suštinski, problem s tom prekinutom suradnjom leži u činjenici da nikakve suradnje nije ni bilo, bar ne otkako je na ministarskoj funkciji Damir Habijan, dok su predstavnici novinara poslali više dopisa u njegovu smjeru. Razlog njihova inzistiranja na komunikaciji bilo je nedavno osnivanje radnog tijela Ministarstva za skiciranje zakonskih mjera protiv SLAPP-pritisaka. I po EU-preporukama, u tom bi tijelu svakako morali biti novinarski predstavnici, ali umjesto konstruktivne suradnje uslijedila je, kao što će potonji ustvrditi na medijskoj konferenciji, potpuna ignorancija.

Pa, ako ništa, sad je potvrđeno da je revolt HND-a u vidu javne obznane takvog odnosa imao smisla i efekta, iako nećemo olako vjerovati da će se prilike u nastavku priče razvijati nabolje. Već i rečeno tumačenje Ministarstva pravosuđa izaziva podozrivost: navodno je bilo odlučeno da novinari dobiju svoje reprezentante u radnom tijelu za SLAPP, te je HND-u upućen e-mail s tom informacijom, e da bi se tek danas ispostavilo kako je pritom korištena pogrešna adresa, mada je čudno što ministarstvo nije dobilo uobičajenu automatsku povratnu obavijest o grešci.

No lako bi još bilo da se novinarska muka tiče pretežno SLAPP-a od strane raznoraznih političkih i ekonomskih moćnika, tj. praksu zatrpavanja novinara tužbama radi jačanja pritiska na njih, a koja ovu zemlju statistički svrstava u sam EU-vrh. Na istoj konferenciji, naime, predstavljen je poražavajući nalaz međunarodne misije Media Freedom Rapid Response o stanju medijskih sloboda u RH.

Prokomentirali su ga glavna tajnica HND-a Melisa Skender, predsjednik Hrvoje Zovko i predsjednica SNH-a Maja Sever. Uz opaske vezane za SLAPP, naglasak je tu stavljen i na zapuštenost hrvatskog medijskog zakonodavstva, rastući problem prijetnji novinarima i posebno novinarkama, sve teži pristup informacijama, bliskost vlasti i Agencije za elektroničke medije, i sve crnju situaciju na javnoj radioteleviziji, od vala masovnog otpuštanja do utjecaja vladajuće stranke na HRT.

Uvelike je tim prozvano i nadležno Ministarstvo kulture koje punih devet godina ulaže ogromne napore u održavanje apsolutne pasivnosti u reguliranju sektora, dok novinari rade u okolnostima koje se danomice pogoršavaju, a javnost dobiva nekvalitetniji medijski sadržaj. MFRR izdao je tim povodom i niz konkretnih preporuka u okviru izvještaja koji je HND integralno objavio na svojoj internetskoj stranici.

S tim u vezi, ilustrativan je slučaj problema oko distribucije novina koje dosad u tom poslu angažirani Tisak odnedavno želi jednostrano odbaciti, a s Vladine strane pojavio se prijedlog da ih preuzme državna Hrvatska pošta. No zatim su se u igri pojavili stanoviti privatni kandidati i komercijalni natječaji zbog kojih je Zovko na konferenciji postavio upit: „Gdje je nestala pošta?“ Stoga valjda ne griješimo ako ustvrdimo da je očito završila na istome mjestu gdje i ona elektronička pošta iz Ministarstva pravosuđa – u grubom nesporazumu.