Prošle godine nije bilo porasta govora mržnje i diskriminacije u hrvatskom javnom prostoru te značajnijeg srozavanja ljudskih prava, zaključak je to izvještaja Vijeća za elektroničke medije (VEM) povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje. Iz VEM-a saznajemo da su od 36 dospjelih pritužbi zbog mogućeg kršenja zakona govorom mržnje ili poticanjem diskriminacije kaznili samo Z1 i STV, zbog ustaškog pozdrava u decembarskoj emisiji Bujice i poticanja diskriminacije udruge Vigilare oko rodnog identiteta.

Podsjetimo, krajem prošle godine, u emisiji Bujica, pušten je pozdrav gledatelja ''Za dom spremni'' bez ograđivanja, uz poticanje urednika Velimira Bujanca. Lani je objavljen i tekst naslovljen „Sablazan: obrt za čuvanje djece vode dvije lezbijke“ na portalu vigilare.info. Bujica je od VEM-a kažnjena četverosatnom zabranom emitiranja na navedenim televizijama a Vigilare je dobio opomenu zbog poticanja i širenja mržnje ili diskriminacije na osnovi rodnog identiteta ili spolne orijentacije, što je DORH-u poslano na daljnje postupanje, gdje je vjerojatno i zastalo.

Po VEM-u tako u predizbornoj godini, pa čak i u ovoj 2024., kako su je nazvali ''superizbornoj'' godini, kad su ''strasti najuskomešanije'' nije bilo utvrđene povrede zakona koje bi se mogle okvalificirati kao govor mržnje. Na adresu VEM-a najviše pritužbi stiglo je za elektroničke publikacije, njih 27, dok se na televizijske nakladnike odnosilo devet a ni jedna pritužba nije se odnosila na radijske nakladnike.

Za razliku od VEM-a, u Kući ljudskih prava smatraju da nova istraživanja ukazuju na rast govora mržnje, osobito u digitalnom okruženju, te da su sve češće diskriminacija i govor mržnje usmjerene na strane radnike u Hrvatskoj. U Kući ljudskih prava upozoravaju da ''govor mržnje ostaje često nevidljiv jer ga žrtve rijetko prijavljuju'' čime je došlo do normalizacije neprihvatljive komunikacije samih građana što je očito vidljivo na društvenim mrežama.

Da je hrvatsko društvo ušlo u zabranjenu zonu imunosti na govor mržnje i poticanja većine na diskriminaciju manjine smatra i Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara.

- Ovakav izvještaj i prije svega stav VEM-a upravo doprinosi normalizaciji govora mržnje, njegovom nekontroliranom širenju u javnom prostoru i jasno daje zeleno svjetlo masama da je govor mržnje dozvoljen. Taj stav, govor mržnje, tu netrpeljivost nameću ljudi s političkog vrha, društveni uzori, ne preuzimajući odgovornost za svoju javno izgovorenu riječ. Oni sami potiču uvrede, omalovažavanje pa i sam govor mržnje, međuljudsku, međunacionalnu netrpeljivost čime motiviraju šire mase jer ako je takvo ponašanje dozvoljeno određenim pojedincima, društvenim i političkim grupama onda zašto ne bi mogli i ostali iskaliti svoje negativne emocije, frustracije, mržnju na društvenim mrežama i javnim mjestima. U tako formiranim društvenim okolnostima govor mržnje se prihvaća kao normalno, mase postaju imune, što je nedopustivo – upozorava Maja Sever.

Ističe da odgovornost ne leži samo na političarima nego i na VEM-u, regulatornom tijelu koje bi se trebalo aktivnije, vidljivije i kritičnije uključiti u medijski prostor, u borbu protiv govora mržnje kao i za sigurnost i prava novinara.

- Ključno je pitanje stvarna funkcija regulatornog tijela koje bi trebalo biti stup medijskog prostora. Ne može Ministarstvo kulture i medija, kao ni prateća agencija, regulatorno tijelo, samo stavljati kvačice na zahtjeve Europske komisije u provođenju direktiva. Prava borba za jačanje medijskog pluralizma, zaštite i sigurnosti novinara nije samo napisani izvještaj niti kvačica u nekoj tablici. Agencija za elektroničke medije mora imati aktivniju ulogu. Građanima je zlo od prijavljivanja. Kad čovjek prijavi govor mržnje, kreće sljedeći niz agresije, on postaje meta. Nema prave političke volje za borbu protiv govora mržnje i osiguranjem zaštite i sigurnosti novinara – smatra Sever i napominje da se mora osigurati anonimnost građana koji prijavljuju nepravilnosti, netrpeljivost, govor mržnje.

- Nije dovoljno statistički, hladno prebrojati dospjele pritužbe i od nekih tridesetak, prihvatiti njih par, i stvar riješena jer takvo pasivno promatranje VEM-a samo šteti. Novinarski posao postaje teško preživljiv. Živimo u društvu u kojem novinarke i novinari kao dio svog svakodnevnog posla prihvaćaju da im nažalost, netko prijeti da će ih ubiti, silovati njihovu djecu, ukinuti Novosti. Imamo političare koji mašu vašim novinama, što ne mora biti direktno protivno nekakvim regulama VEM-a, ali time potiču nastavak mržnje prema novinarkama i novinarima Novosti. Povijest nas uči da je tanka linija između kampanje huškanja i konkretnih fizičkih napada. Nije normalno pročitati poruku ili komentar na društvenim mrežama da će netko pobiti nečiju obitelj jer to nije bilo normalno ni u pijanim birtijama prije 20 godina – zaključuje Sever.