"Zahtjev za ukidanje javnog financiranja tjednika Novosti predstavlja jedan od najozbiljnijih udara na medijske slobode u novijoj hrvatskoj povijesti te simbol antisrpske histerije koju predvodi Domovinski pokret, stranka ekstremne desnice. (...) Pitanje Novosti za Domovinski pokret predstavlja idealnu temu; pruža im priliku da huškačku retoriku istovremeno usmjere protiv srpske nacionalne manjine i kritički nastrojenih novinara te svojim biračima demonstriraju da ulazak u koaliciju koja će omogućiti kontinuitet HDZ-ove vlasti ne predstavlja izdaju vlastitih ideala i predizbornih obećanja."
Citirani fragmenti su iz studije slučaja napada na tjednik Novosti nakon izbora 2024. godine, koju je pod naslovom "Novosti se ili pali ili gasi" objavila udruga Faktograf, a čija je autorica Tajana Broz. Ona ispisuje historijat tjednika od 2009. kada je izašao na kioske i ujedno pokušava objasniti što je dovelo do toga da se 2024. o sudbini jednog medija pregovara prilikom sastavljanja Vlade. Pritom pojašnjava da termin "napad" podrazumijeva "difamacijske, uvredljive i prijeteće poruke o mediju i novinarima/kama, pozive na uznemiravanje i nasilje, neutemeljene optužbe i prijave nadležnim tijelima te iznošenje dezinformacija o različitim aspektima rada medija".
Podsjeća da su se napadi na Novosti tijekom pregovora o sastavljanju Vlade odvijali potpuno otvoreno pred kamerama i mikrofonima. "Bilo je nemoguće bilo kojem predstavniku stranaka buduće vladajuće koalicije nastupati u nekom mediju, a ne odgovoriti na pitanje što će biti s Novostima u slučaju sklapanja koalicije između DP-a i HDZ-a", piše autorica i citira brojne huškačke izjave vodećih ljudi DP-a. Poput Ivana Penave: "Kakvi Srbi, koji Srbi? Apsolutno srpska nacionalna manjina, dok god poštuju hrvatsku državu i zakone, dok nemaju problem doći 5. 8. i poštivati, ako ne slaviti Oluju, nemamo problem. Međutim, podržavati politiku koja financira ovakve tvorevine to ne dolazi u obzir." Dok su se mainstream mediji u pravilu kritički ili bar neutralno postavljali prema ovom pitanju, piše autorica, dio je rubnih medija koristio priliku da dolijeva ulje na vatru. Prepoznati su mediji koji podupiru i populariziraju agendu ekstremne desnice: portal Narod.hr, Hrvatski tjednik i emisija "Bujica" na Z1 televiziji.
Autorica napade klasificira u tri dominantna narativa: nacionalistički, medijski i financijski. U najkraćem, tjednik Novosti napada se i svrstava među narodne neprijatelje zbog propitivanja nacionalističkih dogmi, posebno onih o Domovinskom ratu, ali i djelovanja Katoličke crkve u Hrvatskoj, pa se novinari Novosti proglašavaju Jugoslavenima ili komunistima, četnicima i njihovim agentima. "Onoga trena kada manjina počne propitivati opće stanje u državi koju nacionalna većina vidi primarno kao svoje vlasništvo, dinamika i odnos moći se narušavaju, što je ekstremnoj desnici neprihvatljivo te stoga pokušavaju stalno iznova staviti manjine u njihov geto", piše u studiji. Ekstremna desnica "smatra da mediji moraju poštovati nacionalističke mitove i identitetske osnove".
Financijskim napadima Novostima se pak pokušava osporiti pravo na pristup javnom financiranju s agendom da bi trebale biti prepuštene slobodnom tržištu, pri čemu ih se neutemeljeno napada da nenamjenski troše javna sredstva. No iz javno dostupnih informacija jasno je da gotovo čitava medijska scena u Hrvatskoj opstaje zahvaljujući nekom obliku državne pomoći, piše Broz, bilo da se radi o poreznim olakšicama, javnom novcu za oglašavanje ili drugim oblicima javnog financiranja. Za ovu studiju relevantna je i činjenica da je predsjednik SNV-a, kao nakladnika Novosti, Milorad Pupovac, koji je česta meta napada i predmet sustavnog demoniziranja, ponajviše ekstremno desnih političkih opcija.
Prvi pokušaj gašenja lista Tajana Broz precizno smješta u 2010., kada Novosti objavljuju naslovnicu "Obadva, obadva su pala!" kao ilustraciju lošeg stanja u domaćem zrakoplovstvu i pada dvaju MiG-ova kod Plaškog. Tadašnji predsjednik Ivo Josipović izjavio je da je "naslovnica neukusna i da je na izdavaču da razmisli treba li nastaviti takvu uređivačku politiku". Zalagao se za ukidanje financiranja Novosti putem programa za nacionalne manjine i 2012. jer su u više navrata pisale o poslovima njegovog prijatelja Marka Vojkovića i njegove tvrtke Emporion s Hrvatskim društvom skladatelja, odnosno HDS ZAMP-om, organizacijom zaduženom za distribuciju sredstava koje glazbenici ostvaruju na ime autorskih prava, u kojoj je Josipović bio jedan od čelnih ljudi. Autorica podsjeća na pojam "etnobiznismen" koji je skovao Josipović, a koji će kasnije različiti akteri, uključujući depeiste, koristiti u napadima na Pupovca.
Slijede godine neprestanih napada: prvo udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNiP) 2015. zbog objavljene pjesme "Lijepa naša haubico" novinara Nikole Bajte; godine 2016. uslijedila je serija napada ekstremne desnice nakon otkrića fotografije na kojoj tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović u mladosti pozira s ustaškom kapom. Hrvatski časnički zbor Grada Splita je od Državnog odvjetništva tada zatražio istragu protiv Novosti "zbog kaznenog djela širenja lažnih i uznemirujućih vijesti". Naposljetku, nakladnik portala Narod.hr, udruga U ime obitelji i njezina čelnica Željka Markić izradili su 2017. analizu rada Novosti koju su uputili premijeru Andreju Plenkoviću pozvavši ga da zaustavi financiranje Novosti novcem hrvatskih poreznih obveznika, tvrdeći da Vlada "financira huškanje na mržnju i nesnošljivost" prema većinskom narodu, Hrvatima.
Citirana su i vrlo ozbiljna huškanja koja na Novosti i njegove novinare godinama predvode saborski zastupnici poput Hrvoja Zekanovića, Marijana Pavličeka, Mire Bulja, Nikole Grmoje i drugih. A kao uvertiru u sve što će se dešavati u jeku sastavljanja nove Vlade, u prosincu 2023. godine, Slobodan Prosperov Novak iz DP-a najavio je u emisiji "Bujica" da će ta stranka, ako dođe na vlast, ukinuti financiranje tjednika.
