Novinari u Hrvatskoj suočeni su s valom napada i nasilnih prijetnji pristaša krajnje desne stranke koja postaje dio nove vladajuće koalicije. Domovinski pokret prijeti gašenjem jednog od glavnih hrvatskih neovisnih medija - Novosti, i traži način za eliminaciju “nedomoljubnog” ponašanja novinara u drugim medijima, piše novinarka Una Hajdari za američki Politico, jedan od najutjecajnijih svjetskih portala

DP je u petak objavio da je postigao koalicijski dogovor s aktualnim premijerom Andrejom Plenkovićem, čija stranka desnog centra nije osvojila ukupnu većinu na izborima u travnju. Nova koalicija izazvala je uzbunu borcima za slobodu medija.

“Našli smo se u situaciji da se naše kolege proglašava državnim neprijateljima”, rekao je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Tokom konferencije za novinare koja je održana u utorak u Hrvatskom novinarskom društvu javnost je obaviještena o porastu prijetnji novinarima, uključujući prijetnje smrću i prijetnje fizičkim napadom, koje policija istražuje.

“Domovinski pokret sada je briga Andreja Plenkovića, jer je riječ o njegovom koalicijskom partneru“, rekao je Zovko.

Domovinskom pokretu poseban trn u oku predstavljaju Novosti, tjednik poznat po istraživačkom novinarstvu i praćenju krajnje desnice, koji se financira po jedinstvenoj shemi. Službeno, to su novine srpske manjine u Hrvatskoj i ne podliježu komercijalnim interesima ili reklamnim pritiscima, a financiraju se iz javnog novca.

To je i razlog zašto ih nacionalisti preziru. Glavna je zamjerka desnice da su novinari Novosti tobože plaćeni sredstvima iz hrvatskog proračuna da bi kritizirali državu. Nacionalisti su u koalicijskim pregovorima tražili da se ukine financiranje Novosti i da ih se "stavi na slobodno tržište".

Napade na novinare osudila je Europska federacija novinara, ocijenivši da bi prihvaćanje zahtjeva Domovinskog pokreta predstavljalo “ozbiljno kršenje vladavine prava i Ustava”, rekla je predsjednica EFJ-a Maja Sever.

Plenković, koji se proslavio kao zastupnik u Europskom parlamentu u Bruxellesu prije nego što je postao premijer 2016., uvelike je držao Hrvatsku podalje od utjecaja neliberalnih susjeda poput Mađarske ili Srbije.

Smanjenje slobode medija u njegovom mandatu moglo bi predstavljati problem za Plenkovića, čije se ime u kuloarima povezuje s nekom od glavnih funkcija u Bruxellesu - čak i onom nasljednika sadašnje predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, zaključuje Politico.