Novosti

Politika

Istina za Lastovo

Nakon što je mladi otočanin umro u prijevozu do bolnice u Dubrovniku, konsenzusno je prihvaćen spin da je kriva organizacija otočke hitne pomoći. Pravu strahotu otkrili su tek neimenovani prijatelji: u Hrvatskoj je moguća smrt od posljedica upale uha

Large pacijent

Ilustracija (foto Ivo Čagalj/PIXSELL)

Lastovo umire bez pomoći, stoji u naslovu nad jednim od tekstova o smrti 26-godišnjeg mladića, a odmah zatim se navodi da su "nakon tragičnog ishoda i gubitka mladog života zbog nedostatka adekvatnog prijevoza, otočani jučer osnovali radnu skupinu 'Hitna za Lastovo' s ciljem poboljšanja medicinskog transporta i sigurnosti na otoku".

Za tragediju se doznalo nakon nedjelje uvečer, kada je mladog bolesnika za vrijeme olujnog juga hitno trebalo prevesti u Opću bolnicu Dubrovnik. Zbog vremenskih uvjeta navodno nije mogla isploviti brza medicinska brodica koja je na vezu u Dubrovniku, niti je mogao poletjeti medicinski helikopter, a helikopter MORH-a – po zadnjim informacijama - nitko nije zvao.

Iako je mladić bio u kritičnom stanju, odgovornost prijevoza preuzela je ekipa trajekta Marko Polo, koja ga je vozila prvo do Vele Luke, a zatim do Korčule, gdje su pacijenta više puta pokušavali reanimirati i stabilizirati. Izvanrednim trajektom potom su ga prevezli na Orebić, a tek onda sanitetom do Opće bolnice Dubrovnik. Od prvog poziva i traženja hitnog prijevoza u 22 sata, do dolaska u bolnicu prošlo je osam sati.

Nakon prvih informacija o ovom strašnom događaju, odmah je donesen zaključak da je čovjek umro zbog propusta u organizaciji hitnog prijevoda, a uslijedile su unakrsne optužbe između Ministarstva obrane i Zavoda za hitnu medicinu. Dok iz Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije tvrde da su preko centra 112 tražili vojni helikopter, iz MORH-a odgovaraju da "nije zatražen angažman oružanih snaga RH". Postavilo se i pitanje o brodicama za hitan prijevoz, jesu li pravilno smještene i zašto je jedna na tom području bila stacionirana u Dubrovniku.

Treći dan od prvih tekstova o slučaju, istragu je najavilo Državno odvjetništvo, dok Ministarstvo zdravstva najavljuje zdravstvenu inspekciju. No, prije svih se oglasio i premijer Andrej Plenković.

"Da li je u ovakvim uvjetima bolje da su raspoređene u najudaljenijem otoku i da se na neki način anticipira takva situacija, toliko akutna s tako mladim čovjekom, možda. O tome odlučuju ljudi koji su u struci, ti koji smatraju gdje taj brod može biti, jer se to moglo dogoditi u bilo kojem dijelu županije. Sve naše obalne županije imaju puno otoka, nisu baš svi blizu, žao nam je da se to dogodilo, ali nastojalo se i na druge načine prevesti pacijenta što prije", izjavio je medijima.

Ovaj tren, o problemu hitnog transporta napisane su kartice i kartice teksta koje samo zatrpavaju zastrašujuću činjenicu: mladić nije umro od naglog proboja nečeg životno ugrožavajućeg, nego od posljedica upale uha.

U 21. stoljeću, u zemlji EU.

Prema tome, nije ključan hitni transport, nego kronologija postupanja zdravstvenih radnika prije nego je mladić došao u stanje za hitan transport.

Njegovi poznanici tvrde da je upala uha u mjesec dana progradirala u meningitis i da su svi liječnici kojima se bolesnik obraćao obezvrijedili simptome na koje se žalio. Nitko se od njih nije sjetio da je meningitis poznata komplikacija bakterijske upale srednjeg uha, koja se sprječava pravovremenom upotrebom antibiotika. Međutim, kašnjenje u liječenju izuzetno povećava rizik od ove opasne bolesti, od koje umire pet do 10 posto adekvatno liječenih bolesnika. Kod neadekvatno liječenih, smrtnost je daleko viša.

Da otočki liječnici nisu završili ozbiljan medicinski fakultet, ali da su guglali, ovu bi informaciju našli u svim tekstovima u znanstvenim bazama, a ako se ne znaju služiti znanstvenim bazama, isto bi našli na popularnim stranicama o zdravlju.

Zašto je sve išlo drugačijim, tragičnim tokom, može se pokušati povezati s problemom sistemske devastacije primarne zdravstvene zaštite i negativnom selekcijom u organizaciji otočke zdravstvene skrbi, općenito tragično lošeg zdravstva na periferiji. Možda ništa od toga nije bitno, koliko nemar nekog pojedinačnog liječnika, no u svakom je slučaju ludo da rekonstrukcija događaja ne počinje od prvog dana krivog liječničkog postupanja, nego od zadnjih nekoliko sati mladićevog života i teme hitne pomoći za otoke.

Neobjašnjivo je zašto su taj spin svi spontano preuzeli, ali je jasno da on zdravstvenoj administraciji dodatno olakšava da na kraju donese tradicionalni zaključak da je "sve napravljeno prema pravilima struke", a pacijent je umro "sudbinski".

Ako se to i sada desi ili ako strada neki mladi i smušeni liječnik kojeg su bez prave logistike šutnuli u otočku zabit, idemo dalje s teretom činjenice da na otocima, u selu i gradovima, hrvatsko zdravstvo ubija ljude alarmantno iznad civilizacijskog prosjeka i za to nikada nitko ne odgovara, ni pojedinačno, ni politički.

Ovaj put, ministrica nije samo bez odgovornosti, ona je i nevidljiva; umjesto nje javlja se Plenković, sada o temi o kojoj nijedan premijer nikada nije usudio zucnuti prije ministra.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više