Novosti

Politika

Koliko nas košta osiguranje od liječničkih pogrešaka?

Nakon što se otkrilo da je bivši ministar Vili Beroš 33 bolnice osigurao na gotovo 80 milijuna eura, ni Ministarstvo zdravstva ni bolnice ne žele otkriti koliko trenutno plaćamo da bi dobili odštetu u slučaju medicinske pogreške. Istražujući ovaj slučaj, došli smo do svih dokumenata koje je Beroš potpisao ugovarajući ovaj posao, pa umjesto Ministarstva objavljujemo cijene polica

Large beross

Vili Beroš, bivši ministar zdravstva (foto Luka Stanzl/PIXSELL)

Nastavljajući istraživanje o tome kako je bivši ministar Vili Beroš s osiguravateljima 2024. godine potpisao četverogodišnji okvirni sporazum na astronomskih 78,2 milijuna eura za osiguranje 33 bolnice, Novosti su došle do kompletne dokumentacije, koja uključuje komunikaciju Ministarstva zdravstva s bolnicama prije zaključenja posla, ugovore s posrednicima u osiguranju i osiguravateljima te cijene polica.

Iz tablica se vidi o kakvom se šoku za bolničke limite radi: KBC Zagreb će za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja na premiju isplatiti respektabilnih 667,1 tisuću eura, od toga 249,4 tisuće za osiguranje imovine i 417,6 tisuća za osiguranje od profesionalne odgovornosti.

Podsjećamo, u dva smo navrata pisali kako je Beroš je 2023. godine putem javnog poziva angažirao posrednike u osiguranju, koji su godinu dana kasnije pomogli u odluci da Ministarstvo zdravstva na natječaju za osiguranje bolnica odabere zajednicu osiguravatelja koju predvodi Croatia osiguranje. Posredničke tvrtke Centar broker i Euro posredovanje, od kojih je prva u vlasništvu Ivana Valentića, sina nekadašnjeg HDZ-ovog premijera Nikice Valentića, nemaju iskustva sa zdravstvom, no Beroš im je omogućio 15 posto provizije na vrijednost okvirnog sporazuma, što znači da će ove dvije tvrtke u četiri godine naplatiti čak 11 milijuna eura.

Brokeri u osiguranju zarađuju od osiguravajućih društva koje naručitelju pomažu odabrati osiguravatelja, a provizije im se kreću od 5 do 20 posto. U ovom je slučaju, dakle, ugovorena iznimno visoka provizija, a ugovor o suradnji, koji je u posjedu Novosti, proglašen je poslovnom tajnom, iako se veći dio osiguranja odnosi na zahtjeve za odštetom u slučajevima pogreške u liječenju. Dakle, iznimno važnog dijela zdravstvene politike.

KBC Zagreb će za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja na premiju isplatiti respektabilnih 667,1 tisuću eura, od toga 249,4 tisuće za osiguranje imovine i 417,6 tisuća za osiguranje od profesionalne odgovornosti

Iz maila koje je Ministarstvo zdravstva 23. srpnja 2023. godine uputilo na adrese obuhvaćenih bolnica, vidi se da su one ipak bile obaviještene o namjeri sklapanja ugovora s posrednicima u osiguranju – iako danas uglavnom tvrde suprotno – koji uključuje i one bolnice nad kojima su upravljačka u tom trenu bila u vlasništvu lokalne samouprave.

Rijetki ravnatelji koji su nam se očitovali tvrdili su da ni na koji način nisu sudjelovali u procesu i da su ih cijene polica šokirale, no dokumentacija potvrđuje jedino to da je Ministarstvo bolnicama nametnulo ovu javnu nabavu i da bolnice nisu znale za ogromne cijene polica. Obavijest o točnim iznosima financijskih obaveza nekim je bolnicama sa Ksavera stigla i tri mjeseca nakon što je Beroš s osiguravateljima potpisao okvirni sporazum.

Sporno je i to što Ministarstvo zdravstva i neke uprave bolnica tvrde da premije plaća Ministarstvo, a iz kabineta ministrice Irene Hrstić dodatno objašnjavaju da je trošak naveden u njihovom planu potrošnje.

Međutim, u odluci o imenovanju članova Povjerenstva za zajedničku nabavu osiguranja za zdravstvene ustanove, donesenoj 21. ožujka 2023. godine, koja nam je također u posjedu, stoji napomena da financijska sredstva za ovu nabavu osigurava svaka ustanova/korisnik u svom financijskom planu.

U odluci o imenovanju članova Povjerenstva za zajedničku nabavu osiguranja za zdravstvene ustanove, donesenoj 21. ožujka 2023. godine, stoji da financijska sredstva za ovu nabavu osigurava svaka ustanova

U članku 10. Okvirnog sporazuma, koji je Beroš s osiguravateljima potpisao 1. srpnja prošle godine, također stoji da su ''obveznici plaćanja premije osiguranja zdravstvene ustanove/korisnici, sukladno specifikaciji i popisima koji su navedeni''. Beroš je statutarnu suglasnost i suglasnost upravnih vijeća bolnica na ugovore tražio tek nakon što je potpisao prvi godišnji ugovor o osiguranju na iznos od gotovo 12 milijuna eura, dakle, nakon srpnja prošle godine.

Stoga je neobjašnjivo kako je Beroš mnogo ranije, u članku 3. sporazuma o poslovnoj suradnji s broker osiguranjima potpisao da će ''Naručitelj pribaviti brokerima pojedinačna ovlaštenja od svih zdravstvenih ustanova za koje je potrebno pripremiti i provesti postupke javnih i/ili jednostavnih nabava za usluge osiguranja, odnosno za koje je potrebno izvršiti sve potrebne aktivnosti kako bi se ostvario kontinuitet osigurateljnog pokrića''.

Još jedan problem je i to što u sporazumu između Ministarstva zdravstva i Croatia osiguranja stoji da je cijena ponude promjenjiva za treću i četvrtu godinu, dok se u članku 3. prvog godišnjeg ugovora o osiguranju, koji potpisuju bolnice, navodi samo da je cijena promjenjiva i da je ''količina predmeta nabave okvirna za cjelokupno razdoblje trajanja ugovora s obzirom da se za predmet nabave zbog prírode, obilježja i karakteristika predmeta nabave ne može unaprijed odrediti točna količina (ne može odrediti točna količina - financijska vrijednost imovine, broj zaposlenika i ostalih parametara tijekom cijelog vremena trajanja okvirnog sporazuma)''.

Posredničke tvrtke Centar broker i Euro posredovanje, od kojih je prva u vlasništvu sina nekadašnjeg premijera Nikice Valentića, dobit će 15 posto provizije na vrijednost okvirnog sporazuma, što znači da će ove dvije tvrtke u četiri godine naplatiti čak 11 milijuna eura

Očito u strahu od Beroševog nasljeđa nakon otkrića iz prošlogodišnje istrage EPPO-a i USKOK-a o kriminalnoj prodaji kirurških mikroskopa za četiri hrvatske bolnice, bolnice se danas ograđuju od ovog posla ili izabiru šutnju.

Stoga se iz podataka koje vidimo u originalnim papirima može rekonstruirati samo jedan dio kronologije, naime, da je Ministarstvo samo smislilo cijeli projekt, nametnulo ga bolnicama koje u početku nisu postavljale previše pitanja, iako su u prvoj fazi 2023. godine u većem broju pripadale lokalnoj samoupravi. U tom scenariju problem je, vjerojatno, nastao iduće godine kada su uočeni astronomski iznosi premija, nakon čega su bolnice prvi put postavile ozbiljnija pitanja, a Beroš odlučio da će Ministarstvo zdravstva iz proračuna doznačivati sredstva za police bolnicama. To se vidi iz dopisa koje su neke ustanove dobile naknadno, kad je posao već sklopljen, a u kojima stoji da sredstva planiraju ''na isti način kao za rebalans na izvoru 11, aktivnost administracija i upravljanje''.

Bolnicama su nametnute visoke premije za osiguranje od odštetnih zahtjeva zbog pogreški u liječenju

Hrstić za Novosti tvrdi da trošak za osiguranje postoji u planu Ministarstva, no mi ga nismo vidjeli jer je zadnji objavljeni plan za 2021. godinu. Stavke nema u financijskom planu MiZ-a za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu.

Podsjetimo, istraživanje o ovom Beroševom poslu počeli smo zbog toga što su bolnicama nametnute visoke premije za osiguranje od odštetnih zahtjeva zbog pogreški u liječenju, a to nije pratila komunikacijska aktivnost Ministarstva ili obuhvaćenih bolnica, s ciljem da se javnost upozna s poboljšanjem uvjeta za obeštećenje žrtava. Ministarstvo se o novom planu osiguranja prvi put javno očitovalo na Novosti, tvrdeći da je ugovor s osiguravateljima potpisan na dobrobit pacijenata, ali ni dvije godine od pokretanja cijele inicijative u mandatu njezinog prethodnika, ne žele objasniti na koji način će ovo pomoći pacijentima, niti iznijeti uvjete, pa čak ni cijene polica.

Cijene premija krije i većina bolnica, no mi smo došli do tablice za prvu godinu sporazuma. Konspiracija govori da Hrstić ne namjerava promijeniti HDZ-ov modus operandi u zdravstvu, ni reagirati kada je nešto očito sumnjivo.

U tom kontekstu, vrijedi spomenuti da je hrvatsko zdravstvo sličnu aferu već prošlo 2015. godine u mandatu SDP-ovog Siniše Varge, koji je posrednički posao u osiguranju bolnica dodijeli tvrtki Gras Savoye u vlasništvu Hrvoja Vojkovića, pa ga na pritisak javnosti poništio. Varga je tada brokerima omogućio zaradu od sedam milijuna kuna za osiguranje 45 bolnica, što u odnosu na novi Berošev posao djeluje kao džeparac.

Tada je Poslovni dnevnik citirao izjavu Anđele Šutije, direktorice AON Hrvatska, koja je direktno upozorila da treba ''stvoriti zakonski okvir kako bi se odabir brokera provodio na potpuno transparentan način'' i da je jedno od mogućih rješenja ''da se to radi putem javnog natječaja, temeljem unaprijed definiranih objektivnih kriterija''.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više