Ministarstvo zdravstva (MZ) u pola godine od stupanja na snagu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) nije provelo tri jednostavne procedure da bi realiziralo pompozno najavljenu reformsku mjeru državnog preuzimanja općih i jedne kliničke bolnice.
Podsjetimo, opće su bolnice do 1. siječnja ove godine bile u vlasništvu jedinica regionalne samouprave (JRS), no stupanjem na snagu novog Zakona osnivačka prava automatski su prebačena na državu.
Koliko je ta mjera beznačajna i samom predlagatelju, vidi se iz odgovora na kratki upitnik koji su Novosti poslale ravnateljstvima svih općih bolnica koje su obveznice prijenosa osnivačkih prava, kao i KB-u Sv. Duh, nekada jedinoj kliničkoj bolnici u vlasništvu lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.
Sukladno ZZZ-u, Zakonu o ustanovama i Pravilniku o uvjetima za unutarnji ustroj općih i specijalnih bolnica, Vlada i jedinice lokalne samouprave trebale su do 1. travnja u svim ustanovama imenovati članove upravnih vijeća, a nakon toga, u roku od osam dana, vršitelje dužnosti ravnatelja novih državnih bolnica.
U roku od šest mjeseci od dana prijenosa osnivačkih prava na RH, opće su bolnice trebale uskladiti statute i druge opće akte s odredbama novog Zakona.
Radi se o ukupno 22 ustanove, od kojih je veći dio odgovorio na naš upitnik.
Ništa od navedenog nije napravljeno u OB Sisak, OB Čakovec, Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana, OB Našice, OB Zadar, OB Gospić, OB Dubrovnik i OB Slavonski Brod, dok je u Puli tek na dan kada smo poslali upitnik imenovano Upravo vijeće. U OB Virovitica je samo izmijenjen statut.
Jedino smo iz Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana dobili informaciju da je u ustanovi promijenjen ravnatelj i Upravno vijeće, pa nedostaje jedino novi statut.
Iz Kliničke bolnice Sv. Duh, zbog koje je Grad Zagreb Ustavnom sudu uputio prijedlog za ocjenu ustavnosti ZZZ-a, odgovaraju da im je Ministarstvo zdravstva "uputilo nacrt Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama između Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, u vezi s prijenosom osnivačkih prava općih bolnica na Republiku Hrvatsku", no u nastavku tvrde da su rokovi za provedbu procedura instruktivni i ne dovode direktno do zakonskih posljedica zbog prekoračenja.
Drugim riječima, do zaključenja ovog teksta, stanje u bolnici bilo je nepromijenjeno.
Iz općih bolnica Karlovac, Ogulin, Varaždin, Koprivnica, Požega, Nova Gradiška i Šibensko-kninske županije, uopće nismo dobili odgovor na upitnik.
Podsjetimo, državno preuzimanje lokalnih bolnica prošle je godine predstavljeno kao veliki reformski potez ministra Vilija Beroša, kojim će se postići "racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta u općim bolnicama, te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim bolnicama".
U rujnu prošle godine Ministarstvo zdravstva naglašavalo je da će ova promjena dovesti do standardizacije poslovanja bolnica i njihovog uključivanja u zajedničku javnu nabavu, odnosno, do poboljšanja financijskog poslovanja i upravljanja bolničkim kadrovima.
Osim što je bizarna sama ideja da će HDZ spasiti raspadnuto zdravstvo tako da postavi svoj kadar i u općim bolnicama, osnovne činjenice jasno govore da je jedini cilj ove mjere stranački; hrvatsko je zdravstvo de iure decentralizirano, a de facto potpuno centralizirano, pa je intervencija u pravcu još jače centralizacije zadnja stvar koja treba zanimati bilo koju administraciju.
Smisao ovog poteza je isključivo u usklađivanju s izborima; ove je godine HDZ-u dobrodošlo još nekoliko ustanova za širenje mreže utjecaja i moći, a bolnice su iskorištene kao stranačka moneta.
To se sad vidi i kroz zadnje vijesti iz resora.
HUP–Koordinacija veledrogerija prošli je tjedan upozorila da bolnice veledrogerijama za lijekove i potrošni materijal duguju 600 milijuna eura i nazvala to "povijesno najvećim dugom", na što je Ministarstvo zdravstva odgovorilo "da se iznos ukupnih i dospjelih obveza na dan 31. svibnja 2024. godine nalazi na približno istoj razini kao i prethodne 2023. godine što ne odgovara opisu povijesnog duga koji se spominje u javnom prostoru".
HUP je činjenično u pravu.
Za početak, kada se krivo postavljen sistem potrošnje u zdravstvu ne popravlja, svaki će novi dug biti povijesni, već zbog toga što sistem ostaje isti, a troškovi nužno rastu. Drugo, MZ je iz reakcije izostavilo podatak da zdravstvo u Beroševom mandatu raspolaže povijesno visokim proračunom, koji je u ovoj godini gotovo 500 milijuna eura veći nego prošle godine. Beroš je 2022. godine raspolagao s pet milijardi eura, 2023. godine proračun je skočio je na 6,55 milijardi, a ove godine će zdravstvo raspolagati sa 7,12 milijardi eura.
Iz podataka koje nam je dostavila Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), vidi se da su dospjele obaveze bolnica rasle skupa s rastom proračuna - s 375 milijuna eura na 31.12.2023. godine, skočile su na 525 milijuna eura 30.4.2024. godine.
K tome, u izbornoj je godini Vlada planski mijenjala koeficijente u javnim službama i podigla plaće za 1,6 milijardi eura, u čemu su liječnici profitirali u još nedefiniranim, ali nesumnjivo impresivnim brojkama.
Državna revizija upozorila je da je na kraju 2021. godine dug zdravstva iznosio 14 milijardi kuna.
Kolike su to proporcije, govori podatak o nasumce odabranoj 2006. godini, kada je od doprinosa za zdravstvo ukupno prikupljeno 12,6 milijardi kuna. Dakle, nekada je skoro cijeli zdravstveni proračun imao volumen kao dug zdravstva iz 2021. godine.
Prema tome, ovaj je tren bez sumnje riječ o povijesno najtežem pijanstvu u trošenju milijardi iz zdravstvenog proračuna; takvom zbog kojeg bi se od ministra očekivalo da barem dijelom pokuša prikriti trag vlastitih grešaka. Trenutno stanje u općim bolnicama – koje jednako doprinose dugu kao i kliničke, itd. – govori da ga ama baš ništa ne tjera da se trudi u tom pravcu.
HDZ je već jednom promjenom statusa bolnica, tzv. vertikalnim i horizontalnim spajanjem bolnica u vrijeme Darka Milinovića, uvjeravao javnost da će time napraviti financijske i organizacijske pomake u pružanju zdravstvene zaštite. Tadašnja vlada nije postupila prema Zakonu o procjeni učinaka propisa, što znači da ni tada nije provedena analiza stanja, ni projekcija pomaka koje će mjera donijeti u budućnosti. Predlagatelj promjena (MZ) nikada nije evaluirao njihove učinke.
Brojne međunarodne stručne studije govorile su da politika spajanja bolnica ne rezultira gotovo nikakvim financijskim niti izvedbenim poboljšanjima, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je nalaz Health Evidence Networka po kojemu „ne postoje dokazi koji podupiru vjerovanje da je spajanje bolnica dobra ekonomska i javnozdravstvena odluka“, no HDZ je uvijek imao propagandnu mašineriju koja nadjačava elementarne činjenice struke.
Jasno, i političku snagu da ih prebrodi, bio u pitanju Milinović, Beroš, Andrija Hebrang, itd.
