Zagrepčanin (podaci poznati redakciji) koji je početkom godine nakon prometne nesreće primljen u Kliniku za traumatologiju, za Novosti je ekskluzivno potvrdio višedesetljetnu javnu tajnu o umreženosti medicinskog osoblja i odvjetničkih ureda u poslovima naplate odštete od osiguravajućih društava. Nakon što smo podatke o pacijentu i kronologiju događaja proslijedili svim nadležnim zdravstvenim institucijama, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić izjavio je da je bolnica odmah pokrenula istragu i da će nas izvijestiti o ishodu.

"U svezi Vašeg dopisa zaprimljenog putem email-a dana 5. travnja 2024. izvješćujemo Vas kako Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice ozbiljno shvaća svaku prijavu, optužbu, ukazivanje na eventualne nepravilnosti i možebitno kršenje nečijih prava, stoga smo odmah po primitku Vašeg upita pokrenuli postupak utvrdivanja okolnosti navedenog događaja. Nakon okončanja postupka o poduzetim radnjama bit ćete naknadno obaviješteni", stoji u njegovom dopisu.  

Curenje zaštićenih podataka pacijenata iz bolnica prema odvjetnicima koji love klijente zdravstvena administracija do sada nije smatrala vrijednim pažnje, a kamoli raščišćavanja, pa se povremeno medijsko izvještavanje o toj temi baziralo isključivo na podacima iz istraga osiguravajućih kuća. One se, međutim, bave sprječavanjem kriminalnih manipulacija dijagnozama na štetu osiguravatelja, dok je šteta na pravima pacijenata u ingerenciji institucija zdravstva koje dopuštaju da se to nesmetano odvija.

Do koje su mjere svi ravnodušni prema kršenju zdravstvenih zakona i profesionalnih kodeksa, Novosti su potvrdile isporučivši im slučaj pacijenta iz Zagreba, nedavno liječenog u Klinici za traumatologiju, sastavnici KBC-a Sestre milosrdnice. Podatke o pacijentu ne objavljujemo na njegov zahtjev, jer je još u postupku liječenja, ali smo ih proslijedili ravnateljstvu kliničke bolnice, Ministarstvu zdravstva, Hrvatskoj lječničkoj komori (HLK) i Uredu pučke pravobraniteljice i tražili odgovor hoće li pokrenuti istragu.

Bolesnik je početkom godine stradao u naletu automobila, nakon čega mu je medicinskom obradom otkrivena manja fraktura, što je vrlo jednostavan slučaj za vansudsku naplatu odštete od automobilskog osiguranja. Prema onome što je ispričao za Novosti, dva dana nakon nesreće na adresi stanovanja pronašao ga je njemu nepoznat odvjetnik i ponudio svoje usluge u naplati odštete. Odvjetnik je bez ustručavanja objasnio da je do pacijenta i podataka o nesreći i ozljedi došao tako što "preko liječnika ima ulaz u sistem", pa je pacijent zaključio da njegov slučaj nije nikakav izuzetak, nego da "sistem" tako funkcionira.

Točan opis događaja s pitanjima prvo smo poslali ravnatelju KBC-a Sestre milosrdnice, a odgovor koji smo citirali došao je nakon dva tjedna.

Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) tvrde da nisu nadležni za ovakve slučajeve.

"HLK nije nadležna institucija za provođenje 'istražnih radnji' oko navodne 'trgovine informacijama' između radnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i trećih osoba. HLK postupa isključivo u skladu sa svojim javnim ovlastima. Pacijent koji navodi da ima informacije o povredi osobnih podataka o vlastitom zdravstvenom stanju trebao bi se obratiti odgovornoj osobi zdravstvene ustanove, zdravstvenoj inspekciji Ministarstva zdravstva, Agenciji za zaštitu osobnih podataka ili nadležnoj policijskoj upravi ako sumnja na počinjenje kaznenog djela", stoji u odgovoru HLK-a.

Iz komore su zaobišli pitanje je li odavanje informacija o pacijentima trećim osobama koje će ih komercijalno iskoristiti povod da HLK primijeni javnu ovlast nadzora rada liječnika (prema Zakonu o liječništvu, op. a.), pa su nam odgovorili da je "Ministarstvo zdravstva nadležno za inspekcije povezane sa Zakonom o podacima i informacijama u zdravstvu". Komora je za ovu prigodu zanemarila sve druge relevantne zdravstvene zakone i kodekse – Zakon o liječništvu, Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o djelatnostima u zdravstvu, Kodeks medicinske etike i deontologije, itd. – po kojima je odavanje podataka o bolesnicima teški prekršaj i kao takav bez sumnje u nadležnosti HLK.

Na kraju prepiske prihvaćaju da bi ih se slučaj mogao ticati, ali tek kad bi netko drugi dokazao da su liječnici trećoj strani dostavljali podatke o pacijentima.

"Naravno, u slučaju ako bi se dokazalo da je liječnik protupropisno dostavljao zdravstvene podatke odvjetniku ili nekoj trećoj strani, tu bi se radilo o etičkom prekršaju i tada bi to bilo u ingerenciji HLK-a", tvrde.

Usput, HLK po svom statutu "pruža zaštitu osobama koje nisu zadovoljne mjerama poduzetima po prigovoru na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge".

Ministarstvo zdravstva do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na naša pitanja, kao ni AZOP.

Iz Ureda pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koja se u zadnje vrijeme istakla izvještajima u slučaju tragične smrti kolege Vladimira Matijanića i u slučaju odvjetnice Line Budak, poručili su da će reagirati nakon što objavimo tekst.

Zakon o pučkom pravobranitelju kaže da se postupak na vlastitu inicijativu ili na prijedlog osobe čija prava nisu povrijeđena može pokrenuti ako je pravobranitelj za slučaj saznao putem medija.

Radi potpune zaštite identiteta pacijenta ne objavljujemo ime odvjetničkog ureda, koji je, prema svim informacijama, samo jedan od mnogih koji klijente traže preko bolnica. Nekoliko odvjetnika i liječnika s kojima smo razgovarali potvrdilo je da je dojavljivanje podataka o pacijentima uobičajena praksa u kojoj sudjeluje više bolničkih ustanova i odvjetnika.

Budući da je teško povjerovati da medicinsko osoblje radi za odvjetnike iz humanitarnih pobuda, ovo nije samo tema za zdravstvenu administraciju, nego i za pravosuđe.