"Vlada Republike Hrvatske podupire unaprjeđenje zdravstvene zaštite, podizanje dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Republike Hrvatske kroz realizaciju projekta izgradnje novog objekta u Kliničkoj bolnici Dubrava.
Realizacijom izgradnje novog objekta u kojem će biti smješteni Objedinjeni hitni bolnički prijem, Centar za traumatologiju, Zavod za jednodnevnu kirurgiju, Odjel za onkologiju i radioterapiju, te Zavod za znanstvenoistraživačku djelatnost i translacijsku medicinu značajno će se unaprijediti rad Kliničke bolnice Dubrava u cjelini i osigurati uvjeti za daljnji razvoj medicinskih djelatnosti tercijarne razine i pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite pacijentima u Kliničkoj bolnici Dubrava", dvije su rečenice kojima je Vlada u veljači obrazložila potrebu za gradnjom potpuno nove zgrade bolnice na istoku Zagreba.
Projekt koji su mediji ovih dana aktualizirali bez jasnog povoda, podrazumijeva gradnju objekta od nekih 30 tisuća četvornih metara, proširenje ginekološke djelatnosti, energetsku obnovu zgrade i gradnju adekvatne garaže, za što će se iz Državnog proračuna izdvojiti 152 milijuna eura. Značajnim proširenjem djelatnosti, KB Dubrava će narasti u šesti klinički bolnički centar u državi. Budući da je za takvu odluku Vladi dovoljan apsurdno kratak tekst, spomenimo barem neke relevantne činjenice koje u njega nisu stale.
Na primjer, usporedimo li ga s projektom Dječjeg centra za translacijsku medicinu u bolnici Srebrnjak kojim je trebalo biti otvoreno oko 200 radnih mjesta, vidimo da bi Dubrava trebala angažirati barem trostruki broj novog medicinskog i nemedicinskog kadra, a trošku za zaposlene treba dodati impresivan broj novih zdravstvenih usluga.
Ukupne nedospjele obaveze bolnice u 2023. su 86,8 milijuna eura, od čega nevjerojatnih 65,9 milijuna iznose obaveze za manje izvršen rad prema HZZO-u. U istoj je godini bolnica od HZZO-a dobila 14,5 milijuna eura za podmirenje dugova prema veledrogerijama i još 9,2 milijuna eura od Ministarstva zdravstva, no ravnatelj Ivica Lukšić blizak je HDZ-u, pa je za ovaj rezultat nagrađen gradnjom nove bolničke zgrade.
KB Dubrava nalazi se na 4,7 kilometra udaljenosti od najveće hrvatske bolnice KBC-a Zagreb i jednako toliko od KB-a Merkur, 8,6 kilometara od KBC-a Sestre Milosrdnice i 11, 5 kilometara od KB-a Sv. Duh, pa je jasno da gusti raspored elitnih bolnica ne zaustavlja pad svih parametara kvalitete zdravstva.
Prema međunarodno priznatim optimizacijskim kriterijima za popunjenost bolničkih postelja u EU-u, optimalna stopa popunjenosti u akutnoj bolničkoj zdravstvenoj zaštiti je između 80 i 85 posto, a u KB-u Dubrava je u 2022. iznosila 64 posto, slično kao u mnogim drugim bolnicama koje ne mogu opravdati svoje kapacitete. Zbog toga je u mandatu prve Vlade Andreja Plenkovića bilo planirano da broj akutnih kreveta bude smanjen, što je kao glavne reformske ciljeve u sektoru bolničke zdravstvene zaštite 2024. istaknulo i Ministarstvo zdravstva.
"Nije nam cilj da svaka bolnica radi sve specijalističke postupke već da nastavi pružati one koje u kontinuitetu obavlja kvalitetno i učinkovito. Ministarstvo je izradilo nacrt nove Mreže uzimajući u obzir niz kriterija, poput popunjenosti postelja i izvršenosti, vrstu i broj djelatnosti u svakoj bolničkoj ustanovi, stanje ljudskih resursa, gravitaciju pacijenata, te geografski položaj bolnice u odnosu na regionalni centar", stoji u tom dokumentu.
Nije dakle stvar samo u tome da HDZ troši zdravstvene resurse bez ikakvog kriterija i obrazloženja – što se vidi i na primjeru KB-a Dubrava – već su i u sukobu s nekim vlastitim stavovima. U to, jasno, ne spada stav da se megalomanskim projektima može prikriti nepopravljiva rupa u zdravstvu.
