Najveće rak-rane hrvatskog zdravstva za oboljele su enormno duge liste čekanja, usmjeravanje bolesnika u privatni sektor i bešćutno odbijanje da se i najočitije pogreške u liječenju priznaju, a njihove žrtve obeštete. Ministar zdravstva koji bi riješio makar jedan od problema preko noći bi postao heroj nacije, no bivši ministar Vili Beroš iz nekih razloga ipak nije htio da javnost dozna da od 2023. godine s osiguravateljima sklapa povijesno najveći posao osiguranja od profesionalne odgovornosti za hrvatske bolnice.
Tako je s prvim danom 2025. godine do kraja realizirana najskrivenija i najradikalnija intervencija u pružanje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, a financijski teža od svih spominjanih Beroševih afera; po njegovoj su prošlogodišnjoj direktivi čak 33 bolnice uključene u najskuplje ugovore o osiguranju od tužbi zbog pogreški u liječenju, u ukupnoj vrijednosti od 80 milijuna eura.
Iako je sistem od početka zatvoren za informiranje o ovoj temi, Novosti doznaju da klinički bolnički centri po Beroševoj ostavštini godišnju policu osiguranja plaćaju preko milijun eura, a do sada većina nije uplaćivala ništa. Za usporedbu, iznos od 80 milijuna eura je viši od cijene kompletne opreme za zračenje onkoloških pacijenata kojom je Hrvatska iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) opremila sve bolnice.
Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo zdravstva, bolnice su osigurane na 500 tisuća eura po štetnom događaju, ukupno 20 milijuna eura godišnje. U čitavoj se povijesti zdravstva isplata ovako visokih odšteta može nabrojati na prste jedne ruke, što je uvijek bilo posljedica obijesnog sudovanja, odnosno nespremnosti bolničkih uprava da priznaju pogrešku i žrtvama ponude nagodbu.
Iskreno rečeno, kada smo čuli da je tadašnji ministar Beroš uhapšen, mi smo mislili da je zbog ovoga. Bolnicama je nametnut ogroman financijski teret koji po našim stručnim službama ni na koji način neće pomoći pacijentima – kaže nam sugovornik iz uprave jednog kliničkog bolničkog centra
Ministarstvo je ugovorom obuhvatilo kliničke bolničke centre i nekad lokalne ustanove čija su osnivačka prava promjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) od 1. januara 2024. godine prebačena na državu. Indikativno je da je Beroš s osiguravateljima počeo ugovarati posao samo koji mjesec prije nego je Zakon stupio na snagu, a bolnicama su dekreti o sklapanju novih ugovora stigli tri mjeseca prije nego je tadašnji ministar uhapšen zbog istrage koju su paralelno vodili EPPO i USKOK.
Prema istraživanju koje smo proveli, sredstva za plaćanje police naredne će se dvije godine bolnicama doznačivati iz Državnog proračuna, problem nesavjesnog i nestručnog liječenja prebačen je u ruke komercijalnih osiguravatelja, a ni Ministarstvo zdravstva ni osigurane ustanove nisu pokrenuli komunikacijske aktivnosti kako bi građane ove zemlje informirali o značajnoj promjeni u ostvarivanju prava na odštetu zbog pogreške u liječenju.
Pitanje na odgovor kako je to moguće uvijek je isti – tako što je zdravstvo stranačko-liječnički feud – pa prelazimo na zanimljiviju temu, kako je točno sve ovo izvedeno i u kojim fazama.
Počelo je u rujnu 2023. godine, kada je tadašnji ministar dodijelio lukrativan posao posrednicima između osiguravatelja i bolnica, i to zajednici ponuditelja broker osiguranja Centar broker i Euro posredovanje. To je izazvalo pažnju medija, pa je N1 objavio tekst s podacima koji pobuđuju sumnju da je dokumentacija u pozivu za odabir gospodarskog subjekta namještena za firmu Centar broker, koju vodi Ivica Valentić, sin pokojnog Nikice Valentića, jednog od HDZ-ovih premijera.
Novinarka se tada obraćala Ministarstvu zdravstva, raspitujući se o pozivu za brokerske poslove u osiguranju, no nije mogla dobiti objašnjenje zašto su se uopće odlučili za ovakav poziv, zašto je rok za predaju dokumentacije tako kratak, kako su definirali kriterije koji su navodno bili eliminirajući za mnoge druge tvrtke itd., bez postavljanja pitanja o konačnoj svrsi svega toga. Nakon prvog teksta poziv je poništen, a onda opet raspisan, da bi posao konačno ipak bio dodijeljen firmi Valentića mlađeg.
Broker osiguravatelji bave se, kako se to stručno kaže, distribucijom osiguranja ili distribucije reosiguranja radi sklapanja ugovora o osiguranju, dok se zapravo radi o još jednom tržišnom korisniku Državnog proračuna. U ovom slučaju, plaćeni su da procijene s kojim će društvom država osigurati bolnice, ispitaju teren, definiraju premije, a zatim kontroliraju provedbu ugovora, savjetuju osiguranike itd.
Koliko je za zdravstvo zaista bilo važno da ih Beroš angažira, govori činjenica da su spomenute dvije firme 2024. godine za osiguranje bolnica predložile zajednicu osiguravatelja koju čine Croatia osiguranje, Wiener, HOK, Allianz i Triglav – dakle, najpoznatije osiguravateljske tvrtke u Hrvatskoj, kojih bi se bilo tko sjetio i bez astronomske provizije.
Sa zajednicom osiguravatelja Beroševo je Ministarstvo zdravstva 1. srpnja prošle godine potpisalo okvirni sporazum za osiguranje bolnica od svih vrsta rizika, i to za nevjerojatnih 78.129.597,88 milijuna eura, dok su brokeri su za taj sklopljeni posao dobili 15 posto provizije, dakle, preko 11 milijuna eura.
Tako je za Novosti izjavio Dejan Bućan, direktor brokerskih poslova Centar broker. Bućana smo pitali zašto se u dokumentu javnog poziva koji je Beroš raspisao ne vidi predviđena vrijednost sklopljenog posla.
- Taj smo posao dobili na javnom natječaju, a sastoji se od utvrđivanja postojećeg stanja u svim bolnicama, dodavanja novih vrijednosti sukladno potrebama i inflaciji, određivanju adekvatnih limita, savjetovanja ugovaratelja i kontrole izvršavanja ugovornih obaveza. Potvrđujem da je vrijednost sklopljenog posla 15 posto od iznosa ugovorenog s osiguravajućim društvima. Mislim da je ovo bilo nužno napraviti, jer su hrvatske bolnice prilično šaroliko ugovarale osiguranja od profesionalne odgovornosti, pa neke uopće nisu imale police. Štoviše, prilično sam siguran da se radilo o najvećem broju ustanova. Ministarstvo je to moralo ujednačiti, a mi smo iznose premija prilagodili inflaciji i novim kriterijima Vrhovnog suda iz 2020. godine, prema kojima se iznos naknade za neimovinsku štetu poduplao u odnosu na ono što je utvrđeno 2002. godine – kazao nam je Bućan.
Upitan koliko je Centar broker ranije radio u zdravstvu i sa zdravstvenom administracijom, Bućan je odgovorio da nisu imali "previše iskustva sa zdravstvom, ali njegovi partneri jesu". Direktor tvrtke koja je dobila najveći posao osiguranja od profesionalne odgovornosti u povijesti zdravstva nije znao da je npr. Miroslavu Maškarinu, koji je jedna od najpoznatijih žrtava medicinske pogreške, isplaćena naknada štete za postupke u KBC-u Rijeka iz 2006. godine i da je presuda u njegovu korist već davno pravomoćna.
Nakon što smo bolnicama poslali pitanja koliku policu osiguranja im je nametnuo Beroš i jesu li razradili komunikacijske aktivnosti kako bi osiguranike upoznali s protokolom ostvarivanja prava na naknadu štete, odgovorili su nam jedino iz Opće bolnice Gospić, koja je na osiguranje od profesionalne odgovornosti ranije izdvajala 200 tisuća kuna godišnje, dok u Beroševom aranžmanu osiguravateljima plaća ozbiljan iznos 130 tisuća eura. Javnost nisu upoznali s novim instrumentima zaštite njihovih prava.
Iz KBC-a Rijeka su odbili reći cijenu police i uputili su nas na Ministarstvo zdravstva, iako nam je iz više izvora potvrđeno da osoguranici sami plaćaju police sredstvima koja im preusmjerava Državni proračun.
"U pogledu sklapanja ugovora o uslugama osiguranja, kako je KBC Rijeka jedan od mnogih korisnika, odnosno jedan od osiguranika, za koje je postupak objedinjene javne nabave vodilo nadležno tijelo javne vlasti, Ministarstvo zdravstva, upućujemo Vas da se za informacije obratite nadležnom Ministarstvu zdravstva", stoji u odgovoru riječke bolnice.
U Ministarstvu zdravstva su nam osigurali okvirne podatke, a cijene polica ćemo, kažu, doznati kad ih prikupe. Iako je nova ministrica Irena Hrstić od premijera Andreja Plenkovića dobila nalog da revidira sve Beroševe postupke javnih nabava, ovu – očito – ne smatra interesom revizije.
"Za osiguranje profesionalne odgovornosti zdravstvenih djelatnika bolnice su osigurane na iznos od 500.000,00 EUR po štetnom događaju, 20 milijuna eura ukupno godišnje za sve bolnice koje su uključene u osiguranje. Ugovaranje police osiguranja od profesionalne odgovornosti će znatno poboljšati i ubrzati postupak obrade odštetnih zahtjeva za pogreške u liječenju. Cilj Ministarstva zdravstva je da oštećenici u najkraćem mogućem roku zaprime naknadu štete i da se izbjegnu dugotrajni i skupi sudski postupci koji dodatno opterećuju financijsko opterećenje bolnica", kažu, ne objašnjavajući zašto taj cilj nikada nisu javno promovirali.
Sve ostale bolnice odlučile su ignorirati naša pitanja, no kopajući po dostupnim izvorima, neslužbeno smo doznali da u ugovoru KBC-a Split stoji da cijena njihove godišnje police iznosi čak 1.736.057 eura.
Ugovor je za sve bolnice sklopljen na četiri godine.
Pitanje odnosa prema pogreškama u liječenju iznimno je važno za zdravstvenu politiku, jer uključuje i temu praćenja ishoda liječenja. Hrvatska nikada nije razradila sistem obeštećenja žrtava medicinske pogreške, a zdravstvena je administracija, skupa s upravama bolnica, gotovo automatski odbacivala pritužbe pacijenata i upućivala ih da svoj problem rješavaju u dugim, skupim i mučnim sudskim parnicama.
Tako su se mnogi slučajevi grubih pogreški pretvorili u medijske skandale, dok su višedesetljetne sudske parnice ponekad završavale presudama s ekstremno visokim iznosima odštete, koje se u konačnici isplaćuju iz bolničkih proračuna – dakle, iz džepa onih koji plaćaju doprinose.
Poznat je slučaj Dragice Ivankić, žene koja je 2002. godine liječničkom pogreškom umrla na porodu u bolnici Sv. Duh u Zagrebu, a čijoj je obitelji 2015. godine isplaćeno tada rekordnih tri milijuna kuna. U slučaju Miroslava Maškarina, sud je 2019. godine presudio da KBC Rijeka oštećeniku mora isplatiti malo manje od šest milijuna kuna.
Samo je u ovom mjesecu KBC Split dovršio obročne isplate nakon dva spora: prvo 689.845,11 eura nakon spora dugog 16 godina i 598.324,18 eura nakon desetogodišnjeg suđenja. U prvom bi slučaju na kapitaliziranu rentu bilo isplaćeno dodatnih 236 tisuća eura, a u drugom 64 tisuće eura, pa bi ukupna šteta od upornog odbijanja da se prizna greška i nastavljanja mučenja žrtve kroz sudske postupke za KBC iznosila 1.587.000,00 eura.
Vrhovni je sud 2020. godine u novim orijentacijskim kriterijima za naknadu neimovinske štete postavio dvostruko veće iznose od onih koje je odredio davne 2002. godine, pa se u budućnosti mogu očekivati i još veći iznosi dosuđenih odšteta. Sve su to razlozi zašto se Beroševa šutnja o ovoj javnoj nabavi može objasniti jedino time da nije ni htio da ugovori s osiguravateljima promijene iskustvo pacijenata i bolničku praksu u odnosu prema neželjenim ishodima liječenja, već je prvi cilj bio da se namire apetiti osiguravatelja, a postupci obeštećenja iz javne politike presele u tajnost poslovnog odnosa između osiguranika, osiguravatelja i brokera osiguranja.
- Iskreno rečeno, kada smo čuli da je tadašnji ministar Beroš uhapšen, mi smo mislili da je zbog ovoga. Bolnicama je nametnut ogroman financijski teret koji po našim stručnim službama ni na koji način neće pomoći pacijentima. Iskreno, nismo do kraja upoznati ni s pravnim posljedicama ovih ugovora, ali nam se čini da više nećemo samostalno odlučivati u sporovima s pacijentima, već će problem javnog sektora rješavati sukladno komercijalni interesima osiguravatelja – kaže nam sugovornik iz uprave jednog kliničkog bolničkog centra.
