Novosti su u prošlom broju rekonstruirale kako je bivši ministar zdravstva Vili Beroš 2023. i 2024. godine u tajnosti osmislio projekt osiguranja 33 bolnice od svih rizika, uključujući pogreške u liječenju, dodijelivši osiguravateljima i brokerima u osiguranju posao težak 78,2 milijuna eura.
Naglasili smo da je ključni problem po nama najgoreg Beroševog poteza u zdravstvu u tome što je odnos prema medicinskoj pogreški i obeštećenju žrtava svjesno istrgnuo javnom sektoru pa, umjesto da ga uredi sukladno zdravstvenim propisima i osmisli kao dio zdravstvene politike, ispod stola pretvorio u lukrativnu osiguravateljsku nišu, kao da je hrvatsko zdravstvo tržišno orijentirano.
To je najopasniji dio priče i potpuno je nevjerojatno da ni sadašnja ministrica zdravstva Irena Hrstić ni bolničke uprave javno ne reagiraju, već se u kuloarima zgražaju na nametnutu obavezu prema osiguravateljima i pitaju kako to da cijeli posao nije pod službenom istragom. To da Andrej Plenković ne reagira na ovu aferu, iako se nakon hapšenja Beroša postavio kao vrhovni vođa koji će ustrajati na reviziji javnih nabava u zdravstvu, malo koga može iznenaditi.
No, istražujući uvjete i manevre koje je Beroš izveo dajući osiguravateljima unosan posao, pronašli smo i druge skrivene probleme koji dodatno kompromitiraju cijeli projekt: prema ugovorima koji su nam dostupni, sve 33 obuhvaćene ustanove izložene su riziku povećanja cijene police usred ugovornog razdoblja, bolnice će novac za police dobivati iz proračuna samo tri od četiri godine, koliko traje okvirni sporazum s osiguravajućim društvima, a obeštećenje žrtava pogreški u liječenju iz fonda osiguravatelja moguće je samo ukoliko se isplata izvrši u ugovornom razdoblju.
Posljednje govori da za deset godina – što je prosjek trajanja sudskog postupka za naknadu štete zbog pogreške u liječenju – bolnica u slučaju gubitka spora neće imati koristi od osiguranja koje je Beroš ugovorio samo tri mjeseca prije nego što je uhapšen zbog istrage EPPO-a i USKOK-a.
Nadalje, s više nam je strana potvrđeno da bivši ministar o ugovaranju osiguranja bolnica nije obavijestio nijednog ravnatelja, ni upravna vijeća tih ustanova. Pitanje legalnosti tako ugovorenog posla, s obzirom na ovlasti i odgovornosti ravnatelja i upravnih vijeća u nadzoru poslovanja bolnica, ne možemo raščistiti, jer nijedna uprava obuhvaćena ugovorom ne želi javno komentirati ovaj slučaj. Sve što smo mogli dobiti je jedna neizravna i jedna izravna potvrda da za Berošev posao nitko nije znao.
Nakon što smo još 25. veljače podatke o cijeni polica osiguranja tražili od Ministarstva zdravstva (MiZ) i svih bolnica obuhvaćenih ugovorom, do zaključenja ovog teksta odgovorile su samo tri ustanove, i to Opće bolnice Gospić, Bjelovar i Dubrovnik. KBC Rijeka i Opća županijska bolnica Požega uputile su nas da informacije potražimo u MiZ-u. Ministarstvo se rekordnih četiri puta oglušilo na naša pitanja o cijenama polica, a do zaključenja ovog teksta stigla je i treća molba za produženjem roka za odgovor na ovo pitanje. Dakle, MiZ ne zna koliki je financijski teret nametnuo bolnicama.
U prvom tekstu o ovoj temi naveli smo da OB Gospić nakon Beroševog aranžmana policu osiguranja od rizika plaća 130 tisuća eura godišnje, dok su ranije plaćali 200 tisuća kuna. Prema odgovoru bjelovarske bolnice, u 2024. godini su za osiguranje imovine, profesionalne odgovornosti i javne odgovornosti kroz javnu nabavu ugovorili godišnju premiju od 65.417,65 eura, dok ih to od Beroševog aranžmana košta 212.420,44 eura, što pokriva premiju za osiguranje imovine i osiguranje od odgovornosti. Za OB Dubrovnik ukupna ugovorena godišnja premija osiguranja iznosi 513.682,13 eura, od čega na premiju osiguranja imovine ide 274.733,20 eura, a na premiju osiguranja od odgovornosti 238.948,93 eura.
U dopisu dubrovačke bolnice je, međutim, zanimljivije to što su zaobišli naše pitanje jesu li o izmjenama koncepta i uvjeta osiguranja od posljedica pogreški u liječenju informirali pacijente, a umjesto toga dali su naslutiti da do zaključenja ugovora o Beroševim namjerama nisu imali pojma. "Opća bolnica Dubrovnik je komunicirala s Ministarstvom zdravstva u vezi cijene premije osiguranja jer je višestruko veća nego prije. Odgovoreno nam je kako će troškove premije osiguranja snositi Ministarstvo", stoji u odgovoru OB Dubrovnik.
Da bolnice nisu bile informirane o Beroševom poslu stoljeća, za Novosti je potvrdio i direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković. UPUZ, razjasnimo, okuplja većinu bolnica u javnom sektoru, a za članice pružaju usluge ekonomskog savjetovanja, pravne pomoći, edukacije, usavršavanja itd.
- Točno je da smo prošle godine čuli za osiguranje, ali samo neslužbeno. Neki su se bolnički ravnatelji raspitivali o tome, no ni oni ni mi u UPUZ-u nikada nismo dobili službenu informaciju o namjerama sklapanja ovog posla u Ministarstvu zdravstva. Istina, nismo ni tražili. Mislim da to nije naš posao, jer je ministarstvo raspisalo javni natječaj, a police će se plaćati iz proračuna. Zato se vjerojatno ni bolnice nisu pobunile, iako im nije bilo ugodno što su police dramatično skuplje - smatra Jurković.
To je kriva pretpostavka jer se voditelji bolnica nikada ne bune zbog štetnih poteza administracije, a tvrdnja da je financijski teret osiguranja na državnom proračunu – kako smo već napisali – nije točna. Sakriveno je i da osiguravatelji mogu mijenjati cijenu police usred ugovornog razdoblja. "Cijena ponude je promjenjiva na način da se sukladno obračun premije po vrstama osiguranja za svaku godinu osiguranja – zbog promjene broja djelatnika, ukupnih prihoda ili vrijednosti imovine ili drugih parametara tijekom razdoblja izvršavanja ugovora i okvirnog sporazuma ukupna cijena ponude može promijeniti", stoji u članku 4. ugovora o osiguranju koji nam je u posjedu.
Pored toga, jedno od najvažnijih osiguravateljskih pravila je da cijena police raste ukoliko osiguranik ima više štetnih događaja, čime za osiguravatelja postaje rizičniji, a to znači da će bolnice od sada biti još više motivirane da sakriju svoje pogreške, ako je to uopće moguće. Hrvatsko zdravstvo u cijeloj svojoj povijesti nije izgradilo sistem praćenja medicinskih pogreški i odnosa prema obeštećenju žrtava, pa je svima oštećenima nestručnim ili nesavjesnim liječenjem negiralo njihova prava i guralo ih da pravdu potraže u dugotrajnim, mučnim i financijski iscrpljujućim sudskim postupcima.
Posao koji je MiZ 2024. godine dodijelio Croatia osiguranju, Wieneru, HOK-u, Allianzu i Triglavu po ministarstvu je uvršten u plan nabave, a uputili su nas da ga nađemo na njihovim mrežnim stranicama, gdje je zadnji plan nabave objavljen za 2021. godinu. Potražili smo stavku u financijskom planu MiZ-a za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026., no tamo je nema.
Podsjetimo, u prošlom smo broju Novosti objavili kako je Beroš 2023. i 2024. godine u ime bolnica sklopio osiguravateljske ugovore, prvo s posrednicima u osiguranju (broker osiguranje), a zatim sa zajednicom osiguravatelja koju predvodi Croatia osiguranje. Police pokrivaju sve vrste rizika, no najvažnija stavka je zaštita od profesionalne odgovornosti, odnosno od odštetnih zahtjeva žrtava nestručnog ili nesavjesnog liječenja.
Beroš je u cijelu priču uveo brokere u osiguranju iz tvrtki Centar broker i Euro posredovanje – od kojih je prva u vlasništvu Ivice Valentića, sina pokojnog Nikice Valentića – tako da im je 2023. godine dodijelio posao savjetovanja o odabiru osiguravatelja i kontrole provedbe ugovora. Prema riječima Dejana Bućana, direktora brokerskih poslova tvrtke Centar broker, to podrazumijeva da će neimenovani stručni suradnici te firme pregledavati medicinsku dokumentaciju i savjetovati bolničke uprave kako da se postave prema zahtjevima pacijenata.
To otvara i pitanje zaštite podataka posebno zaštićenih cijelim nizom propisa, posebno Zakonom o podacima i informacijama u zdravstvu i Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Osobe koje pacijent pisanom potvrdom nije autorizirao da raspolažu podacima o njegovom liječenju ne smiju imati uvid u njegov karton.
