Novosti

Politika

Markotić upravo troši dvostruko više novca za ECMO uređaje od Ostojića

Zagrebačka bolnica Fran Mihaljević, koju vodi HDZ-ova Alemka Markotić, potrošit će preko 11 milijuna eura za nabavu umjetnih pluća, što je dvostruko više od iznosa koji je SDP-ov Rajko Ostojić 2012. godine potrošio za ECMO-uređaje za 14 hrvatskih bolnica, čime se sada bavi DORH

Large bolnica

Dio najveće stavke u nabavi ECMO uređaja zaključen je prošlog mjeseca u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević (foto Robert Anić/PIXSELL)

Od pandemijske 2020. godine do danas, HDZ-ova je zdravstvena administracija nabavila 15 ECMO uređaja, za tu stavku izdvojivši 1,05 milijuna kuna bez PDV-a do 2021. godine i 6,7 milijuna eura bez PDV-a od 2021. godine do studenoga ove godine. Dio najveće stavke u provedenoj nabavi zaključen je prošlog mjeseca u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, za koju ravnateljica i bivša članica Kriznog stožera dr. Alemka Markotić provodi nabavu ECMO-a procijenjene vrijednosti od čak 11,1 milijun eura.

U prošlom je mjesecu za Kliniku dovršen odabir ponuditelja za jedan transportni uređaj u vrijednosti od 104,7 tisuća eura bez PDV-a, pet stacionarnih ECMO-a u vrijednosti od 430,7 tisuća eura i šest fleksibilnih intrahospitalnih sustava za ECMO, u vrijednosti 1,29 milijuna eura.

Ako ima smisla tražiti elemente racionalnog u HDZ-ovim istupima o slučaju Beroš-Petrač, oni bi se možda mogli naći u činjenici da premijer Andrej Plenković nigdje ne koristi optužbe da je SDP u sumnjivoj proceduri 2012. godine kupio previše ECMO aparata, možda imajući u vidu da se nabava te aparature upravo odvija u organizaciji HDZ-a. Plenković se ograničava na spin da je tadašnji ministar Rajko Ostojić na tržište doveo inkriminiranu tvrtku Saše Pozdera, a optužbe o SDP-ovoj pijanoj potrošnji na ECMO prepušta mnogo neopreznijem Draganu Primorcu, koji je u kampanji izjavio da Hrvatskoj nije trebalo 35 aparata koje je Ostojić tada nabavio za 37 milijuna kuna.

Budući da se problem ekstremne potrošnje na ECMO tehnologiju spominjao još 2013. godine, nakon čega je osnivanjem povjerenstva u mandatu SDP-ovog Siniše Varge 2015. godine i Ministarstvo zdravstva ocijenilo da je aparata previše i da se većina kupljene opreme uopće ne koristi, Vlada i premijer bi ovaj tren trebali odgovoriti zašto je KB Dubrava 2021. godine kupila još jedan uređaj za 1,3 milijuna kuna, dok će Fran Mihaljević na to potrošiti preko 11 milijuna eura, što je dvostruko više od iznosa koji je Ostojić 2012. godine potrošio za nabavu umjetnih pluća za 14 hrvatskih bolnica – KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KB Merkur, KB Sveti Duh, KB Dubrava, Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, KBC Rijeka, OB Pula, KBC Split, OB Zadar, OB Dubrovnik, KBC Osijek, OB Varaždin i OB Slavonski Brod.

Ako je potrošnja na ECMO u Vladi Zorana Milanovića bila ekstremna, neracionalna i stoga suspektna do mjere da zainteresira DORH, istom bi logikom ova u mandatu HDZ-a morala izazvati pozornost Ivana Turudića.

No, od prvog je momenta jasno da Turudića vodi instinkt za spašavanjem reputacije stranke koja ga je postavila na to mjesto, a da korupciji u aferama koje su se otvorile u mjesec dana pristupa potpuno amaterski.

Ako je potrošnja na ECMO u Milanovićevoj Vladi bila ekstremna i neracionalna do mjere da zainteresira DORH, istom bi logikom ova u mandatu HDZ-a morala izazvati pozornost Ivana Turudića

Iz odgovora Klinike Fran Mihaljević na pitanja Novosti, može se zaključiti da je to jedna od rijetkih bolnica koje intenzivno koriste tzv. umjetna pluća, pa iako su im mnoge bolnice za vrijeme COVID-a proslijedile svoje uređaje, smatraju da kao Referentni centar za izvantjelesnu oksigenaciju i gradnje nove klinike trebaju još.

„Klinika ima četiri stacionarna ECMO uređaja iz 2009. i 2013. godine, čiji broj, međutim, nije bio dostatan tijekom prethodnih epidemija i pandemija gripe i bolesti COVID-19 kada je postojala povećana potreba za liječenjem ECMO postupkom akutno-respiratorno ugroženih pacijenata“, kažu iz ravnateljstva bolnice.

Klinici je za vrijeme COVID-a ustupljeno sedam ECMO uređaja iz drugih zdravstvenih ustanova. „Tijekom prvih mjeseci 2024. godine ECMO potporom liječeno je ukupno 16 pacijenata koji su ostvarili ukupno 612 dana liječenja. Prosječna duljina liječenja jednog pacijenta u navedenom razdoblju bila je 38,25 dana. Primjerice, tijekom 2021. godine, uslijed pandemije COVID-19, ukupno su ECMO potporom bila liječena 82 pacijenta koja su ostvarila ukupno 2.351 dan liječenja, a prosjek duljine liječenja po pacijentu iznosio je 28,67 dana. Slijedom ukupnog broja odrađenih sati ECMO uređaja, starosti 15 i 11 godina, ističemo kako je Klinika provela otvoreni postupak javne nabave u skladu s bolničkim planom nabave, uvažavajući i potrebe opremanja novog središnjeg kompleksa Klinike koji je u izgradnji“, stoji u odgovoru uprave bolnice.

Podsjetimo, obnova interesa za ECMO počinje nakon 15. studenog, kada je u akciji USKOK-a uhapšen bivši ministar zdravstva Vili Beroš, dvojica poznatih liječnika dr. Goran Roić i dr. Krešimir Rotim, dr. Tomo Pavić iz HZZO-a i Pozder kao direktor tvrtke Medican Innovation Solutions (MIS) koja je, po istražiteljima, hrvatskim bolnicama prodala robotske mikroskope po skoro tri puta većoj cijeni od nabavne. Nakon hapšenja se pokazalo da je istragu zapravo još u julu započeo Ured europskog tužitelja (EPPO), a da ju je USKOK preuzeo i smanjio broj osumnjičenih i kvalifikacije djela.

Prema EPPO-u, skupinu koja je dogovarala prodaju aparata, pri čemu su neki davali, a neki primali mito, okupio je Hrvoje Petrač kojeg u rješenju USKOK-a uopće nema. Pored toga, USKOK tvrdi da je Beroš samo trgovao utjecajem i da nije primio mito.

Odmah nakon prvog dijela akcije, nezavisna kandidatkinja za predsjednicu republike Marija Selak Raspudić javno je prozvala Zorana Milanovića za slabu reakciju na aferu, tvrdeći da je Pozder svojevremeno bio direktor u Maquet Getinge Group od koje su kupovani ECMO uređaji i to je savršeno poslužilo okretanju pažnje s HDZ-ovih krimena na SDP.

Za uvođenje umjetnih pluća u bolnicama potrebni su složeni organizacijski iskoraci, a problem je i manjak specifično educiranih liječnika i ostaloga medicinskog osoblja, kaže poznati kardiolog dr. Davor Miličić

Ubrzo je, evidentno iz DORH-a – inače bi Turudić aktivirao Lex Perković kao u slučaju EPPO-a - RTL-u dojavljeno da pokreću izvide o javnoj nabavi umjetnih pluća u vrijeme Milanovićeve Vlade, a afera Petrač-Beroš brzo je pala u drugi plan.

Kao što su Novosti ranije objavile, Pozder prema svim raspoloživim informacijama 2012. godine nije bio prodavač ECMO-a za Ostojićevo ministarstvo, nego tvrtka M.T.F. u vlasništvu Maje Tomislave Krsnik, supruge Tomislava Krsnika, zastupnika tvrtke General Electrics. To je za Novosti ekskluzivno potvrdila i Maja Tomislava Krsnik, dodajući da su sve do 2013. godine imali izravan ugovor s tvrtkom Getinge iz Njemačke, a da je centrala te godine odlučila sve poslove za jugoistočnu Europu staviti pod nadležnost Getingeove podružnice u Beogradu, kada se konačno pojavljuje i Pozder.

“Društvo M.T.F. d.o.o. je prodavalo proizvode Maquet (danas Getinge) od 1997. godine, a od 2001. do 2017. je s Maquetom imao sklopljene distribucijske ugovore za područje Hrvatske. U javnoj nabavi za kupnju ECMO uređaja, koji postupak je proveden 2012. godine, M.T.F. d.o.o. je ponudio Maquetove ECMO sustave i bio je odabran kao najpovoljniji ponuditelj. Do siječnja 2013. godine, M.T.F. d.o.o. je imao sklopljen distribucijski ugovor izravno s proizvođačem Maquet Cardiopulmonary AG iz Njemačke, a od siječnja 2013. Getinge je sve distribucijske ugovore M.T.F. d.o.o.-a stavio pod nadležnost novoosnovane Getingeove podružnice za jugoistočnu Europu u Beogradu, u kojoj je Saša Pozder tada bio direktor. Distribucijski ugovori M.T.F. d.o.o.-a i Getingea su okončani 2017. godine“, odgovorila nam je Krsnik.

Neslužbeno se doznaje da je M.T.F. više institucija upoznao s neobičnim poslovanjem Pozdera, zbog čega je on na kraju morao napustiti Getinge.

Rajko Ostojić je odbio razgovarati za Novosti, a nismo mogli doći ni do članova povjerenstva koje je Ministarstvo zdravstva osnovalo za nabavu ECMO uređaja i izradu nacionalnog plana za pokretanje ECMO centara. U njemu su, prema dokumentaciji koja je u posjedu Novosti, bile ekonomistice iz Ministarstva zdravstva Vesna Martek Radonić, Zdravka Šindik, Maja Lugarić, zatim pravnice Biserka Gregurek i Anamarija Denich, a od liječnika dr. Miroslav Samardžija, dr. Višnja Ivančan i dr. Bojan Biočina. Sama činjenica da je postojalo povjerenstvo ovaj slučaj čini neusporedivim sa slučajem Petrač-Beroš.

Poznati kardiolog dr. Davor Miličić (KBC Zagreb) za Novosti je izjavio da može isključivo komentirati uporabu ECMO-uređaja u Nacionalnom referentnom centru za zatajivanje srca i transplantacijsku kardiologiju pri Klinici za bolesti srca i krvnih žila u KBC-u Zagreb, čiji je predstojnik. Smatra da nema nikakve dileme da su ECMO uređaji potrebni u modernoj medicini, sukladno indikacijama.

- Metoda priključivanja bolesnika na izvantjelesni uređaj za disanje i/ili za izvantjelesni krvotok može spasiti život u nekih akutno i kritično bolesnih pacijenata u kojih je došlo do teškog urušaja disanja ili krvotoka, uz uvjet da se poštuju indikacije i da su liječnici i ostalo medicinsko osoblje primjereno educirani za rad s ECMO-uređajima. Otkad su ECMO uređaji nabavljeni za KBC Zagreb, odmah je provedena primjerena edukacija liječnika i ostalih medicinskih djelatnika za primjenu ove metode. ECMO uređaji se na Rebru koriste rutinski, pa je od njihove nabave do danas samo u Klinici za bolesti srca i krvnih žila liječeno ovom metodom više od dvije stotine bolesnika. U Klinici za kardijalnu kirurgiju ECMO je također dio dnevne rutine, a riječ je također vjerojatno o stotinama bolesnika. Za ostale bolnice nemam podatke i ne mogu ništa komentirati. Poznato mi je da je neko vrijeme u Hrvatskoj postojala namjera osnivanja 'Nacionalne mreže' zbrinjavanja kritičnih bolesnika s indikacijama za priključivanje na ECMO, koji bi gotovo svim takvim pacijentima u kojih ECMO može biti presudan za preživljavanje, omogućio jednake šanse. Međutim, za to su potrebni složeni organizacijski iskoraci, a problem je i manjak specifično educiranih liječnika i ostaloga medicinskog osoblja tj. medicinskih sestara i perfuzionista. Nekritična uporaba ECMO uređaja u rukama nedostatno educiranih medicinskih djelatnika nipošto nije opcija, jer donosi više štete nego koristi - kazao nam je Miličić.

Da zaključimo: nema dileme da je velikodušnost u nabavi skupih, a neiskorištenih ECMO uređaja, tema za raspravu o odgovornosti nadležnih u ministarstvu i u bolnicama, no taj se slučaj samo u HDZ-ovom spin laboratoriju može dovesti u vezu s kriminalom u slučaju Petrač-Beroš. Netočno je da je SDP uveo Pozdera na hrvatsko tržište medicinske opreme; uveden je 2013. godine preko centrale Getingea. Na koncu, ako HDZ i njegovi sateliti stoje pri apsurdnoj poziciji da je veći problem od Beroša to što Hrvatska ima previše ECMO-ova, onda moraju objasniti aktualnu nabavu aparata u Franu Mihaljeviću, koju trenutno provodi HDZ-ova junakinja pandemije dr. Alemka Markotić.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više