U okviru akcije "Ahmići 32 godine kasnije: ne u naše ime", koju je organiziralo više nevladinih organizacija, 16. aprila u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održana je tribina "Zašto je Zagrebu potreban Trg ahmićkih žrtava?"

Voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je da se ratni zločini sve češće dovode u pitanje i podsjetila na činjenicu da je istog dana, 16. aprila 1993. kad su snage HVO-a pobile 116 bošnjačkih civila u Ahmićima, među kojima žene i djecu, snage Armije BiH ubijale hrvatske civile u selu Trusina.

- Žrtve traže priznanje, pažnju i prihvaćanje, dajući vrlo često lekcije iz ljudskosti. Ne prave generalizaciju i razlikuju zločince od nevinih, a zbog proživljenog mogu razumjeti jedni druge - rekla je Marijana Senjak, psihoterapeutkinja koja je specijalizirala traumatsku psihologiju.

- Prepreka u suočavanju s prošlošću danas ima mnogo više nego prije desetak godina, tako da je proces suočavanja vraćen sto koraka unazad. Suočavanja s prošlošću nema bez činjenice da je sve organizirao vrh Republike Hrvatske, a prema presudi Haškog suda vrhu paradržave Herceg Bosne, Franjo Tuđman, Janko Bobetko i Gojko Šušak učesnici su u zločinačkom poduhvatu - kazala je Tamara Opačić, glavna urednica društvenog magazina Nada.

Tko se danas sjeća da su se tadašnji predsjednici Srbije i Hrvatske, Boris Tadić i Ivo Josipović ispričali za ratne zločine koji su u ratovima 90-ih počinile snage dviju zemalja i obišli neke lokacije zločina. Tako što bi danas bilo nemoguće i zamisliti. Osim toga, nema isprike HDZ-a, čiji je Dario Kordić bio čovjek. Štoviše, HDZ-ovi europarlamentarci odbili su amandman kojim je Evropski parlament osudio izjavu Kordića da ne žali sekunde i da bi sve ponovio. Predsjednik Zoran Milanović osuđenim zločincima vraća odlikovanja, a ni tzv. ljevica se nije pretrgla, s izuzetkom komemoracije i spomenika za porodicu Zec. U fondu naziva ulica godinama su Lea Deutsch, Aleksandra Zec i Madina Husssini, izbjeglica koju je hrvatska policija doslovno otjerala u smrt. Ispada da je oko suočavanja s prošlošću sve spalo na udruge civilnog društva i pojedine istupe svećenika kao franjevca Marija Katušića iz Busovače koji je osudio stavove Kordića i njegovih istomišljenika – istaknula je i naglasila da mainstream hrvatski mediji ili u potpunosti ignoriraju kontroverzne teme ili koriste huškački ton izvještavajući o onima koji ih otvaraju, a u slučaju Ahmića pripisuju ga nekom drugom, u ovom slučaju Hrvatima u BiH.

Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, naglasio je da je odnos bošnjačko-hrvatskog sukoba gurnut na margine suočavanja.

- Sve je prebačeno na Srbiju iako ona s tim sukobom nije imala veze. Bez otvaranja teških tema nema suočavanja s prošlošću - rekao je i naglasio da se dosta toga može postići upornošću i regionalnim pristupom.

- Pred sarajevskom katedralom 2014. samo nas je troje odavalo počast žrtvama u Kazanima gdje su stradali mnogi nebošnjaci, da bi za deset godina bio postavljen spomenik. Mirovno obrazovanje i tranzicija pravde su na leđima civilnog društva. Ljudi koji su izabrani čekaju da nas više nema, pa zato, dok postoje oni koji se ne slažu sa zvaničnim politikama, to je naša pobjeda – ustvrdio je Ćudić.

Kako je primijećeno, među prisutnima nije bilo predstavnika gradskih vlasti, a u diskusiji su se mogli čuti i prijedlozi da se uspostave podkasti o ratnom zločinu u Ahmićima, konstatiralo da se NVO-e bore i protiv genocida nad Palestincima, a čulo se i kako Hrvate u Vukovaru ne zanimaju srpske žrtve koje su u tom gradu pobijene, neke i prije nego što su počeli sukobi.

Podsjetimo, istog dana u podne održana je antiratna akcija na kojoj su uz istaknute transparente, uključujući i onaj s imenima pobijenih, dijeljeni i leci.

Oba događaja organizirali su Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Ženska mreža Hrvatske te Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva.