Novosti

Politika

Jadranka Kosor: SDP će se za pobjedu morati naraditi

Čini mi se da pobjedu Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima čelnici SDP-a krivo interpretiraju kad se busaju u prsa uvjeravajući se da je sad sve gotovo. Ta pobjeda ne znači osobito puno za Sinišu Hajdaša Dončića kao čelnika najveće oporbene stranke i ona se neće samo tako, po inerciji, preslikati na sljedećim parlamentarnim izborima, govori bivša premijerka prvi put za Novosti

Large kosor1

(foto Sandro Lendler)

Jadranka Kosor bila je u vrhu politike skoro dva desetljeća. Bila je saborska zastupnica, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, potpredsjednica, a zatim predsjednica Vlade. U HDZ-u je bila zamjenica predsjednika pa predsjednica stranke. Nakon poraza HDZ-a na parlamentarnim izborima 2011. godine Tomislav Karamarko porazio ju je na unutarstranačkim izborima i isključio iz stranke.

Nakon završetka političke karijere Kosor nije iščezla iz javnosti – često analizira politička zbivanja. S njom smo razgovarali o razini demokracije u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju i o koruptivnim aferama i skandalima koji potresaju vladu Andreja Plenkovića i u njegovom trećem mandatu.

Kako ocjenjujete koaliciju HDZ-a i DP-a nakon devet mjeseci?

Da bi postao predsjednik Vlade po treći put, Andrej Plenković sklopio je koaliciju s ljudima koji su ga žestoko vrijeđali u Saboru i u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore. Ova Vlada je najdesnija hrvatska vlada ikad, temelji se na prevari birača i neprincipijelnosti. Vlada je sastavljena zahvaljujući mandatima Domovinskog pokreta koji je prevario svoje desne birače jer je ta stranka glasove i mandate dobila na temelju žestoke kampanje protiv Andreja Plenkovića.

Tada su govorili da je glas za Plenkovića glas za ratne zločince i silovatelje, a protiv njega su podnijeli i kaznenu prijavu, proglasivši ga najvećim izdajnikom hrvatskoga naroda. Domovinski pokret je u međuvremenu postao politički nevažan, pali su u istraživanjima gotovo na razinu statističke greške, ali oni su i dalje vlast u Hrvatskoj. Hvale se kako im je najveće postignuće to što su istjerali Srbe iz Vlade i obećanjem kako Srbi nikad više neće biti članovi Vlade.

A mi smo kao građani suočeni s činjenicom da nas inflacija ždere, da velik broj umirovljenika jedva preživljava, da mnogi ljudi teško žive. Ova situacija s Josipom Dabrom, bivšim potpredsjednikom Vlade, mene poražava kao osobu, kao bivšu političarku i kao građanku Republike Hrvatske. Nikad prije nismo mogli zamisliti člana Vlade koji puca iz pištolja iz jurećeg auta, sluša cajke, a sad čujemo i da je pucao iz dugog oružja poučavajući djecu kako se barata oružjem. Poražavajuće za vladajuće, poražavajuće za sve nas u državi članici EU-a.

Ali drugog koalicijskog partnera osim DP-a Plenković tada nije imao. Čak je poslije parlamentarnih izbora utješno rekao da je volja naroda pokazala da Hrvatska ide udesno, pa eto i desne Vlade.

Nedavno su održani neposredni izbori za predsjednika Republike Hrvatske pa su birači, njih 1.122.859, jasno kazali da ne žele da sva vlast u državi bude u rukama jednoga čovjeka, da nisu sretni smjerom kojim ide Hrvatska. Sve to je, čini se, dobro razumio predsjednik Zoran Milanović kad je u pobjedničkom govoru bio umjeren i rekao da je tih 75 posto rezultat trenutka, toga dana. Bilo je važno i što je u izbornoj noći, bez trijumfalizma, opet Vladi pružio ruku za suradnju, onako kako to Ustav RH predviđa i propisuje.

 

Milanovićeva isprika

I pored premoćne Milanovićeve pobjede, ne možemo reći da je Hrvatska crvena. Kakvu Hrvatsku građani žele?

Mislim da bi bilo pogrešno ako bi si SDP pripisivao tu pobjedu, jer su predsjednički izbori personalizirani izbori, na kojima je Zoran Milanović gotovo sam pobijedio. Nešto zbog svoje osobnosti, nešto zbog svojih stajališta i zbog činjenice što je otvoreno govorio o porobljavanju nekih hrvatskih institucija koje bi morale biti neovisne.

Čini mi se da tu pobjedu krivo interpretiraju čelnici SDP-a kad se busaju u prsa uvjeravajući se da je sad sve gotovo i da će im vlast već na prvim izborima pasti u ruke. Pobjeda Milanovića ne znači osobito puno za Sinišu Hajdaša Dončića kao čelnika najveće oporbene stranke i ona se neće samo tako, po inerciji, preslikati na sljedećim parlamentarnim izborima. Za pobjedu će se morati naraditi.

U naletu inflacije došli smo do bojkota trgovačkih lanaca koji podržavaju čak i sami članovi Vlade. Kao premijerka u vrlo teškom ekonomskom periodu, smatrate li da je Vlada kapitulirala na ekonomskom polju, posebno nakon uvođenja eura?

Vlada jednostavno nije znala i ne može pronaći odgovor na zastrašujuće bujanje cijena, osobito hrane. Velika inflacija dovela je do ogromnog raslojavanja hrvatskoga društva, pa jedni žive lagodno, a drugi jedva imaju za skupi kruh. Sad je potpuno jasno da euro nije uveden u pravom trenutku i da kava nije poskupjela za samo dvije lipe, kako nam je obećavao predsjednik Vlade uoči uvođenja eura.

Milanović svaki tjedan treba nekim uljudnim pismom, u ime onih 1.122.859 građana, pozivati Plenkovića na suradnju. Gotovo sam sigurna da Plenković neće moći preskočiti činjenicu da je više od milijun građana u Hrvatskoj glasalo protiv apsolutne vlasti u njegovim rukama. On je tu poruku dobro čuo, ali je još nije do kraja razumio

Dok ste bili na čelu Vlade, otvorili ste vrata borbi protiv korupcije. Svoje nagomilane afere sadašnji vladajući svrstavaju u borbu protiv korupcije jer, kako kažu, Plenković osigurava uvjete da institucije konačno rade svoj posao i dopušta da njegovi ministri budu pod povećalom. Kako tumačite taj pristup?

Teza da enormno velik broj ministara koji su morali otići zbog korupcije, nečasnih radnji i klijentelizma dokazuje da se bore protiv korupcije je tragikomična. Plenkovićeve vlade su prve u povijesti Hrvatske u kojima su ministri uhićivani u mandatu, gotovo na radnom mjestu. U ovoj trećoj njegovoj Vladi, u prvih sedam mjeseci već su pala dva ministra.

Porazno je da uhićenog ministra na dužnosti Vilija Beroša podzemlje naziva "Mali", a svjetonazor revolveraša drugog odletjelog ministra u neskladu je s ustavnim vrednotama i vladavinom prava. Neprihvatljivo je da mi kao država članica EU-a imamo, eto, ministra koji obožava oružje, ubojito oružje, a mi se, kao, pokušavamo boriti s porastom nasilja posvuda, osobito među mladima.

Da ste sada premijerka i da imate sadašnju opoziciju, koliko bi vam ona bila opasna? U vašem mandatu Milanović je bio opozicija u Saboru.

Eh, da je meni bila takva opozicija. Milanović kao šef SDP-a u Saboru je bio opako žestoka opozicija i zapravo me nitko nije tako izvrijeđao kao Milanović dok sam ja bila predsjednica Vlade, a on šef opozicije.

U to smo vrijeme, 2010. godine, morali mijenjati Ustav zbog ulaska u EU i zato što je to tražila Europska komisija, a to se nije moglo bez opozicije. Ja sam šefa oporbe pozivala i pozivala, od pozivanja na dogovor se nisam umorila jer su državni interesi bili iznad svega, osobito iznad naših taština. Kad je on postao premijer, još sam bila zastupnica u Saboru, friško izbačena iz HDZ-a, pa sam sjedila u posljednjim saborskim klupama.

Na moju primjedbu o proračunu, Milanović je u Saboru rekao otprilike: "Jeste li bili dobra premijerka, jeste, jesam li bio grub prema vama, jesam, je li mi žao zbog toga, je." Taj njegov monolog shvatila sam kao ispriku i prihvatila je. Dok je bio premijer nekoliko puta me zvao na kavu pa smo razgovarali o brojnim političkim temama i problemima s kojima se suočavala i njegova Vlada.

(Foto: Sandro Lendler)

(Foto: Sandro Lendler)

Manipulacije braniteljima

Predsjednika Milanovića se s Markovog trga redovno naziva kršiteljem Ustava. Predstavlja li i ponašanje premijera Plenkovića, prije svega izbjegavanjem suradnje s Milanovićem, također kršenje Ustava?

Ustav je jasan i poziva na suradnju predsjednika Republike Hrvatske i Vladu, pa svi koji odbijaju suradnju krše Ustav. Predsjednik Sabora samo je prvi među jednakima i ne predstavlja samo većinskih 76 ruku, nego sve zastupnice i zastupnike, koje bi trebao pitati za mišljenje kad odbije poziv na inauguraciju, na primjer.

Tako ja čitam Ustav. Predsjednik Vlade i predsjednik Sabora nisu institucije, a predsjednik države jest institucija prema Ustavu RH. Milanović je dobro počeo svoj drugi predsjednički mandat i svojim pobjedničkim govorima i pismom kojim je opetovano tražio sazivanje sjednice Vijeća za obranu. To je dobra taktika i on svaki tjedan nekim uljudnim pismom treba, u ime onih 1.122.859 građana, Plenkovića pozivati na suradnju.

Takav uljudan, ali odlučan pritisak za suradnju Andrej Plenković neće moći izdržati, pa sam sam gotovo sigurna da neće moći preskočiti činjenicu da je više od milijun građana u Hrvatskoj glasalo protiv apsolutne vlasti u njegovim rukama. On je tu poruku dobro čuo, ali je još nije do kraja razumio.

HDZ, pa onda posljedično i Hrvatska, otišli su udesno onoga trenutka kad je predsjednik Vlade proglasio dvostruke konotacije ZDS-a i tako otvorio Pandorinu kutiju, jer je nešto što je protuustavno postalo primjenjivo i prihvatljivo u određenim situacijama

Kako, 12 godina nakon ulaska u Europsku uniju, ocjenjujete hrvatsko društvo? Jesmo li trebali imati monitoring, koji ste uspjeli izbjeći?

Često govorim da smo od ulaska u EU nazadovali, polako, ali sigurno puzili smo prema dolje u obrani pravne države, vladavine prava i borbi protiv korupcije. Da mi je to netko rekao 2011. godine, kad sam potpisivala pristupni ugovor, ne bih vjerovala. U vrijeme kad smo pregovarali i kad sam vodila Vladu u teškim vremenima krize i recesije, svaki dan smo morali dokazivati Europskoj komisiji da se borimo protiv korupcije i da gradimo državu vladavine prava s neovisnim pravosudnim institucijama.

To smo dokazivali i suradnjom s Hagom, mijenjali smo Ustav da bismo ojačali nezavisne institucije kao što su DORH, Državnoodvjetničko vijeće i Državno sudbeno vijeće. Borila sam se protiv trogodišnjeg monitoringa, a sada mi je katkad skoro i žao što ga nismo imali, zbog našeg dobra. To mi se 2011. činilo ponižavajuće i poražavajuće i zato smo se žestoko borili i izborili protiv monitoringa.

HDZ ima zasluge za stvaranje samostalne Hrvatske, ulazak Hrvatske u EU, politička je stranka koja je najdulje vodila Hrvatsku i kao takva itekako utječe na društvenu klimu. Drži li HDZ dovoljno sigurno uzde hrvatske desnice ili je ona van njihove kontrole?

HDZ, pa onda posljedično i Hrvatska, otišli su udesno onoga trenutka kad je predsjednik Vlade proglasio dvostruke konotacije ZDS-a i tako otvorio Pandorinu kutiju, jer je nešto što je protuustavno postalo primjenjivo i prihvatljivo u određenim situacijama. Nešto što je protuustavno, kao što je ustaški pozdrav, ne može se komemorativno upotrebljavati, to je moje najdublje uvjerenje.

Doživjeli smo i toleriranje da ljudi u crnim košuljama u Kninu, gdje nema komemoriranja nego se slave Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, uzvikuju sramotni pozdrav. Pa i da gradonačelnik Dubrovnika, u kojem se pjeva himna slobodi, upotrijebi u svom govoru zloglasni ZDS. To me jako neugodno iznenadilo.

Objašnjavajući Dabrino pucanje kroz prozor automobila, Ivan Penava je, između ostalog, kao opravdanje iznio da je Dabrin otac bio branitelj. Često se kao olakotne okolnosti za neprimjerena djela, pa čak i za kaznena djela, koriste braniteljsko iskustvo ili staž. Bili ste dugogodišnja ministrica branitelja, kako komentirate tu pojavu?

Kao ministrica hrvatskih branitelja upoznala sam osobno tisuće i tisuće časnih hrvatskih branitelja i užasavam se svake manipulacije hrvatskim braniteljima. U predsjedničkoj kampanji zaista se dogodio jedan jako loš trenutak kad je Dragan Primorac rekao da Milanoviću ništa ne znače grobovi hrvatskih branitelja. Nitko nema pravo za osobne svrhe i potrebe tumačiti tko poštuje, a tko ne poštuje hrvatske branitelje, jer onda to treba dokazivati čvrstim činjenicama, a ekskluzivno pravo na branitelje nema nitko.

Svaki hrvatski branitelj kojeg ja poznajem nastojao je davno zatvoriti knjige ratnih stradanja. Primjer je general Ante Gotovina, koji je onog dana kad se vratio iz Haga poručio kako je rat završio i da se moramo okrenuti budućnosti.

 

"Naši" i "tuđi"

Hrvatska desnica nerijetko od građana srpske nacionalnosti traži potvrđivanje lojalnosti, odanosti Hrvatskoj. Srbi su za njih uvijek krivci, negativni likovi. Koja je mjera domoljublja?

Na krivom su kolosijeku oni koji broje tko nije "naš" i tko se ne uklapa u "našu" sliku. Nećemo napredovati kao društvo ako branimo "naše", što god učinili, a optužujemo "tuđe". U mojoj Vladi, kao i u Sanaderovoj, potpredsjednik je bio i Slobodan Uzelac, s kojim sam odlično surađivala iako nije uvijek glasao za odluke koje sam predlagala kao predsjednica Vlade. Ne smijemo zaboraviti na činjenicu da je SDSS zajedno s HSS-om bio dio vladajuće većine koja je završila pregovore za EU, pa su tako zaslužni i za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

U ključnom trenutku za Hrvatsku, kad je vladala recesija, kad smo bili prinuđeni uvoditi krizni porez, kad nema što nas nije pogodilo, ali se nazirala povijesna šansa da završimo pregovore za ulazak u EU. Te 2010. iz Vlade i vladajuće koalicije su pod pritiskom izašli HSLS i HSU uvjereni, vjerojatno pod pritiskom SDP-a, da će Vlada pasti. Pod pritiskom je bio i Milorad Pupovac i da je SDSS tada napustio koaliciju, Vlada bi pala i naše pristupanje Europskoj uniji bilo bi odgođeno.

To je činjenica koju nikad nisam prešućivala. Kao što katkad glasno kažem da ne razumijem zašto je Milorad Pupovac bezuvjetno podržavao sve što se događalo u prošle dvije Vlade, dok je bio dio vladajuće većine, poručujući nam da AP-a treba čuvati kao "suho zlato".

U mojoj Vladi, kao i u Sanaderovoj, potpredsjednik je bio i Slobodan Uzelac, s kojim sam odlično surađivala iako nije uvijek glasao za odluke koje sam predlagala. Ne smijemo zaboraviti na činjenicu da je SDSS zajedno s HSS-om bio dio vladajuće većine koja je završila pregovore za EU, pa su tako zaslužni i za ulazak Hrvatske u EU

Što biste vi uradili na mjestu Andreja Plenkovića povodom regulacije ustaškog pozdrava? Znamo kako je Sanader 2004. godine brzo i jasno uklonio spomenike ustašama Budaku i Francetiću.

Za vrijeme HDZ-ovih vlada od 2003. do 2011. uglavnom nismo imali takvih ekscesa u društvu zato što smo imali jasan i čvrst stav. Važno je uvijek jasno pokazivati smjer, građani moraju znati jasno i precizno koje vrednote Vlada zastupa, njeguje i čuva. Ustavne vrednote.

Neshvatljivo mi je bilo zašto je osnovano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima da tumači vrijednosti iz samoga Ustava kad je Ustav jasan i nedvosmislen. Izvorišne osnove Ustava RH pisao je osobno predsjednik Tuđman i precizno definirao i upisao da je RH nastala na temeljima odluka ZAVNOH-a, nasuprot NDH.

Ali Tuđman je odgovoran i za jačanje druge strane, one historijskog revizionizma, otvorio je vrata hrvatskoj emigraciji, izolirao Hrvatsku od svijeta.

Ja nisam povjesničarka, samo sam bivša političarka pa govorim o svojim osobnim političkim iskustvima s predsjednikom Tuđmanom. A ta su iskustva bila dobra. Prvi hrvatski predsjednik bio je antifašist, partizanski general i ponekad ne razumijem zašto te činjenice neki moji bivši kolege preskaču i kao da se skanjuju o tome govoriti. Mi Hrvati kao narod u Drugom svjetskom ratu u konačnici smo bili na strani pobjednika i to treba s ponosom isticati.

Jeste li danas politički bliži SDP-u nego HDZ-u?

Potpuno krive procjene, uvijek sam ista i zastupam iste vrijednosti! Kao politička osoba dobar sam primjer kako u različitim razdobljima različito svjetlo pada na istu osobu i osvjetljava je na drugačiji način. Moja stajališta o važnim političkim pitanjima uvijek su ista od trenutka kad sam prvi put ušla u Hrvatski sabor krajem 1995. pa sve do danas. Kao ministrica obitelji 2008. napisala sam prvi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji smo morali donijeti zbog EU-a.

Žestoko su me napadali sa svih strana i Crkva se digla protiv mene, a radilo se samo o dodatnoj razradi i tumačenju ustavne vrednote da smo pred zakonom svi jednaki. Pisala sam i Zakon protiv nasilja u obitelji i provela veliku akciju protiv nasilja nad ženama u suradnji s Vijećem Europe. Uključila sam u akciju sve vladajuće političare, muškarce u državi, pa i predsjednika Stjepana Mesića i tadašnjeg premijera.

U mom mandatu ministrice branitelja, u suradnji s Međunarodnim Crvenim križem, objedinjen je popis svih nestalih osoba u Hrvatskoj iz 1991., 1992. i 1995. godine. Još sam bila u Saboru kad su za vrijeme Milanovićeve Vlade u Vukovaru razbijali ćirilične ploče i tad sam javno rekla da ćemo ili poštovati Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ili ćemo ga mijenjati, ali dok je na snazi, on se mora poštovati. Domoljubi su oni koji poštuju Ustav i zakone i nitko, ni pojedinac ni stranka, nemaju se pravo proglašavati "domoljubomjerima".

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više