Aktualni gradonačelnik Splita Ivica Puljak iz stranke Centar u četiri godine po treći put ide po gradonačelnički mandat. Na prošlim izvanrednim izborima, zbog poljuljane većine u Gradskom vijeću, uvjerljivo je pobijedio svoje političke protivnike i zdesna i slijeva. S Ivicom Puljkom smo razgovarali o ostvarenim rezultatima, antifašističkom pečatu koji je vratio Splitu nakon tri decenije, o planovima za novi mandat i kampanji u kojoj su se protiv Centra združili i SDP i HDZ.
Lani ste zajedno sa SDP-om koalirali na parlamentarnim izborima s ciljem rušenja HDZ-a. Sad se u Splitu stvorila fronta SDP-a i Možemo! protiv vas. Otkud taj politički sukob između stranka čiji su svjetonazori slični; kao da je na drugoj strani HDZ, a ne vi – Centar? Težite sličnom vođenju grada kao Možemo! u Zagrebu ili SDP u Rijeci.
Rekao bih da to nije sukob sa SDP-om i Možemo! već s Davorom Matijevićem, HDZ-ovcem u duši. Može Matijević vikati da je socijaldemokrat, ljevičar, ali nije, on se brine samo o svojim interesima. Kad smo na prošlim parlamentarnim izborima išli sa SDP-om, Matijević je bio protiv. Matijevića ne podržavaju građani Splita, većina splitskih članova SDP-a podržava Centar. Nemam nikakav sukob ni s kim, dapače, branim javno dobro koje oni relativiziraju i žele ugrabiti.
Predstojeći izbori su izbori između javnog interesa i osobnog interesa političkih likova koji žele da im gradska blagajna služi kao bankomat. Tijekom prošle četiri godine pokazali smo da isključivo vodimo računa o javnom interesu. Matijević je jedini čovjek koji je od mene tražio nešto osobno. Kod nas ne vlada omjer 60 naspram 40 posto, kako su gradske vlasti podijelile kao plijen za vrijeme vladavine HDZ-a i Keruma.
To Matijević želi, da ima presudnu ruku u Gradskom vijeću i da ucjenjuje. U prošlom našem mandatu, svi naši novi djelatnici i ravnatelji zaposleni su putem javnog natječaja na kojem su izabrani najbolji. Moram reći, da otprije nisam znao niti jednog dosadašnjeg ravnatelja. Svi su zaposleni na javnom natječaju. Nikog nisam znao, nitko mi nije prijatelj ni rođak, stranački kolega. I to je probudilo cijeli grad. To je zaista revolucija.
Ali iza Matijevića su stale stranke – i SDP i Možemo! Uputili ste otvoreno pismo i Sandri Benčić. Znamo da se politika svela na pitanje trenutka i određenih lobističkih interesa. Kako dalje sa SDP-om i Možemo! nakon ovog sukoba? Hoće li taj, ipak ga moramo nazvati političkim sukobom, naštetiti budućoj političkoj suradnji?
Pitam Hajdaša Dončića i Sandru Benčić, dijele li i dalje iste vrijednosti s Matijevićem ili se nemaju snage ograditi? Iskreno, razočaran sam Sandrom Benčić, ona je sve o Matijeviću znala davno prije nego što su ušli u koaliciju. Matijevićevu aferu, odnosno to da je imao namjeru uzeti stanove i grobnice starijim ljudima nismo pronašli mi u Centru, nego novinar koji je ove godine dobio nagradu HND-a za istraživačko novinarstvo.
Ne mogu vjerovati da Sandra Benčić ne vjeruje neovisnom novinaru i da relativizira cijelu situaciju. Kad gledate sa strane ispada da se radi o nekom sukobu na ljevici, ali nije, to je borba za vrijednosti, za javno dobro. U Centru nemamo problem sa SDP-om ni s Možemo!, ali se užasavam ideje da u Gradsko vijeće uđe netko kao Matijević tko će nas ucjenjivati. Što se tiče budućnosti suradnje sa SDP-om i Možemo!, vidjet ćemo što će se dogoditi nakon izbora. Centru su uvijek dobrodošle političke snage koje su za javno dobro i javni interes.
Matijević i HDZ
Nakon zajedničkog izbornog performansa kandidata izazivača za gradonačelnika zajedno su se fotografirali Matijević i HDZ-ov kandidat Tomislav Šuta. Matijević je pritom, na svom Facebook profilu napisao da je "interes Splita iznad ideoloških podjela i osobnih animoziteta". Što to znači, da SDP može s HDZ-om, što je po njihovim uvjerenjima prije godinu dana bilo nemoguće. Biste li mogli koalirati sa svima? Recimo, ekstremnim desničarima ili HDZ-om?
To isto je izjavio kandidat Možemo! za zamjenika gradonačelnika, i to u Slobodnoj Dalmaciji prije dan-dva. Suradnici su mi javili da to pročitam i nisam mogao vjerovati. Inače, kuloari bruje da je taktika HDZ-a za drugi krug da izađu s pričom da imaju većinu u Gradskom vijeću, da su okupili sve protiv nas i da građani još samo trebaju izabrati Šutu za gradonačelnika. Prvo sam se nasmijao toj priči, onda sam vidio da Matijević radi zajedničku kampanju s HDZ-om, a njegov zamjenik iz Možemo! izjavljuje da mu nije problem ni lijevo ni desno.
Ljudi moji, je li ovo moguće, pitam se i sam. Postoje etički i civilizacijski principi ispod kojih se ne ide. Kerumova izjava o Oparinoj bolesti je, bez obzira na to što smo politički oponenti, ispod svakog standarda i zbog toga sam odlučio da neću sudjelovati na događajima na koje je pozvan i Kerum. Naravno, civilizacijski principi su i vrijednosti antifašizma i Domovinskog rata oko kojih bismo se svi trebali složiti.
Ne mogu vjerovati da Sandra Benčić ne vjeruje neovisnom novinaru i da relativizira cijelu situaciju. Kad gledate sa strane ispada da se radi o nekom sukobu na ljevici, ali nije, to je borba za vrijednosti, za javno dobro. U Centru nemamo problem sa SDP-om ni s Možemo!, ali se užasavam ideje da u Gradsko vijeće uđe netko kao Matijević tko će nas ucjenjivati
Nerijetko čujemo da je i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić igrač u ovoj političkoj utrci. Akcije USKOK-a, prijave, istrage u Varaždinu, Zagrebu i Splitu, obilježile su ovu izbornu kampanju. HDZ likuje da na ljevici ne postoji svetinja u koju se ljevičari kunu – poštenje. Ima li nepoštenja na ljevici?
Poštenje nema veze sa svjetonazorom, ljudi su pošteni ili nisu. To nije lijevo ili desno, to je pošteno ili nepošteno, to je javno dobro ili nejavno dobro. Svatko tko se deklarira kao ljevičar, ne znači da je on automatski dobar. Ipak, problem je u konačnici HDZ koji je svoje ljude, HDZ-ovce, postavio na sva čelna mjesta svih represivnih institucija u Hrvatskoj, u odvjetništvu, inspektoratu, ispostavama poreznih uprava.
I kad se dogodi da DORH procesuira nekog političara, u javnosti se uvijek upali alarm: jesu li zaista osumnjičeni uradili neko sumnjivo nezakonito djelo ili istraga ide u političke svrhe. Iz vlastitog džepa sam platio kaznu od 13.500 eura za grijehe prošlog gradonačelnika i ta je kazna bila poruka meni da ostavim politiku. Tko god se počne baviti politikom i postane opasan HDZ-u, represivni aparat ga pokušava obeshrabriti. Ne živimo u državi koja je slobodna, državu je HDZ okupirao.
Šefovi DORH-a, inspektorata i porezne uprave ne smiju biti stranački ljudi. Moja najtužnija spoznaja politike jeste da je Hrvatska zemlja u kojoj HDZ drži ljude u strahu koristeći represivni aparat. Naši građani se boje izraziti svoje mišljenje jer će im na vrata doći inspekcija, porezna uprava. Kad se državne institucije ispolitiziraju, onda se više ne zna gdje je granica.
U ovoj besadržajnoj kampanji vaši politički oponenti predbacuju da nema dovoljno mjesta za sve zainteresirane u vrtićima i staračkim domovima u Splitu. Vi govorite suprotno?
To su neistine. Već dvije godine zaredom upisali smo u vrtić i jaslice svu djecu čija su oba roditelja zaposlena. To je rijetko koji veliki grad napravio. Gradimo dva velika vrtića, svaki sa 125 mjesta i projektirali smo još tri manja vrtića. Starački domovi su odgovornost županije i zajedno sa županijom ćemo u sljedećem mandatu raditi na rješavanju problema manjka staračkih domova. Radimo i dnevni boravak za starije u centru grada, imamo najviše božićnice u Hrvatskoj, uveli smo uskrsnice, sve socijalne programe koje smo zatekli smo unaprijedili i razvili nove.
Uvijek ima prostora za bolje, ali ne za toliku kritiku kako oporba doživljava. Nažalost, u ovoj kampanji, rijetki govore o programima. Centar je svoj program za grad Split predstavljao dva sata. Međutim, HTV uopće nije spomenuo predstavljanje programa aktualnog gradonačelnika drugog grada po veličini u Hrvatskoj, ali zato jest performans oporbe.
U sljedećem mandatu koncentrirat ćemo se na rješavanje problema priuštivog stanovanja koje se ne može riješiti bez podrške države i EU-a. Prvi smo grad u Hrvatskoj koji je podigao kredit Europske investicijske banke u iznosu od 150 milijuna eura, zahvaljujući kojem smo napravili Tehnološki park, projekt Žnjan, gradili vrtiće, škole, ulagali u socijalne, sportske i kulturne institucije. Isti taj kredit sad su podigli i drugi gradovi u Hrvatskoj, među njima i Zagreb, a upravo je Matijević glasao protiv njega. Vidite koliko je to destruktivno od njega.
Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom stidljivo obilježavamo i zaista bih želio da više ističemo činjenicu da smo te 1945. bili na pobjedničkoj strani, da 9. svibnja bude važniji dan u našim životima, to je važan dan za naš identitet, europski identitet. Bili smo pobjednici, na pravoj strani povijesti
U urbanim centrima kronični problemi su promet, javne garaže, parking-mjesta. Kako se Split suočava s prometnim kolapsom svojstvenima regionalnim središtima?
Kupili smo 100 novih autobusa, imamo jednu od najnovijih autobusnih flota u Europi, novi sustav prodaje karata, u svakom trenutku zna se gdje je svaki autobus. Zaposlili smo 60 novih vozača autobusa, uvodimo nove linije, uzet ćemo nove autobuse na alternativni pogon. Izgradili smo prve dvije nove podzemne garaže otkad je Split u Hrvatskoj, sad gradimo još novih pet, a pet ih je još u pripremi. U sljedećih nekoliko godina sagradit ćemo ukupno 30 novih garaža i istovremeno oslobađamo pločnike za pješake, bicikliste, roditelje s kolicima i osobe s invaliditetom – tako će grad prodisati.
Imamo najiskorišteniji sustav javnih bicikla u Europi. Na polju kulture, sve naše kulturne institucije imaju rekordne rezultate. Očistili smo more, pročišćavamo otpadne vode prije ispuštanja u more. Investirali smo u najveći projekt solarnih elektrana na javnim zgradama u Hrvatskoj. Cilj nam je da sve naše javne institucije budu energetski neovisne obnovljivim izvorima energije.
Zazelenili smo grad, zaštitili Marjan, na kojem smo zasadili i 15.000 stabala nakon što ga nitko nije pošumljavao 60 godina. Do kraja godine zasadit ćemo 14 puta više stabala nego tri prethodna gradonačelnika zajedno. Razvili smo najbolje ekološke politike u Hrvatskoj. Liberali smo, a zeleniji od bilo koga drugog. Sve to samo zato što smo gradski sustav oslobodili od stranačke stege i što više splitska blagajna nije ničiji plijen.
Ali, opet, vaš najglasniji kritičar Matijević kaže da ste u svom mandatu zaboravili na običnog čovjeka?
Sve smo ovo napravili upravo za naše sugrađane, za Splićane i Split. Naši građani plaćaju najnižu cijenu komunalnih usluga, cijene parkinga, vode i odvoza smeća u Europi. Nakon što nitko od 2009. nije dodijelio nijedan socijalni stan, mi smo ih dodijelili 16, samo je još jedna obitelj bez stambenog rješenja. Sve smo to uradili zahvaljujući podršci naših građana, zahvaljujući sigurnoj većini u gradskom vijeću i zato apeliram da nam građani ponove podršku kako Gradsko vijeće ne bi ovisilo o destruktivnim ljudima koji nas ucjenjuju. Nema smisla da budem gradonačelnik ako ne mogu upravljati gradom. Ali naši građani su Centar već dva puta podržali u protekle četiri godine, podržat će i treći put.
Za razliku od vaših prethodnika, uključujući i gradonačelnika iz redova SDP-a, Split ste ideološki učvrstili na antifašističkoj strani. U izbornoj godini usudili ste se poduzeti potez koji drugi, čak i lijevo orijentirani hrvatski političari izbjegavaju da se ne bi zamjerili desnom biračkom tijelu. Govorimo o činjenici da ste uklonili ploču na kojoj po sudskoj odluci nije mogao stajati datum oslobađanja Splita 1944. koji je dopisan tek u vašem mandatu.
Bili smo vrlo jasni da nam neće sud i ulica određivati što će pisati na trgovima i ulicama našeg grada i koji su datumi važni za povijest našeg grada, nego će to utvrditi Gradsko vijeće. Moramo stati iza ustavnih vrijednosti, dan oslobođenja Splita od fašističkog i ustaškog režima, ponos je našeg grada. Smatram da je građanima u konačnici najvažnije kako izgleda njihov grad, kakva im je kvaliteta života u gradu. Uvjeren sam da je većina naših građana svjesna da su temelji današnje Hrvatske: antifašizam i Domovinski rat. Svaki put sam osudio neoustaške pojave i zaista ne želim da se događaju na ulicama našeg grada.
Spomen-ploča Gešovskom
Do Banovine je stigla i inicijativa za postavljenjem spomen-ploče poginulom regrutu JNA Saši Geoševskom? Kakav je vaš stav?
Ta odluka, kako da se na najbolji mogući način oda počast prvo prosvjedu protiv JNA koji je organiziran ispred Banovine, ali onda jednako tako i poginulom mladom čovjeku, bit će zadatak novog saziva Gradskog vijeća. Moj stav u ovom trenutku je da ne želim da smrt mladog čovjeka postane glavna predizborna tema u Splitu, što bi HDZ jedva dočekao.
Tokom ove kampanje obilježava se 80. godišnjica oslobođenja od fašističkog i ustaškog terora i vidimo da se kandidati za visoke izvršne dužnosti nisu baš pretrgli u slanju antifašističkih poruka. Jedan ste od rijetkih nosilaca izvršne vlasti u Hrvatskoj koji su sudjelovali u obilježavanju ove okrugle godišnjice, prvo Splita, a potom i Dalmacije u Solinu. Možemo li kao društvo biti zadovoljni antifašističkom opredijeljenošću budućih lokalnih i regionalnih čelnika?
Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom stidljivo obilježavamo i zaista bih želio da više ističemo činjenicu da smo te 1945. bili na pobjedničkoj strani, da 9. svibnja bude važniji dan u našim životima, to je važan dan za naš identitet, europski identitet. Bili smo pobjednici, na pravoj strani povijesti. Prije dvije godine u gradu Splitu, za Dan Europe uspostavili smo nagradu najboljim učenicima i to zaista bude jedan vrlo lijep događaj, kad oko 60 učenika iz srednjih i osnovnih škola s područja grada Splita dobije nagradu i tako ih vezujemo za spoznaju i značaj dana kad smo izvojevali pobjedu nad fašizmom i postali dio najnaprednije zajednice zemalja na svijetu – Europe.
A nekad ste pjevali ustaške pjesme. Što se promijenilo od tog vremena?
Danas sam drugačiji čovjek, puno otvoreniji, živio sam u svijetu, u Francuskoj, Švicarskoj... Inače sam kao čovjek i profesor fizike u potpunosti okrenut budućnosti. Znanstvenik sam otvorenih pogleda i svjestan da su svi ljudi jednako vrijedni, pripadnici iste rase, da smo svi Zemljani. Svatko tko radi na sebi napreduje i bolja je i uspješnija osoba nego prije 15, 20 godina. Ja vjerujem da su većina – dobri i pošteni ljudi.
