Što je hrvatskoj desnici Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina? Akt koji valja ignorirati i kršiti, a kad ne preostane drugo, onda ga pokušati preokrenuti u vlastitu korist. Takav odnos ne potvrđuje samo uskraćivanje znatnog dijela financijskih sredstava Novostima, uz opetovanu poruku da se kao tjednik srpske zajednice imamo "isključivo baviti manjinskim pitanjima".
Isto, naime, pokazuje iskorištavanje odredbi Ustavnog zakona kojima se pripadnicima nacionalnih manjina jamči zastupljenost u lokalnim predstavničkim tijelima. Cilj Ivana Penave i ostatka klike pritom je jasan: na mjesta u gradskim, općinskim ili županijskim vijećima – predviđena za manjinske predstavnike koji bi trebali zastupati interese svojih zajednica – potrebno je postaviti pojedince koji se uopće ne bave manjinskim pitanjima. Time vlastitim strankama osiguravaju većinu na lokalu, a pripadnicima nacionalnih manjina, prije svega srpske, značajno otežavaju pravo na izbor vlastitih predstavnika. I to im polazi za rukom već godinama.
Ustavnim zakonom od starta je propisano da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu u omjeru od pet do 15 posto, imaju pravo na jednog vijećnika u predstavničkom tijelu jedinice. Ukoliko sudjeluju u stanovništvu općina i gradova s više od 15 posto, te u županijama s više od pet posto, imaju i pravo na razmjernu zastupljenost. U takvim jedinicama lokalne samouprave manjinama se osigurava i pravo na izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz vlastitih redova.
Nakon što je u izbornim ciklusima održanima 2005. i 2009. godine dominantno ignorirala tako postavljene odredbe jer joj je zbog nedorečenosti Zakona o lokalnim izborima to bilo moguće, desnica je kroz proteklo desetljeće našla način kako da ih legalno preokrene u vlastitu korist. Pravila igre su ovakva: na listu za lokalne izbore potrebno je na relativno visoko mjesto staviti osobu od povjerenja ili više njih koje se formalno izjašnjavaju kao pripadnici manjina iako u realnosti ne sudjeluju u životu same zajednice. Ako takvih nema, onda pojedince treba ohrabriti da vlastitu hrvatsku nacionalnost promjene u, recimo, romsku.
Smilja Vujić u prošlom mandatu nije sazvala niti jednu sjednicu Odbora za nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije na čijem je čelu. To HDZ nije spriječilo da je stavi na listu i za nadolazeće izbore
Prema tvrdnjama romskih predstavnika i lokalnih medija, takav manevar nedavno je izvela Maja Odrčić Mikulić, pročelnica lokalnog Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava bliska županu Matiji Posavcu. Cilj joj je bio da se nakon promjene nacionalnosti kandidira za zamjenicu župana Međimurske županije. "Sada kada imam službenu potvrdu podrške romske zajednice, povlačim kandidaturu jer je moj cilj ostvaren – oči cijele Hrvatske bile su uprte u međimurske Rome", izjavila je Odrčić Mikulić nakon što su razotkrivene njene namjere. Nešto ranije ustvrdila je i kako nije izigrala zakon, nego da je "iskoristila zakonski okvir koji mnogi koriste u tišini, a malo tko o tome otvoreno govori".
I tu je pročelnica Odrčić Mikulić u pravu. HDZ je, recimo, stranka koja već godinama tako postavljen zakonski okvir "koristi u tišini". Do te mjere da su svojevremeno, prije strožih regula uvedenih kroz posljednje izmjene Zakona o lokalnim izborima iz 2020. godine, po broju izabranih manjinskih zastupnika u predstavničkim tijelima na lokalu slovili za najjaču srpsku stranku. Spomenutim zakonskim izmjenama propisano je da se u slučaju nepopunjavanja manjinskih mjesta na lokalnim izborima ide na dopunske na kojima mogu glasati isključivo pripadnici nacionalnih manjina i zbog čega kandidati desnice nemaju realne šanse.
Otad HDZ ima "svoje" Srbe, koji na nizu kandidacijskih lista, u sredinama s većim brojem srpskog stanovništva, kotiraju poprilično visoko. U prethodnom sazivu, Srbi s HDZ-ovih lista na taj su način popunili po dva mjesta u Skupštini Karlovačke i Osječko-baranjske županije. Po jednog Srbina, odnosno Srpkinju, HDZ je u istom razdoblju imao u Gradskom vijeću Lipika te Skupštini Virovitičko-podravske županije, pri čemu je njihova vijećnica Smilja Vujić izabrana na čelo virovitičko-podravskog Odbora za nacionalne manjine. Iz te su nam županije potvrdili da Vujić u prethodnom mandatu, dakle kroz protekle četiri godine, nije sazvala niti jednu sjednicu spomenutog odbora. To HDZ nije spriječilo da je stavi na listu i za nadolazeće izbore.
Tako postavljeni sistem do krajnjih granica pervertirao je nekadašnji vukovarski HDZ pod vodstvom Ivane Penave i u suradnji s bivšim mu koalicijskim partnerom Marijanom Pavličekom iz Hrvatske konzervativne stranke, odnosno Hrvatskih suverenista. Unatoč razlazu koji se u međuvremenu dogodio, kako s matičnom strankom, tako i sa spomenutim partnerom, Penava je ranije razloženu formulu u Gradskom vijeću Vukovara nastavio koristiti i kao čelni čovjek Domovinskog pokreta.
Zahvaljujući njoj, u protekla tri saziva toga tijela osigurao si je dodatna dva vijećnika. Kako je riječ o lokalnim Srbima, usput mu prilikom kršenja prava na dvojezičnost, poticanja međunacionalnih tenzija ili sustavnih napada na SDSS i Novosti, oni služe kao "dokaz" da protiv Srba kao takvih nema baš ništa.
"Što se tiče srpske nacionalne manjine, u gradu Vukovaru je dan-danas u Gradskom vijeću gospodin Sava Manojlović, ili Radivoj Đurić, članovi DP-a, pravoslavci, Srbi. DP je i gospodina Predraga Mišića stavio na visoko mjesto za Sabor. Srbina, pravoslavca, branitelja grada Vukovara", poručio je Penava prošlog proljeća, prilikom uvjetovanja da se u koaliciji DP-a s HDZ-om i predstavnicima manjina na nacionalnoj razini ne nađu zastupnici SDSS-a. U istom navratu dodao je kako Srbe ne bi stavljao na svoje liste da s njima generalno ima problema, ali i da je pitanje sljedeće: "Kakvi Srbi?"
Radivoj Đurić i Sava Manojlović u akciji na Gradskom vijeću Vukovara (Foto: Grad Vukovar)
Sava Manojlović također je bio branitelj i ranije je radio u poljoprivredno-industrijskom kombinatu Vupiku. U novijem periodu angažiran je na održavanju prostora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U Gradsko vijeće Vukovara ušao je prije dva izborna ciklusa kao zamjena za Slobodana Ristića, još jednog HDZ-ovog manjinca, koji se svojevremeno, unatoč protivljenju vlastite stranke, pojavio na sjednici vijeća te tadašnjem gradonačelniku Željku Sabi i vukovarskom SDP-u osigurao kvorum. Manojlović je HDZ napustio kad i Penava, a iako je isprva odbijao prijeći u DP, tvrdeći da ne može biti u koaliciji "u kojoj su Zlatko Hasanbegović, Željko Glasnović i slični ljudi okupljeni oko Miroslava Škore", naposljetku je u zadnji saziv Gradskog vijeća ušao na Penavinoj listi.
Sličan politički put s nešto dužim stažem u vukovarskom Vijeću ima Radivoj Đurić, umirovljeni branitelj. Kao bivši HDZ-ovac i aktualni DP-ovac, u prošlom sazivu obnašao je funkciju potpredsjednika Gradskog vijeća, a svojevremeno je, također preko manjinske kvote, postavljen za predsjednika Upravnog vijeća Gradske knjižnice Vukovar. Široj javnosti poznatiji je kao jedna od osoba koje je Sabo 2013. pokušao vrbovati da iz HDZ-a prijeđu u SDP ili postanu nezavisni vijećnici, obećavši mu preko supruge da će im sin postati direktor Hrvatskog radija Vukovar.
Iako ga Penava u posljednje vrijeme rijetko spominje, na ovu listu valja dodati Nemanju Savanovića. Danas 36-godišnji Savanović u Gradsko vijeće ušao je kao član HKS-a, odnosno HS-a, koalicijskog partnera tada nezavisnog Penave, i to na mjesto na kojem se do sukoba s Pavličekom nalazio Predrag Mišić, razbijač ćirilične ploče i aktualni saborski zastupnik DP-a. Savanović u fokus javnosti također nije dospio zbog svog političkog rada, već nakon što je zbog njegova privođenja, uzrokovanog sumnjom da je krajem 2021. sudjelovao u fizičkom napadu na trojicu 18-godišnjaka, bila prekinuta sjednica Vijeća.
Inače je zaposlen na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, a od 2017. do ulaska u politiku bio je tajnik udruženja Bad Blue Boysa Vukovara, u razdoblju najvećih huliganskih ispada te navijačke grupacije. Našim čitateljima poznat je i po tome što je u siječnju 2019. na Facebooku objavio fotografiju ustaških legionara, koju je izbrisao nakon što je 2021. godine ušao u Vijeće i postao neminovnost u izglasavanju gradskih odluka.
Manojlović, Đurić i Savanović natječu se i na narednim izborima, a zbog relativno visokih mjesta na koja su postavljeni, sva je prilika da bi mogli zauzeti neko od pet mjesta koliko se predstavnicima srpske manjine jamči u Gradskom vijeću Vukovara nakon posljednjeg popisa stanovništva.
Analizom zapisnika i snimki sa sjednica Gradskog vijeća Vukovara utvrdili smo kako Sava Manojlović, Radivoj Đurić i Nemanja Savanović niti jednom nisu govorili o specifičnim temama važnima za lokalne Srbe
Takvu igru, po kojoj predstavnike Srba biraju glasači DP-a i HS-a te tako srpskoj manjini uskraćuju izbor njihovih realnih predstavnika, u više su navrata kritizirali SDSS-ov Srđan Kolar i DSS-ov Srđan Milaković, zamjenici vukovarskog gradonačelnika iz redova Srba u prethodna dva mandata. Da se dogodilo da Srba u Vijeću nema dovoljno, isticao je Kolar, organizirali bi se dodatni izbori na kojima bi spomenuti trojac teško ili nikako dobio povjerenje svojih sunarodnjaka, dok ih je Milaković nazvao "običnim dizačima ruku koji nikada ništa nisu rekli u interesu srpske zajednice".
U potonje smo se imali priliku uvjeriti kroz analizu zapisnika i snimki sjednica prošlog saziva vukovarskog Gradskog vijeća, posebno se fokusirajući na rasprave u kojima je bilo riječi o (ne)primjeni odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Sukus je ovakav – Manojlović, Đurić i Savanović uistinu niti jednom nisu govorili o specifičnim temama važnima za vukovarske Srbe, a kamoli iste otvarali.
Kada su pak srpskoj zajednici bila dokidana prava propisana Ustavnim zakonom, šutke su dizali ruke za takve odluke. Na jednoj od sjednica održanoj u ranijem sazivu, a na kojoj je bilo riječi o odluci Ustavnog suda vezanoj uz primjenu prava na ravnopravnu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, Manojlović i Đurić otišli su korak dalje, pa većinu u Vijeću, koristeći se nacionalističkim tezama, uoči rasprave dobrano nahuškali na zastupnike SDSS-a.
Trojka je inače najaktivnija na aktualcima, na kojima gradonačelniku Penavi i ostatku svite u pravilu postavljaju benigna pitanja. Na sjednici održanoj 16. listopada 2021., a na kojoj se, ilustracije radi, SDSS-ov vijećnik Zoran Rokvić raspitivao o radovima u Borovu naselju, Radivoja Đurića zanimalo je kako teče izgradnja biciklističke staze u ulici u kojoj Penavina obitelj ima jednu od nekretnina. Kada se DSS-ov Srđan Milaković 14. ožujka 2022. interesirao postoji li plan usklađivanja broja zaposlenih gradske uprave s potrebnim postotkom zaposlenih pripadnika srpske manjine, Đurić je ničim izazvan hvalio rad Hrvatskog radija Vukovar.
Pola godine kasnije Milaković je na aktualcu upitao Penavu koja će točno prava Srbi izgubiti s obzirom na rezultate zadnjeg popisa stanovništva, dok se Savanović na istom interesirao "što se radi na nogostupima i cestama u Vukovaru". Na sjednici održanoj 8. veljače 2023. bilo je riječi o nasljeđu mirne reintegracije, ali je Đurića zanimalo kako teče proces energetske obnove višestambenih zgrada, Manojlovića poništavanje natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta, a Savanovića ima li šanse da se na košarkaško igralište OŠ Blage Zadre stavi gumena podloga. Zadnje navedeni se na sjednici od 28. kolovoza 2024. raspitivao za sanaciju ulice u Sotinu, dok je SDSS-ov Dejan Drakulić ukazao na devastaciju antifašističkog spomen-obilježja Dudik.
Posljednju sjednicu prethodnog saziva Vijeća od 7. travnja 2025. Milaković je iskoristio da se osvrne na Penavino vođenje grada u prethodna tri mandata, ocijenivši ga "degradirajućim za pripadnike srpske zajednice", a Manojlović, Đurić i Savanović nisu se ni javili za riječ. Takvih primjera još je sijaset, a u pravilu se trojac u svima njima ne odmiče dalje od zanimanja za odvoz biootpada, gradnju ustanova za veteransku populaciju ili lokaciju na kojoj treba biti održan Advent.
Objava Nemanje Savanovića na Facebooku 2019.
Našu pažnju privukla je i sjednica od 29. prosinca 2022. godine, kada se, nakon provedenog popisa stanovništva, na dnevnom redu Vijeća našla izmjena Statuta Grada Vukovara, s ciljem izbacivanja dvojezičnosti. Ne bi li u skladu s pozitivnim odredbama Ustavnog zakona ipak zadržali to pravo unatoč smanjenju broja Srba na području Vukovara, SDSS-ovi vijećnici su predložili svoj amandman. Očekivano, većina u kojoj su bili Đurić, Manojlović i Savanović nije glasala za amandman, ali su zato sva trojica digli ruke kada je desetak minuta kasnije bilo potrebno izglasati izbacivanje prava na ravnopravnu upotrebu srpskog jezika i ćirilice iz Statuta.
Daleko užarenija atmosfera bila je na sjednici održanoj 18. listopada 2019. godine, a na kojoj je, sjetit ćete se, Penava tresnuo Statut otisnut na ćirilici o pod. Po naputku Ustavnog suda, na toj se sjednici donosio godišnji "Zaključak o dostignutom stupnju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Grada Vukovara", kao eventualni povod da u javnom prostoru grada budu postavljene dvojezične ploče, što je u tom periodu, s obzirom na tada važeći popis stanovništva, bila zakonska obaveza. Prije same rasprave i uz prisutnost većeg broja novinara, Manojlović i Đurić odigrali su svojevrsni igrokaz.
Vijećnika Manojlovića baš je na tom aktualnom satu zanimalo "dobivaju li svi vijećnici pozive za obilježavanje državnih blagdana i manifestacija u organizaciji Grada Vukovara", jer je "primijetio redoviti izostanak dijela njih na takvim događanjima", ciljajući na SDSS-ovce i DSS-ovce. "Meni je nepojmljivo kao Srbinu hrvatskom branitelju da za te dane ne dolaze jer kako inače vide budućnost u gradu. Bio bih ponosan da tu dođe srpska nacionalna manjina, koja je i moja, i to sa hrvatskom zastavom", poentirao je.
Sljedeći se za riječ javio Đurić koji je izrazio kuriozitet zbog nedolaska djece iz vrtića Vukovar II, a u kojem se obrazovni program odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, na humanitarni koncert u organizaciji gradišćanskih Hrvata. "To me zanima kao hrvatskog branitelja, dokle?", upitao je Đurić i dodatno "podigao" atmosferu koja se prenijela na raspravu povodom Zaključka o suživotu.
U nastavku je Penava istjerivanje ćirilice iz javnog prostora grada pravdao "velikosrpskom agresijom" zbog koje se "do današnjeg dana odgađa provođenje postupaka protiv počinitelja ratnih zločina". Kada je vijećnica Vesna Vujić upitala kako je točno priznavanje prava srpskoj manjini povezano s otkrivanjem onih koji su počinili zločine te konstatirala da će se prva odreći prava na dvojezičnost ako će to dovesti do otkrivanja imena počinitelja, uslijedio je nacionalistički kaos, popraćen huškanjem na predstavnike Srba.
"Vaši su uzori četničke šubare! Silovane žene i ubijena djeca vam nisu bitni, samo vam je bitan velikosrpski projekt", izjavio je Penava pa bacio uručeni mu Statut. Rezultat glasanja bio je izvjestan, a većinu, koja je digla ruku za usvajanje spornog zaključka, za tu prigodu činili su i Radivoj Đurić, Sava Manojlović te Predrag Mišić.
Kakvi Srbi? Eto takvi.
