U saradnji sa Kancelarijom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Zajedničko veće opština (ZVO) iz Vukovara je organizovalo savetovanje o uslovima finansiranja aktivnosti u skladu sa Operativnim programima nacionalnih manjina za period od 2024. do 2028. godine. Savetovanje je vodio direktor Kancelarije za ljudska prava i prava za nacionalnih manjina Alen Tahiri sa saradnicom Klaudijom Kregar Orešković.
Tahiri je naglasio neophodnost saglasnosti, koja omogućava nesmetano potpisivanje svih ugovora predviđenih u tekućoj godini, kako bi srpska zajednica na području istočne Hrvatske mogla da realizuje sve projekte važne za ovdašnje stanovništvo.
- Ove godine je za provođenje Operativnog programa obezbeđeno je 65 miliona evra. Posmatrajući sa strane, reč o velikom iznosu, ali su istovremeno i potrebe na terenu velike - rekao je Tahiri. Ukazao je na raniji period, kada nije bilo političke volje za srpsku nacionalnu manjinu te potrebu da se postigne jednakost u svim segmentima života.
Gotovo 200 partnera sa Zajedničkim većem opština provodi programe koji doprinose očuvanju kulturnog, verskog, jezičkog i nacionalnog identiteta pripadnika srpske zajednice.
- Budžet za ovu godinu je blizu 2 miliona evra za tekuće poslovanje i dodatnih 2,2 miliona evra za kapitalna ulaganja - rekao je predsednik ZVO-a Dejan Drakulić, dodajući kako je to povećanje u odnosu na prošlu godinu.
Naglasio je da je za ZVO-u značajan rad saborskih zastupnika kao i partnerski odnos sa Kancelarijom, kako bi novac što kvalitetnije bio uložen u zajednicu, jačanje kapaciteta organizacija i partnera. Savetovanju su prisustvovali saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, direktori Srpskog doma i Srpskog kulturnog centra, predstavnici opština i manjinskih veća sa prostora delovanja ZVO.
Zastupnica Jeckov složila se da su sredstva u okviru programa značajno povećana te da je s obzirom na brojnost i organizovanost, najveći deo usmeren na srpsku nacionalnu manjinu. U saradnji sa svim krovnim organizacijama Srba u Hrvatskoj i njihovim partnerima, a to je nekoliko stotina udruženja, uočena je drugačija vrsta potreba, odnosno neophodnost njihovog finansiranja. Jeckov ih je svrstala u tri kategorije.
- To su socijalni programi, a upravo smo imali problem u finansiranju takvih. Drugi, ozbiljan problem je u nefinansiranju sportskih aktivnosti. Sportska udruženja ne zaslužuju da u tom smislu budu diskriminisana. Ono što treba takođe unaprediti u finansijskom smislu su programi očuvanja kulturne baštine - poručila je Jeckov.