Kada je riječ o ustavnim odredbama i zakonima, manjinska prava u Hrvatskoj su dobra, ali je njihova primjena često loša, posebno kada je riječ o srpskoj i romskoj manjini. Premda u Hrvatskoj postoje čak i manjinski zakonski nadstandardi, oni se u praksi često izvrdavaju i pokušavaju umanjiti preko pojedinih političkih aktera u Hrvatskoj. To su bili neki od zaključaka na promociji zbornika “Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina”, predstavljenog u Hrvatskom državnom arhivu. Publikacija u izdanju zagrebačkog Pravnog fakulteta, koju su uredili Antonija Petričušić, Ana Horvat Vuković i Mario Krešić, sadrži petnaest stručnih tekstova hrvatskih i inozemnih znanstvenika o pravima manjina u Hrvatskoj.
Recenzentkinja zbornika s Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić Grotić rekla je da provedba visokih zakonskih standarda u Hrvatskoj ovisi o pojedinim manjinama.
- Neke manjine uživaju visoki standard zaštite, ponekad i zbog pritiska matičnih država. Ali postoje i manjine koje su godinama diskriminirane. To su prije svega romska i srpska manjina. To proizlazi iz naših izvještaja i iz izvještaja savjetodavnog odbora - poručila je Crnić Grotić.
Antonija Petričušić (Foto: Sandro Lendler)
U jednom tekstu iz ovog zbornika zabilježeno je, na primjer, da su “pripadnici romske i srpske manjine u području rada (i zapošljavanja) suočeni s višestrukom diskriminacijom”, dok je u drugom zapaženo kako su “neprimjereni uvjeti života, marginalizacija i diskriminacija s kojom su pripadnice i pripadnici romske nacionalne manjine i dan danas suočeni posljedica dugotrajne i neispravno adresirane ekonomske, kulturne, obrazovne i političke društvene isključenosti Roma u Hrvatskoj”.
Suurednica zbornika i profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ana Horvat Vuković se osvrnula na tekstove koji govore o manjinama kao dijelu ustavotvornog naroda u Hrvatskoj i o tome kako se kroz pojedine referendume pokušava ograničiti prava nacionalnih manjina. Obje ove teme mogle su se vidjeti prije deset godina, kad je neustavnim proglašeno referendumsko pitanje koje je bilo usmjereno protiv ćiriličnog pisma u Vukovaru.
- Ustavni sud pokazao se najboljim od svih institucija. Jasno je 2014. godine u svojoj odluci podcrtao da zaštita hrvatskog nacionalnog ustavnog identiteta obuhvaća zaštitu identiteta, autonomije, prava na samoodređenje i slobodan život pripadnika manjina. S druge strane, Ustavni sud je tolerirao nezakonitost, jer je između 2014. i 2019. godine dozvoljavao jednom gradu da ne poštuje ustavnu obavezu o dvojezičnosti, čekajući da se problem riješi sam od sebe. Radilo se o asimilaciji, zastrašivanju putem govora mržnje i drugim sličnim metodama - poručila je.
Zbornik o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (Foto: Sandro Lendler)
Ukazala je i na činjenicu da Vlada i Sabor isto tako toleriraju eklatantno neprovođenje Ustavnog zakona, poput neuvođenja dvojezičnosti, temeljite diskriminacije romske manjine, od dječje dobi na dalje te njihovu rasnu segregaciju u školama.
- Imamo inerciju tijela koja bi trebali provoditi nominalno dobar normativni okvir i ulogu Ustavnog suda koji nastupa kao vatrogasac. Ali radi svoje dualne pravno-političke funkcije, daleko je od savršenog - poručila je, dodajući da su manjinska pisma i jezici dio civilizacijskih tekovina i u Hrvatskoj.
- Zato moramo nadzirati pokušaje da se to subvertira. Populizam koji bi targetirao ranjive društvene skupine mora biti strogo nadziran da se taj trend protiv manjina ne bi probio na ustavnu razinu”, rekla je.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter osvrnula se na izvješće svoga ureda iz 2023. godine, u kojem su zabilježeni primjeri netrpeljivosti prema manjinama, kao i kaznena djela zločina iz mržnje, zatim stigmatizacija ćiriličnog pisma i segregacija romske djece u obrazovanju.
- Iako etničku i rasnu diskriminaciju u Hrvatskoj načelno vidimo kroz ksenofobiju, na primjer u odnosu na strane radnike i tražitelje azila, zamjetna je i diskriminacija na temelju nacionalne pripadnosti. Premda svaki pripadnik nacionalne manjine može biti diskriminiran, nema dvojbe da se i ovdje izdvajaju srpska i romska nacionalna manjina - rekla je pučka pravobraniteljica.
Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, rekao je da je u zadnjih dvadesetak godina svjedočio različitim iskustvima.
- S jedne strane, imamo pozitivan odnos i napredak u ostvarivanju odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i drugih pripadajućih dokumenata. U sferi informiranja, obrazovanja i kulture, ali na žalost nešto teže u sferi jezika i pisma. To je praćeno trendovima koji su izrazito negativni, a nekad i nasilni. Uz pozitivne trendove, postoji neprestana težnja da se to omalovaži ili da nas se stigmatizira, da se ojača negativan odnos prema ostvarivanju prava nacionalnih manjina - rekao je Pupovac.
Milorad Pupovac (Foto: Sandro Lendler)
Antonija Petričušić, suurednica zbornika i profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, postavila je pitanje kako će se Savjet za nacionalne manjine oduprijeti zahtjevu nekih političkih stranaka o raspodijeli sredstava pojedinim manjinskim organizacijama i njihovim projektima.
- Neki od tih projekata su pravi primjer izlaska manjina iz manjinskog medijskog geta i komuniciranja sa širom društvenom i političkom javnošću. Mislim ovdje na tjednik Novosti i na činjenicu da su neki proteklih dana izjavljivali kako u slučaju političke suradnje s njima, vlada mora pristati na smanjenje financiranja Novosti - rekla je. Profesorica Petričušić referirala se na tekst iz Večernjeg lista, prema kojem je Domovinski pokret navodno dobio jamstvo HDZ-a da će tjednik Novosti od Savjeta “za iduću godinu dobiti znatno manje novca, i to za između 30 i 40 posto”.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina jamči autonomiju u radu Savjeta. U prijevodu, izravno uplitanje Vlade podrazumijevalo bi derogaciju Ustavnog zakona i politički atak na autonomnost u njihovom odlučivanju.
- U zadnjih 16 godina, koliko sam u Savjetu, nijednom nije bilo pritisaka iz Vlade o tome kako će se raspoređivati sredstva namijenjena manjinskim projektima. Medijske napise ne bih komentirao. Za sada nema nikakvih službenih zahtjeva. Ako dobijemo nešto službeno, onda ćemo reagirati - rekao je u izjavi za Novosti Tibor Varga, predsjednik Savjeta koji je sudjelovao na predstavljanju zbornika. Varga je još načelno podsjetio da je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisana autonomija u radu institucije koju vodi.
