Što je dosad učinjeno dobro, a što nije za obje manjine: hrvatsku u Srbiji i srpsku u Hrvatskoj? Na to središnje pitanje u petak su na konferenciji u Hrvatskom novinarskom domu (HND) u organizaciji Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata (PHSBB ) iz Zagreba pod nazivom ''Nacionalni sustavi zaštite hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj'', odgovarali i raspravljali političari, medijski i kulturni radnici te aktivisti s obje strane.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) iz Subotice i saborska zastupnica HDZ-a Jasna Vojnić konstatirala je da je dobro što Hrvati u Srbiji imaju HNV kao svoju krovnu instituciju i priznati su kao nacionalna manjina te imaju pravo na upotrebu jezika i pisma.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, govoreći o suradnji s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, kazao je da ona uspješno traje još od mandata premijera Koštunice i Sanadera. Istaknuo je i vrlo dobru suradnju političkih predstavnika Srba i zastupnika Sabora te članova Vlade u različitim periodima. Ali nakon pristupanja Hrvatske u Europsku uniju ta politička suradnja dolazi u krizu, jer u Hrvatskoj jača desna nacionalistička politika koja predstavnike Srba više ne želi u Vladi.

Na pitanje koliko položaj srpske manjine u Hrvatskoj opterećuju aktualni događaji u Srbiji, Pupovac je kazao da, iako ih prati s velikim interesom, činjenica je da u ovom trenutku odnosi i komunikacija između Srbije i Hrvatske nisu više onog intenziteta kakvi su bila prije godinu ili dvije kao i da su reducirani što sužava njihovu mogućnosti za širu i aktivniju suradnju s institucijama Srbije.

- Suradnja na različitim programima, koje mi realiziramo, je aktivna, ona Srpskog narodnog vijeća, Prosvjete i Zajedničkog veća općina istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, bilo da je riječ o obrazovanju i umjetnosti, ta suradnja sa značajnim nacionalnim institucijama Srbije se nesmetano odvija – kazao je Pupovac.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Boris Milošević Zakon o upotrebi jezika i pisma, kao i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen 2002., vidi pozitivnim primjerima za položaj srpske nacionalne manjine u RH.

- Dobro je i pozitivno da se zadnjih desetak godina budžetska sredstva za programe povećavaju pa tako pokušavamo ojačati naše institucije poput kulturnih centara kao središnjih domova kulture i okupljanja naše zajednice. Da ljudi posebno u ruralnim dijelovima zemlje imaju priliku poslušati neku dobru tribinu, pogledati predstavu, otići na predstavljanje knjige – rekao je Milošević.

Kazao je još i da putem neformalnih programa obrazovanja žele privući djecu srpske nacionalnosti kako bi imali priliku učiti o kulturi Srba u Hrvatskoj, ali i naučiti, primjerice, svirati gitaru ili informatiku.

- Na žalost desnica izgradnju centara koristi za vlastite političke svrhe, proglašavajući ih neprijateljskim utvrdama i sigurnosnom ugrozom i tad nastaje problem. Dakle, mi želimo privući roditelje kako bi poslali djecu na aktivnosti, dok netko govori da je tamo nešto sumnjivo i neprijateljsko. Što god da radimo ispada da nije dobro; ili je previše ili premalo manjinski što promiču oni koji nemaju političkog programa ili se takav diskurs pak intenzivira za vrijeme političkih kampanja. Vjerojatno nas isto čeka ususret predstojećih lokalnih izbora – kazao je Milošević.

Video linkom se javio i Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Srbiju, koji je kazao da situacija u toj državi nije dobra i da ne napreduje na svom europskom putu. Štoviše, Srbija mjesecima živi u neproglašenom izvanrednom stanju, institucije su blokirane, a građani na ulicama, smatra Picula.

Na konferenciji se govorilo i o komemorativnim praksama manjinskih zajednica u Srbiji i Hrvatskoj kada je riječ o spomen obilježjima, posebno o načinu obilježavanja Oluje za koju je Pupovac zaključio da sigurno nije produktivan niti za srpsku zajednicu Hrvatskoj niti za hrvatsku u Srbiji. Prakse sjećanja postoje, pak kazao je Ivo Martinović predsjednik Zajednice PHSBB, ali Hrvati u Srbiji traže izgradnju barem jednog spomen-obilježja za nevino stradale Hrvate tokom 1990-ih. O tome govori knjiga ''Zločini nad Hrvatima'' u Vojvodini u izdanju beogradskog Fonda za humanitarno pravo.

- Onako kako se upravo većinski narod odnosi prema manjinskom, govori upravo o njemu – poentirao je Martinović.

Dotad ugodna atmosfera pomalo se usijala nakon otvaranje teme o govoru mržnje. Jasna Vojnić, referirajući se na nedavnu izjavu subotičkog gradonačelnika Stevana Bakića koji je u jeku studentskih prosvjeda u Beogradu izjavio da su ''ustaše ponovo napale našu Srbiju'' i da ''iza svih tih događaja stoji hrvatska obavještajna služba'', kazala je da je govor mržnje prisutan u diskursu u Srbiji, ne zbog njegovog samog značenja, nego kao emocionalni okidač.

- Kada kažete ustaša na ulicama gradova u Srbiji to zvuči strašno premda možda mlađe generacije i ne znaju što taj naziv znači, onda potičemo emocionalnu akciju i to je nešto što je sad brendirano da se skrene sa važnih pitanja i problema u Srbiji. Kada bi taj govor mržnje u javnom diskursu, da ne kažem nestao, ali sveo na razinu incidenata, a ne ostao na razini politike i prakse, sigurna sa da bi došlo do napretka. Nije problem što to neki pojedinci govore, nego što dolazi od zvaničnih predstavnika vlasti u Srbiji: pa tako i spomenutog gradonačelnika i premijera, i predsjednika države i što se širi i emocionalno potiče strah i određena netrpeljivost između naša dva naroda. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da među običnim pukom takvo raspoloženje ne prevladava – kazala je Vojnić.

Do usijanja je trebalo čekati pitanja iz publike. Tada je ambasadorica Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić upitala Jasnu Vojnić da li je to ona upravo rekla da državni vrh Srbije širi govor mržnje prema pripadnicima hrvatske zajednice.

- Da – potvrdila je Vojnić nakon čega je na ponovljeno pitanje jednako odgovorila i dometnula da ne podržava govor mržnje ni sa jedne strane.

Zatim je Milić, prije napuštanja skupa, još spominjala i Thompsona i podršku države njegovim koncertima, pa i da Nino Raspudić citira da mladi nemaju pojma zašto je potonji problem u Hrvatskoj i još štošta uz mnogo komunikacijskih šumova i upozorenja moderatora.

U nastavku tribine koji je otvorio pitanja jačanja kulturne autonomije i promoviranja pozitivnog imidža manjinskih zajednica u javnom diskursu, govorili su Saša Milošević, generalni tajnik SNV-a, Jelena Nestorović, voditeljica programa SNV-a, Zlata Vasiljević, glavna i odgovorna urednica časopisa ''Hrvatska riječ'' iz Subotice i Katarina Čeliković, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Drugi panel su zatvorile i iskusne mirovne aktivistkinje Nataša Kandić, osnivačica i dugogodišnja direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, koje su uz određene primjere iz 1990-ih pokušale postaviti pitanje: jesmo li otad do danas bliži razumijevanju i priznanju svih nevinih žrtava rata?