Renesansa nacionalističkih narativa posljednjih decenija razvila je hrvatske društvene prilike koje su formirale političku scenu po principu linije slabijeg otpora: preživjeti od izbora do izbora. Sve pojave takvog lijenog odnosa politike kao javnog interesa, među kojima napadanje, gaženje, ponižavanje, pljuvanje samih antifašističkih, ustavnih vrijednosti, postale su sasvim prihvatljive i normalne pod opaskom ''slobode govora i slobode izbora''.

Kad se desi da gradonačelnik jednog hrvatskog grada, drugog po veličini, postupi u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zaštiti spomen na partizansku pobjedu i oslobođenje svog grada od fašizma, istraumatizirano hrvatsko društvo taj potez doživi kao neviđeno čudo, novo prosvjetljenje s nadom da nije sve otišlo k vragu.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak upravo to je priredio svojim izlaskom pred javnost i stavom da ako po nepravomoćnoj odluci Trgovačkog suda datum oslobođenja Splita od fašizma ne može više stajati na štandarcu, postolju za jarbole, među ostalim povijesnim odrednicama, uklanja se cijeli štandarac s Narodnog trga i postavlja novi spomenik sa svim ključnim datumima iz povijesti Splita, uključujući i 22. 10. 1944.

''Želimo poslati jasnu poruku svima onima koji smatraju da datum oslobođenja Splita od fašizma nije važan ili koji vjeruju da su Split i Dalmacija trebali ostati dio Italije. Pokrenut ćemo proceduru za postavljanje novog štandarca, koji neće biti autorsko djelo pojedinca, kako odluke o povijesti Splita ne bi ovisile o pojedincima s upitnim namjerama. Novi štandarac bit će trajni podsjetnik na sve važne događaje iz prošlosti našeg grada'', poručio je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.

Gradonačelnik je odmah odgovorio i na pitanje što će biti s postojećim štandarcem koje je vjerojatno neočekivano presjeklo njegovog autora kipara Kuzmu Kovačića koji je tražio brisanje datuma oslobođenja. Štandarac postavljen krajem devedesetih, na kojem nije bio dobro došao dan oslobođenja Splita od fašizma, gradske vlasti će ponuditi Muzeju pobjede u Šibeniku. A ako ga navedeni muzej ne preuzme, gradonačelnik Puljak je obećao da će pronaći drugo rješenje.

Iako je evidentno da se spomenička infrastruktura u centru Splita mora promijeniti za 15 dana, grad Split će ipak uložiti žalbu na odluku Trgovačkog suda jer ''smatraju da se tom odlukom otvara opasan presedan''.

''Split i Dalmacija su dio Hrvatske i to će tako i ostati! Nijedan slobodoljubivi građanin Splita nema problem s datumom oslobođenja grada od fašizma'', poručio je gradonačelnik Puljak.

- Svaka čast gradonačelniku Puljku! Pa nisu Splićani zaboravili da je splitska Vela Varoš nosila simboličan naziv ''crvena Moskva'', da je Split bio partizanski grad, da je njihov simbol - Hajduk otišao u partizane, bez obzira na to što se to u javnom prostoru briše kao da nikad nije ni bilo, a bilo je. Puljak je uradio potez koji se očekuje od pristojnog, pametnog i odgovornog čovjeka i političara. Puljku kao liberalu, sustav vrijednosti je potpuno jasan, a to je antifašizam i on ga slijedi – ističe Jaroslav Pecnik, politički analitičar i bivši saborski zastupnik (Hrvatski laburisti).

On smatra da je još vrednije što je Puljak taj potez poduzeo tri mjeseca prije lokalnih izbora i time pokazao hrabrost, ali i zadao domaći zadatak drugim gradonačelnicima koji se u svojim lokalnim sredinama susreću s ideološkim problemima i pokušavaju taj vrući krumpir odbaciti od sebe i odgoditi za neko drugo vrijeme.

- Primjer je ostalim političarima koji respektiraju antifašističke vrijednosti ali kalkuliraju i ne žele otvarati previše frontova zbog drugih neriješenih političkih, lokalnih, komunalnih hipoteka i tako ignoriraju ideološke pojave smatrajući da ne treba đavola vući za rep. Takav stav je naprosto iluzija, jer mora se reći gdje je crvena linija koja se ne smije prijeći. Puljak je to rekao i pokazao. Svaki političar, a posebno gradonačelnik, nosilac izvršne vlasti mora kreirati društvenu stvarnost svog područja, imati jasan stav kojeg mora uporno slijediti, po svaku cijenu, pa čak i na vlastitu štetu jer je bitniji dugoročni javni interes, civilizacijski doseg društva – smatra Pecnik napominjući da je apsolutna ludost svakom gradonačelniku s liberalnog, građanskog, ljevičarskog spektra prešućivati određene loše pojave u društvu i dodvoravati se desnom biračkom tijelu.

- To podilaženje, prešućivanje, ignoriranje, umivanje nacionalističkih pojava jedna je velika zabluda svakom političaru od centra prema ljevici. Nikada gradonačelnici izvan izvorne desnice neće privući neodlučne desne birače, ali će izgubiti dio lijevih birača koji su ustvari, iako se tako ne čini, daleko osjetljiviji od desnice i koji će nakon nekih nepromišljenih poteza i skrenutih pravaca političara ljevice jednostavno reći ''ne želim imati posla s takvima, neću izaći glasovati'' – poručuje Pecnik upozoravajući da u društvu skoro svakodnevno svjedočimo jednoj vrsti revitalizacije opasnih pojava u hrvatskom društvu.

- Pod nacionalnu kapu i zastavu trpa se sve i svašta samo da ima nacionalni, a pogotovo isključivi predznak. Pokušava se prikazati kako povijest 1941.-1945. nije bila tako strašna, ustaše nisu bili takvi zločinci i ako su nešto kojim slučajem i učinili loše, to je eto, tako, bilo iznuđeno, ali sve ono što su činili antifašisti, što su poduzimali partizani, to je bio zločin svjetskih razmjera. Čudi me ''hrabrost'' Kuzme Kovačića, čovjeka koji je produktivne godine svog života proveo u socijalizmu i šutio kao i mnogi drugi, da bi odjednom sad progovorio da taj kamen, njegovo umjetničko djelo narušava datum oslobođenja Splita od fašizma. Da je na tom kamenu bio ispisan neki drugi datum vezan za ustašku nostalgiju, da li bi mu to smetalo, rek'o bih da ne bi i ne bi oko toga dizao nikakvu prašinu – zaključuje Jaroslav Pecnik.

I predsjednik Antifašističke lige Republike Hrvatske Zoran Pusić smatra da je gradonačelnik Splita svojim potezom osvijetlio obraz trenutačne hrvatske politike.

- Puljkova reakcija i odluka je sve ljude koji zdravo razumski razmišljaju ugodno iznenadilo. Izišao je u javnost, pred građane, pred medije i bez fige u džepu iznio svoj stav i svoj plan. Taj kipar koji je napravio tu kocku smatra da je dopisivanje dana oslobođenja Splita od fašizma ulaženje u njegovo autorsko djelo, neautoriziran natpis na njegovom postolju. U pitanju je javni spomenik na javnoj površini što nadilazi bilo čije autorsko djelo. Ako je netko na kamenu prethodnom tekstu dopisao par brojeva i slova, pa nije netko ispravio nos na kipu Kleopatre kao u Asterixu i Obelixu. To je povijest Splita i čije to ima biti autorsko djelo nego svih građana Splita – poručuje Pusić.