Nakon svih sramnih prijetnji Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Čara s otoka Korčule, ali i neslavne epizode hrvatske policije koja je onemogućila dolazak crnogorskog amaterskog pjevačkog zbora KIC pop hor tražeći im radnu dozvolu, svečano je proslavljeno 80 godina oslobođenja Korčule od okupatorskih fašističkih sila i njihovih domaćih pomagača, ustaša u Drugom svjetskom ratu.
Vrhunac ove hrvatske epizode suočavanja s prošlošću jeste da je pokrovitelj obilježavanja oslobođenja Korčule od fašizma bio sam predsjednik Zoran Milanović koji je tijekom organizirane desničarske hajke ostavio organizatore ovog antifašističkog događaja usamljene, bez javne podrške.
Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević (SDP) otvorila je svečanu akademiju osvrnuvši se na sramotne prethodne pritiske braniteljskih udruga s Korčule poručivši da „nije pošteno partizane i petokraku na partizanskim kapama uspoređivati s petokrakom onih koji su pucali po Vukovaru i Dubrovniku“.
Predsjednik UABA Korčula Ivan Botica poručio je da čuvati partizansku, antifašističku tradiciju na otoku, kao i istinu o partizanima na Korčuli. U ime Saveza antifašista i antifašističkih boraca Republike Hrvatske i njihovog predsjednika Franje Habulina svečanoj akademiji obratila se Vesna Ugrina, dok je u ime Antifašističke lige Republike Hrvatske Zoran Pusić rekao da mu prije 40 godina ne bi padalo na pamet dolaziti na obilježavanje 40 godišnjice oslobođenja Korčule jer je „tada to izgledalo kao obilježavanje jednog davnog događaja iz prošlosti koji je apsolviran i koji ne budi nikakve kontroverze, što ga obilježavaju članovi boračke organizacije.“
- Danas više nema ostarjelih sudionika tog slavnog događaja ali paradoksalno je da je obilježavanje 80-e godišnjice aktualnije nego što je bilo obilježavanje 40-e godišnjice. Prešućuje se da je više Hrvata na Korčuli bilo u partizanima nego u ustašama i domobranima, da je 1000 Korčulana poginulo u NOB-u. Mnogi mladi ljudi danas zapravo ne znaju u što da vjeruju. Čini se da su saznanja i sjećanja od prije 40 godina što je fašizam u svom zlu značio, danas polako ishlapila i mislim da je to ozbiljan problem ove zemlje – upozorio je Pusić.
Ranko Britvić, predsjednik Vedre, udruge Veterana Domovinskog rata i antifašista, rekao je da mu je neugodno povodom svih sramotnih reakcija braniteljskih udruga i uputa institucija povodom nastupa crnogorskog amaterskog pjevačkog društva kojem se tražila radna dozvola i tako onemogućio njihov dolazak i nastup.
- Danas se osjećam slavljenički i ponosno, ali ovdje, na svečanoj akademiji, fali jedan pravi partizanski zbor koji njeguje nešto predivno, a to je pjesma. Hrvatski sam branitelj i ponosan sam na to, ali ja sam i legalista, čovjek 20. i 21. stoljeća i moj je san bio kad sam branio domovinu da branim civilizacijske tekovine i zato imam ogromnu potrebu da se ispričam i izvinem mnogima ovdje, jer su tzv. branitelji osramotili nas koji smo branili domovinu, oni su pljunuli nama, i vama, i cijeloj Hrvatskoj u lice. Uzeli su za pravo da u ime Hrvatske naprave zlo za Hrvatsku, da pišu poruke 'Korčula nije partizanska nego hrvatska'. Postoje likovi koji oblače crne majice, koji pjevaju ustaške pjesme, koji nazivaju svoje udruge po najgorim zločincima, a koji nas sramote ovdje i u svijetu, ali postoje i oni oportunisti koji su još opasniji, to su oni domaći izdajnici koji se predstavljaju kao ljevičari i koji danas nisu ovdje. Ne možete uzeti to pokroviteljstvo pa ga otkazati jer ste onda dali tu ruku zločincima. Ovo nije politika i kao legalista kažem, da ovdje nema mjesta oportunizmu i kukavičluku – poručio je Britvić a zatim na kraju svog govora umjesto zabranjenog crnogorskog pjevačkog zbora zapjevao partizansku pjesama „Po šumama i gorama“ koju su potom korski prihvatili svi prisutni u dvorani.
Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, govorio je u ime svih antifašističkih udruga iz ostalih bivših jugoslavenskih republika i poručio da je više nego ikad potrebna zajednička borba protiv fašizma te da se ona ne smije svesti samo na protokolarno držanje govora.
Slavljenje i obilježavanje antifašističkih obljetnica važno je jer se tako borimo protiv onih koji prijetnjama i zastrašivanjem žele prekrojiti hrvatsku povijest na način da odgovara mitu, a ne stvarnosti, rekla je Ivana Kekin
Skupu je prisustvovao i hrvatski povjesničar Dragan Markovina koji ističe da se povodom organizacije proslave 80 godina oslobođenja Korčule od fašističkih i ustaških snaga dogodio međunarodni skandal.
- Policija je svojim postupcima de facto sugerirala da će tražiti radne dozvole za amaterski zbor čiji nastup nije komercijalni nego prijateljski. Kad je već predsjednik Milanović odlučio stajati iza ovog događaja, a koji je u međuvremenu okarakteriziran kao problematičan jer je netko uspio spriječiti dolazak partizanskog zbora iz Crne Gore, što je ozbiljan ljudski i međunarodni skandal i svakako politička i društvena tema, predsjednik je na kraju kao službeni pokrovitelj morao stati iza ovog događaja, a nije. Ova hrvatska sramota preživjela je uz javnu šutnju i inerciju. Kako se postavio Milanović, tako se postavio i SDP koji je uredno sve prešutio, bez javnog priopćenja, osvrta, jasnog stava da je to nedopustivo. Na kraju, po tko zna koji put ispada da samo nama „radikalnim ljevičarima“ smetaju te vrste zabrana i onemogućavanja suradnje između susjednih država – kaže Markovina i dodaje da se stvara jedna vrsta oportunističkog ambijenta.
- Toleriranjem zabrana, ponižavanja antifašističkih vrijednosti pomjeraju se granice dopuštenog i zamislivog. Nema više granica, ovo je crta ispod koje se ne ide. Crnogorske partizanske jedinice bile su bitna karika u oslobađanju Korčule od neprijateljskih fašističkih i njima kvislinških ustaških snaga 1944. Nažalost, crnogorski amaterski zbor bio je samo izgovor hrvatskim desničarskim i neoustaškim krugovima, jer njima smeta općenito obilježavanja oslobođenja Korčule. Tko baštini tradiciju partizanskih pjesama, sigurno nije učestvovao niti podržavao napade na Vukovar i Dubrovnik – poručuje povjesničar Markovina.
Na Korčuli, na obilježavanju 80 godina oslobođenja od fašizma iz Hrvatskog sabora bila je samo jedna osoba iz Hrvatskog sabora: saborska zastupnica i kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Ivana Kekin.
- Došla sam na Korčulu jer je važno podržati otočanke i otočane i zajedno s njima proslaviti pobjedu nad fašizmom. Ovoga puta držim da je bilo osobito važno doći i pokazati podršku i radi nedavnih događaja, kad su prijetnje i pritisci doveli do zabrane kulturnog događaja isključivo po ključu nacionalne pripadnosti, kao što se nedavno dogodilo i u Sinju kada je Miro Bulj gradonačelnik Sinja, zabranio izložbu fotografija o običajima Srba u Hrvatskoj. Osobito zabrinjava da su institucije upravo tu diskriminaciju institucionalizirale. Ako policija traži radnu dozvolu od amaterskog ženskog zbora iz Crne Gore koji je trebao doći otpjevati nekoliko prigodnih pjesama, iako to nikada ne traži, onda je to glasno upozorenje da institucije pristaju na pritiske i prijetnje onih koji bi rado prekrajali našu prošlost. Baš zato je važno da pobjedu nad fašizmom slavimo glasno i hrabro, i da nastavimo braniti vrijednosti antifašizma, slobode i tolerancije, za koje su se partizani prije 80 godina izborili. Slavljenje i obilježavanje antifašističkih obljetnica važno je između ostalog jer je to također način borbe protiv onih koji bi prijetnjama i zastrašivanjem htjeli prekrojiti hrvatsku povijest na način da odgovara mitu, a ne stvarnosti. Na to ne smijemo pristati jer nas pristajanje na takav mit o našoj prošlosti vodi u mračnu budućnost – istakla je Ivana Kekin za Novosti.
