Osamdesetak je dana do lokalnih izbora, a Andrej Plenković i HDZ i dalje su ošamućeni teškim porazom njihova kandidata na predsjedničkim izborima, problemima s većinom u Saboru zbog pravosudnih nevolja zastupnika Josipa Dabre iz Domovinskog pokreta, unutarnjim nepovjerenjem među ključnim ljudima, anketama koje pokazuju da se praktički izjednačila biračka potpora HDZ-u i SDP-u te podrhtavanjem tla pod premijerovim nogama u pogledu vanjske politike: zbog te ošamućenosti HDZ još nije izišao s imenima vodećih kandidata u povećem broju županija i većih gradova.
Budu li se rezultati lokalnih izbora tumačili isključivo na temelju brojeva, neće se moći izvesti zaključak da je HDZ poražen, jer će Plenkovićeva stranka vrlo vjerojatno zadržati vlast u većini županija (sad ih kontrolira petnaest od dvadeset jedne), pobijedit će u većem broju jedinica lokalne samouprave nego bilo koja druga stranka i ukupno će imati više vijećnika od konkurenata u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave. No ako se ishod bude promatrao u odnosu na HDZ-ova postignuća prije četiri godine, moglo bi se dogoditi da se ta stranka ovaj put ipak prometne u izbornog gubitnika.
Situacija u Vukovaru i dalje je otvorena: DP želi predizborni dogovor s HDZ-om, jer samo tako možda može ostati na vlasti u suočenju s koalicijom Hrvatskih suverenista, Mosta i stranke DOMiNO. HDZ se oko toga i dalje ne izjašnjava
Kad je riječ o županijama, HDZ će se morati dobro pomučiti da sačuva vlast u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji, a ni Dubrovačko-neretvanska više se ne čini njihovom neosvojivom utvrdom. U ovim županijama HDZ zasad nema kandidate, barem ih nema do trenutka zaključenja ovoga teksta, a ako ih ima – radi se o slabim i neuvjerljivim političarima koji će teško do pobjede. Što se tiče velikih gradova, HDZ će vjerojatno obraniti Osijek, gdje će kandidat biti aktualni gradonačelnik Ivan Radić, no minimalne su šanse da osvoji vlast u Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Ne bi bilo iznenađenje da HDZ ode u opoziciju i u Dubrovniku, a i u Zadru bi moglo biti neizvjesno, bez obzira na to što će HDZ-ov gradonačelnički kandidat biti Šime Erlić koji će se uskoro povući s pozicije ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Situacija u Vukovaru i dalje je otvorena: Domovinski pokret želi predizborni dogovor s HDZ-om, jer samo tako možda može ostati na vlasti u suočenju s koalicijom Hrvatskih suverenista, Mosta i stranke DOMiNO. HDZ se oko toga i dalje ne izjašnjava. Na vidiku, dakle, nema županije i veće gradske sredine u kojima se HDZ-u smiješi vlast koju sad nema.
Mislav Herman, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, prema anketama ima oko pet posto podrške: on je dokaz da je Plenković sposoban u važnu političku bitku poslati još slabijeg kandidata no što je bio Dragan Primorac na predsjedničkim izborima. Ankete trenutačno daju izrazitu prednost Tomislavu Tomaševiću, aktualnom gradonačelniku iz platforme Možemo!, a među onih pet ili šest ljudi čiji je postotak podrške jednoznamenkast nalazi se i SDP-ovac Branko Kolarić. Nejasno je čemu služi Kolarićeva kandidatura, odnosno nejasno je zašto SDP i Možemo! u Zagrebu nisu zajednički podržali Tomaševića, kojem bi jedan od dogradonačelnika bio SDP-ovac Boris Lalovac.
U Dubrovniku i Splitu Možemo! je stao iza SDP-ovih gradonačelničkih kandidata: u Dubrovniku ta kombinacija ima realne izglede za uspjeh u srazu s HDZ-ovom uzdanicom, a još se ne zna hoće li to biti trenutačni gradonačelnik Franković ili će se dotični natjecati za župana dubrovačko-neretvanskog; u Splitu su im izgledi osjetno manji, jer sadašnji gradonačelnik Ivica Puljak ima nemalu potporu i povlači poteze koji bi mu trebali donijeti dodatne glasove na ljevici.
Nejasno je, također, zašto se SDP i Možemo! nisu sporazumjeli o zajedničkim kandidatima u Rijeci, naročito nakon što je u riječkom SDP-u izbio sukob između aktualnog gradonačelnika Marka Filipovića i njegove zamjenice Sandre Krpan koja je odabrana da na svibanjskim izborima pokuša sačuvati vlast SDP-a u tom gradu. HDZ u Rijeci još nije izišao sa svojim kandidatom, a nije ni u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj je favorit SDP-ovac Ivica Lukanović. Plenković je priželjkivao da se u utrku za primorsko-goranskog župana upusti Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, ali ovaj je, čini se, uspio izbjeći tu političku stupicu.
Kako se doznaje u krugovima bliskim HDZ-u, unutarstranačka razilaženja i sukobi različitih lobija osnovni su razlog Plenkovićeva otezanja s isticanjem kandidata u nezanemarivom broju županija i gradova, otezanja koje već graniči s kašnjenjem iz perspektive organiziranja ozbiljne kampanje. Sigurno je da ti sukobi neće javno eskalirati prije izbora kakve god odluke donio Plenković, ali poslije izbora ne treba očekivati nastavak unutrašnje idile u vladajućoj partiji, pogotovo ako rezultati budu onakvi kakve predviđamo u ovome tekstu.
