Negdje između vijesti o bivšem ministru zdravstva kojeg EPPO sumnjiči za zločinačko udruživanje na štetu hrvatskih bolnica, otkrivanja tople vode o čudesnim liječnicima koji istovremeno operiraju u državnim bolnicama i više privatnih poliklinika te bizarnog uvlačenja zdravstva u predsjedničku kampanju, probio se izvještaj Euronewsa o procjeni preživljavanja od raznih vrsta karcinoma u zemljama EU-a, jedan od mnogih po kojima je Hrvatska na samom dnu. Podaci uključuju 24 države EU-a, odnosno sve zemlje članice osim Grčke, Mađarske i Luksemburga, te pet drugih europskih zemalja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, Norvešku, Island i Tursku.
S deset posto šanse za preživljavanje raka pluća, Hrvatska je pri dnu ljestvice, odmah iza Litve i Bugarske. S rakom prostate, kod kojeg je stopa preživljavanja visoka, stojimo na petom mjestu na dnu (80,9 posto), nakon Poljske, Rumunjske, Slovačke i Bugarske, dok smo po liječenju raka dojke sedmi najgori (78,6 posto). Po procjeni preživljavanja od raka jetre (9,3 posto), Hrvatska je osma najgora članica EU-a i obuhvaćenih zemalja, a s rakom želuca je posebno dramatično (20 posto) – od nas su gore samo Danska i Bugarska. Peti najgori smo po preživljavanju raka jajnika (36,0 posto), a sedmi u liječenju melanoma (77,2 posto).
Procjene preživljenja od raka odnosi se na udio onkoloških pacijenata koji ostaju živi nakon određenog razdoblja, obično nakon pet godina, a dr. Michel Coleman iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, istraživačima je potvrdio da one ovise o brzini dijagnostike i dostupnosti najvažnijih metoda liječenja raka, poput radioterapije. U Hrvatskoj su u nekim bolnicama uređaji za zračenje zbog kvarova bili izvan funkcije više od sto dana godišnje.
Prema podacima OECD-a i Eurostata iz 2019. godine, rak pluća uzrokovao je 24 posto smrti od malignih bolesti među muškarcima i 15 posto među ženama, dok je rak debelog crijeva uzrok 12 posto smrtnih slučajeva za oba spola. Od raka prostate umire deset posto onkoloških bolesnika među muškarcima, dok rak dojke odnosi 16 posto žrtava među ženama. Rak gušterače izazvao je šest posto smrtnih slučajeva kod muškaraca i osam posto kod žena. Preživljenje od raka debelog crijeva kretalo se od 51,1 posto u Hrvatskoj do 72,1 posto na Cipru, s prosjekom EU-24 od 60 posto.
Preživljenje kod raka gušterače i jetre u EU-u i dalje je vrlo nisko u usporedbi s mnogim drugim vrstama raka. Za rak gušterače, preživljavanje se kretalo od 5,5 posto na Malti do 13,7 posto u Latviji, s prosjekom EU-24 od približno devet posto. Preživljavanje od raka jetre variralo je od 4,2 posto u Estoniji do 20,7 posto u Belgiji, s približnim prosjekom za EU od 12 posto. Preživljavanje raka želuca i dalje je vrlo nisko, prosječno oko 24 posto.
Procjena preživljavanja za rak jajnika u EU-24 bila je u prosjeku 39,2 posto. Švedska je na vrhu s 46,5 posto, a slijede je Cipar, Latvija i Norveška, gdje su procjene premašile 45 posto. S druge strane, Malta i Irska prijavile su najniže stope preživljavanja, ispod 33 posto. Preživljavanje od melanoma kreće se od 60,7 posto u Turskoj do 93,6 posto u Švicarskoj. EU prosjek za preživljenje limfoma iznosi 61 posto, a najlošije su Rumunjska i Bugarska. Maligne bolesti su drugi vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji, u kojoj je 2021. godine umrlo 1,1 milijun onkoloških bolesnika.
Postpandemijska Hrvatska glumi zdravstveni Hollywood, povećava zdravstveni budžet, masovno obnavlja bliješteće bolničke zgrade, troši EU fondove, kupuje sofisticiranu tehnologiju i skupe lijekove, sve to da bi statistika ogolila davno poznatu činjenicu: važna je dostupnost. Nešto čemu nijedna zdravstvena administracija ne daje značaj.
