Vlada je u petak donijela Odluku o proglašenju projekta Specijalna onkološka bolnica - Medicinski centar Medikol (MCM) Strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske (SIP). Planirano ulaganje u projekt iznosi preko 76 milijuna eura, što ga čini jednim od najskupljih na hrvatskom medicinskom tržištu.
U obrazloženju odluke stoji da je MCM od iznimne važnosti jer "daje doprinos boljoj dostupnosti najkvalitetnije zdravstvene zaštite za sve građane Republike Hrvatske i zemalja Jugoistočne Europe u funkciji povećanja kvalitete života i smanjenja stope mortaliteta od karcinoma koja je u Republici Hrvatskoj značajno veća od prosjeka EU (ukupna stopa mortaliteta u RH 328,2 – prosjek EU 190,8 na 100.000 stanovnika, kao i za pacijente iz zemalja Jugoistočne Europe."
Osim pozitivnih promjena u zdravstvenom sustavu, tvrde u Vladi, "kreirat će i multiplikativne učinke na ostale sektore", poput turizma, farmaceutike, hrane i bio ekonomije, ali i na razvoj hrvatske znanosti, suradnjom s Institutom Ruđer Bošković.
Plan zapošljavanja 129 zaposlenika (medicinskog i pomoćnog osoblja), što će rasti čak do 562 zaposlenika, obećava zapošljavanje liječnika, sprječavanje odljev stručnih kadrova i edukaciju novih kadrova.
Ovo je drugi put u povijesti zdravstva da privatna poliklinika Medikol ulazi u značajan dio hrvatske onkologije kao najskuplje grane medicine. Prvi put se dogodilo 2007. godine, kada je u KBC Sestre milosrdnice stigao prvi PET CT uređaj u zemlji, u vlasništvu čakovačke tvrtke kojoj su na čelu bili Ivan Rajković, bivši taksist i kuhar, njegova supruga Ivanka Trstenjak Rajković, liječnica obiteljske medicine i dvije kćeri, tada studentice.
PET (pozitronska emisijska tomografija) daje prikaz intenziteta nakupljanja glukoze u stanicama, tj. metaboličku aktivnost tkiva i organa, a CT (kompjutorizirana tomografija) anatomiju i izgled organa. Kombinacija PET-a i CT-a istovremeno daje informacije o funkciji i o izgledu tkiva i organa u cijelom organizmu, zbog čega se danas primjenuje kao standard u dijagnostici onkoloških bolesti.
Tadašnji HDZ-ov ministar zdravstva Neven Ljubičić s Medikolom potpisuje dogoročni ugovor po kojemu se privatna firma obavezuje kupiti pet PET/CT uređaja i instalirati ih u hrvatskim gradovima, dva u Zagrebu, po jedan u Splitu, Osijeku i Rijeci. Ugovor je sadržavao obavezu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da financira određeni broj pretraga, na koje će pacijente upućivati bolnički specijalisti.
Javni je skandal izbio je 2011. godine kada se pokazalo da su poslovni interesi privatne firme u cijelosti diktirali uvjete suradnje s HZZO-om, pa i uvjete obavljanja važnog onkološkog dijagnostičkog postupka, počevši od zadržavanja prava na monopol, sve do broja pretraga godišnje, kao i cijene.
Tportal je npr. objavio sadržaj dokumenta 'Ponuda ugovaranja usluga PET/CT-a' upućen HZZO-u 6. studenoga 2007. pod naslovom 'Sažetak Projekta PET/CT Centra poliklinike Medikol' u kojemu ravnateljica Medikola Trstenjak Rajković obavještava Zavod o dinamici nabavke aparata, navodi cijenu pretrage (1300 eura) i dinamiku godišnjeg rasta broja pretraga od 25 posto nakon otvaranja svakog novog centra.
Objavljena je i odbijenica koju je KBC-u Rijeka 5. veljače 2009. poslao tadašnji HDZ-ov ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep nakon što je bolnica zatražila dozvolu da sama nabavi PET CT, isto kao i Klinika za plućne bolesti Jordanovac i KBC Osijek. Svi su službeno obaviješteni da " realizaciju Projekta PET/CT u Republici Hrvatskoj provodi Poliklinika Medikol".
Nakon što je afera buknula, najveću je prašinu digao bivši HDZ-ov ministar zdravstva i radiolog Andrija Hebrang, izjavivši da procjenjuje da je gotovo 50 posto pretraga PET/CT-om učinjeno bez prave indikacije, unatoč dugoročnim rizicima od visoke doze zračenje kojoj su pacijenti izloženi za vrijeme pretrage.
USKOK je počeo istraživati uvjete sklapanja ugovora Medikola sa zdravstvenom administracijom, kao i prijavu da je 40-ak liječnika u javnom sektoru bilo na platnom spisku Medikola da bi pacijente upućivali na PET CT.
Istraga, očekivano, nije dala nikakve rezultate, ali se Medikol u to vrijeme našao u ozbiljnim financijskim teškoćama, među ostalim, zato što je KBC Zagreb "profitirao" od afere tako da su napokon mogli nabaviti vlastiti aparat.
Konačno, početkom 2014. godine grupacija Medikol ušla je u postupak predstečajne nagodbe uz dug od preko 40 milijuna kuna poreza, a opstanak tvrtke je spasio zdravstveni proračun. Snajbolje najbolje plaćene privatne zdravstvene ustanove iz proračuna HZZO-a učinio je da Medikol do danas naraste u respektabilnu polikliniku s cijenjenim liječničkim kadrom, no afera je u medijima redovito obnavljana, pri čemu su joj se dodavali i novi elementi.
Godinu i pol dana nakon prvog medijskog udara, Večernji je list objavio da je poslovanje Rajkovićeve tvrtke pod nadzorom SOA-e, jer ju je veleposlanstvu SAD-a prijavila američka tvrtka GE Healthcare, koji je Medikolu na petogodišnji leasing dao medicinske aparate i opremu vrijednu pet milijuna eura.
Zbog nevolja s medijima i USKOK-om tvrtka navodno nije mogla redovito servisirati dug. Prema pisanju medija u 2013. godini, Rajković je KBC-u “Sestre milosrdnice” za najam prostora PET/CT Poliklinike bio dužan 200 tisuća kuna, a stala je i gradnja bolnice u Mandlovoj ulicu u Zagrebu koju je trebao financirati temeljem novog ugovora s HZZO-om.
To je bolnica koju je Vlada Andreja Plenkovića proglasila strateškim investicijskim projektom.
Zašto se HDZ odlučio na to i pored tereta toksične povijesti između stranke i Medikola?
Prvo, HDZ svoju korupcijsku prošlost, ni sadašnjost, ne smatra teretom.
Nakon toga dolazi nešto što se vidi iz odgovora koji je Novostima stigao samo iz Ministarstva gospodarstva, iako smo pitanja uputili Ministarstvu zdravstva, HZZO-u i Vladi RH.
"Napominjemo da se ne radi o javnom, već o privatnom investicijskom projektu koji se financira vlastitim sredstvima, te kreditom komercijalne banke, te da je člankom 4. Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske jasno definirano da proglašavanje projekta strateškim ne pretpostavlja obvezu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu financijskog doprinosa ili osiguravanja javnih financijskih sredstava za realizaciju strateškog projekta, stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva na naše pitanje zašto se Vlada odlučila na ovaj potez.
Očito se namjerno prešućuje da je ovo izravno u kontradikciji s ključnim dijelom obrazloženja zašto je projekt prihvaćen, u kome stoji da projekt "daje doprinos boljoj dostupnosti najkvalitetnije zdravstvene zaštite za sve građane Republike Hrvatske i zemalja Jugoistočne Europe u funkciji povećanja kvalitete života i smanjenja stope mortaliteta od karcinoma koja je u Republici Hrvatskoj značajno veća od prosjeka EU".
Da bi privatni zdravstveni projekt utjecao na smanjenje stope mortaliteta od karcinoma, on mora biti ugrađen u mrežu javnog zdravstva, odnosno, pokriven sredstvima HZZO-a. To znači da je između Medikola i države neformalno već sklopljen dogovor o financiranju iz zdravstvenog proračna, a to potvrđuje da HDZ ključne onkološke projekte prepušta privatnom tržištu.
Prije toga su to napravili preko memoranduma potpisanog s tvrtkom Roche čime je korporaciji omogućen ekskluzivni pristup genskom mapiranju tumora i onkološkoj bazi podataka, a otprilike u isto vrijeme privatna bolnica Radiochirurgija izgradila je ugled najsuvremenije bolnice za onkološku dijagnostiku i tretmane, najviše zahvaljujući stereotaktičnoj radiokirurgiji koju u Hrvatskoj rade jedino oni.
Radiochirurgija je zaposlila i vrhunski liječnički tim.
Prepuštanje zdravstva tržištu prošlo je kada se proces dovršio u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa u stomatologiji, ginekologiji, oftalmologiji, a ubrzo je opožarilo veći dio zdravstvene zaštite, pa osiguranici HZZO-a odavno dižu kredite da bi sanirali zubalo ili da bi platili operaciju mrene.
Kada je došlo i do onkologije, znamo da je maligni proces koji uništava mrežu javnog zdravstva dosegao vrhunac, a pitanje njezinog opstanka postalo neizbježno.
