Usred niza afera zbog groznog odnosa zdravstva prema pacijentima i najave velikog liječničkog štrajka, ministar zdravstva Vili Beroš objavio je spektakularnu vijest da će Hrvatska u Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2025. godine (u nastavku Plan) iz proračuna i EU fondova uložiti 8,5 milijardi eura. Bizarno visok iznos, međutim, nije djelovao kao zvono za uzbunu, što je najvjerojatnije posljedica toga da čak ni uža javnost nije upoznata s osnovnim financijskim gabaritima hrvatskog zdravstva.
Kad se zna da su najizdašniji godišnji predpandemijski zdravstveni proračuni iznosili 25 do 28 milijardi kuna, vidimo da je Beroš upravo objavio da će na samo jedan segment zdravstvene zaštite u dvije godine potrošiti više od dva proračuna koji pokrivaju sve troškove zdravstva, a to spada u domenu znanstvene fantastike. Pritom u cijelom Planu jedino nabava medicinske tehnologije iznimno puno košta, pa je kao stavka korisna za dodatno kontekstuiranje Beroševih 8,5 milijardi eura: u sklopu EU/Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska raspolaže s "pišljivih" 640 milijuna kuna za unaprjeđenje liječenja onkoloških bolesnika i kupovinu skupih linearnih akceleratora za zračenje i CT simulatora. Kad se pogledaju detalji Plana na koje bi se silne milijarde trebale potrošiti, moguća su samo dva zaključka: ili s dosadašnjih tri-četiri milijarde eura za kompletno zdravstvo nemamo nikakvu zdravstvenu zaštitu ili bombastična brojka namijenjena prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju karcinoma služi samo političkom PR-u ili nečemu što ovaj tren nitko ne može dokučiti. Stoga te troškove iduće dvije godine treba pažljivo pratiti.
U nedostatku većeg prostora za analizu svake stavke Plana, u ovom ćemo se tekstu posvetiti samo projektu pokretanja Hrvatske onkološke baze podataka (HOBP) i pitanju koje taj projekt otvara: Je li onkologija u mandatu Andreja Plenkovića zdravstveni program ili farbanje tunela i očiju javnosti?
Beroš je još od 2020. godine obavezao HZZO da isti tren počne plaćati sveobuhvatno gensko profiliranje, iako hrvatski laboratorij nije ni blizu početka realizacije. Gdje se onda radi to testiranje? U laboratoriju Rochea u Njemačkoj
Na stranici 20. Plana stoji da je svrha mjere izrade Nacionalne baze onkoloških podataka, u bitnome: "Planirati, izraditi i uspostaviti Nacionalnu bazu onkoloških podataka na informatičkoj platformi, osigurati uniformirani pristup onkološkom liječenju, definirati parametre kvalitete i njezine kontrole, definirati načine zaštite baze podataka i njezinog korištenja te osigurati kontinuitet provedbe i njezina razvoja. Osigurati jedinstvenu, uniformnu informatičku platformu za povezivanje, praćenje i optimalno liječenje onkoloških pacijenta. Uspostaviti Nacionalnu bazu onkoloških podataka uz definirane kriterije uključivanja, parametre koji se prate i mjere ishoda."
Za provedbu je nadležno, stoji u dokumentu, Ministarstvo zdravstva, a sunositelji mjere su Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM). Nitko od stručnjaka ne shvaća ulogu hitne medicine u provedbi HOBP-a, ali to je najmanje važan detalj. Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025. godine iznosi 10.617.824,67 eura. Osim što je nevjerojatno da sve to već odavno nije dio hrvatskog zdravstva, javljaju se i sasvim novi bizarni elementi u predugom i mukotrpnom hrvatskom rađanju onkološke baze podataka.
Ministarstvo zdravstva je 12. prosinca prošle godine za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka raspisalo javni natječaj za sredstva iz EU Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti, i to u iznosu od tadašnjih 64 milijuna kuna bez PDV-a. Danas je to oko 8.500.000 eura, pa se očito radi o novcu namijenjenom za stavku u nedavno predstavljenom planu razvoja onkologije.
Na stranici 8. natječajne dokumentacije stoji da ponuditelj treba "izraditi detaljnu tehničku specifikaciju povezivanja Nacionalne baze onkoloških podataka kao i prihvat ONKO+ poruka na ciljanim sustavima (Registar za rak, NPP sustavi, Nacionalna baza onkoloških podataka/klinički registri, Sustav za naručivanja pacijenata na sveobuhvatno gensko profiliranje /SGP/, isporuke rezultata SGP-a nadležnom onkologu i naplate usluge provođenja SGP-a u RH i dr.)". Ovo nas vraća na prvu spektakularnu HDZ-ovu bajku o liječenju raka u Hrvatskoj, na koju su već svi zaboravili.
U srpnju 2019. godine potpisan je Memorandum o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i farmaceutskog giganta Roche, najavljen kao projekt personalizirane medicine u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda liječenja i – još ambicioznije i pompoznije – da "rak postane izlječiva bolest". Projekt je narastao do tih proporcija tako što je Roche u siječnju 2019. predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću uoči Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu predstavio projekt "Personalizirana medicina u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda", nakon čega se u Davosu Plenković rukovao s predsjednikom korporacije Christophom Franzom i obje su se strane usuglasile da idu u projekt.
Odluka HZZO-a o sredstvima za KBC Zagreb za 2021. godinu
U ožujku je Roche uputio Vladi formalno pismo namjere, u kojem se obvezao financirati projekt u iznosu od 90 milijuna kuna i pružiti podršku osnivanju HOBP-a, u kojem će svi odgovarajući bolesnici biti genski profilirani, i uspostavi Hrvatske onkološke baze podataka sa zdravstvenim podacima svih onkoloških bolesnika pod jurisdikcijom Ministarstva zdravstva. Iste ove za koju sada završava natječaj iz EU fondova ili barem napadno slične. Projekt je trebao obuhvatiti sve zdravstvene ustanove u RH koje dijagnosticiraju i liječe onkološke bolesnike.
Na 169. sjednici Vlade od 18. srpnja 2019. godine donesena je odluka o potpisivanju Memoranduma o suradnji između Vlade RH i kompanije Roche na pripremi i provedbi projekta, a Ministarstvo zdravstva u prosincu 2020. donosi Akcijski plan pripreme i provedbe projekta. U tom planu dolazi do zaokreta i postaje vidljivo da će se sredstva od kompanije Roche preusmjeriti samo u KBC Zagreb kao najvećeg kupca Rocheovih lijekova godišnje (oko 170 milijuna kuna), a sve ostale zdravstvene ustanove u Hrvatskoj koje dijagnosticiraju i liječe onkološke bolesnike su isključene.
Nakon toga je između Rochea, Ministarstva zdravstva i KBC-a Zagreb 17. svibnja 2021. potpisan Sporazum o suradnji za provedbu projekta koji će trajati do 2024. godine, a kojim je, uz ostalo, ugovoreno da će Roche za uložena sredstva u projekt dobiti pravo pristupa osobnim medicinskim podacima bolesnika u vrijeme trajanja sporazuma i dodatno pet godina nakon isteka sporazuma. Temeljem Sporazuma o suradnji Roche će dobiti sve podatke iz Hrvatske onkološke baze podataka, bez naknade, svakog kalendarskog tromjesečja. Radi se na godišnjoj razini o podacima za oko deset tisuća bolesnika. Navedeni podaci imaju ogromnu komercijalnu vrijednost kao tzv. real world data jer Roche ne mora provoditi vrlo skupa klinička ispitivanja kako bi došli do medicinskih podatka ogromnog broja bolesnika. Za bolje razumijevanje: trošak prikupljanja i obrade podataka jednog onkološkog bolesnika u kliničkom ispitivanju je, prema objavama same industrije, oko 500 tisuća kuna.
Roche bi za investiranih 90 milijuna kuna u razdoblju od sedam godina, što je dogovoreno Sporazumom o suradnji, trebao doći u posjed medicinskih podatka na koje bi u kliničkim ispitivanjima potrošio preko 30 milijardi kuna. To se u svijetu skupo plaća, a u Hrvatskoj ovaj tren još čekamo i na obećanih 90 milijuna kuna.
Temeljem Sporazuma o suradnji iz svibnja 2021., Roche će dobiti sve podatke iz Hrvatske onkološke baze podataka, bez naknade, svakog kalendarskog tromjesečja. Navedeni podaci imaju ogromnu komercijalnu vrijednost
Potpisivanje Memoranduma između Vlade i Rochea nastavak je suradnje dogovorene između Plenkovića i Franza u Davosu još 2018. godine, otkad se pokazala problematičnom u čak tri slučaja. Prvo je sredinom lipnja 2020. godine Tportal objavio odlično obrađenu priču o tome kako je Roche donacijom aparata za PCR detekciju virusa SARS-CoV Klinici za zarazne bolesti "Fran Mihaljević" u Zagrebu osigurao zaradu na prodaji potrošnih materijala, uglavnom reagensa. Nakon toga, koncem 2021., Vlada je potpuno nejasno komunicirala i najavila nabavu 30 milijuna kuna vrijednih zaliha Rocheovog lijeka protiv COVID-a Ronapreve, da bi u rujnu prošle godine portal UNA opisao skandalozne probleme s realizacijom plana s Rocheom.
Nažalost, na ovo zadnje je reagirala jedino saborska zastupnica Nove ljevice Ivana Kekin, tražeći od Plenkovića u Saboru da objasni sve detalje besplatnog ručka s Rocheom, no ovaj ju je samo proslijedio Berošu.
Projekt je problematičan jer se do sada ništa od koristi za Hrvatsku nije realiziralo, a već je od 2020. godine Beroš obavezao HZZO da isti tren počne plaćati sveobuhvatno gensko profiliranje, iako hrvatski laboratorij nije ni blizu početka realizacije. Gdje se onda radi to testiranje?
Prema Akcijskom planu i obrascima informiranog pristanka koji su u posjedu Novosti, sveobuhvatno gensko profiliranje obavlja se u Foundation Medicine GmbH laboratoriju Rochea u Njemačkoj, mimo važećeg Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite u inozemstvu, koji propisuje da svaki osiguranik mora proći posebnu proceduru da bi se odobrio dijagnostički ili terapijski postupak izvan granica naše zemlje. Za Rocheovu dijagnostiku to ne vrijedi, nakon što je Upravno vijeće HZZO-a iste godine odlučilo da za tu svrhu i za personalizirano liječenje karcinoma godišnje posebnim lijekovima proračunu KBC-a Zagreb doda posebnu stavku do 50 milijuna kuna. Tako bolnica sama šalje uzorke svojih pacijenata na dijagnostiku u Njemačku.
Na novinarsko pitanje koliko je do kraja 2022. godine Rocheu plaćeno za taj postupak i kako komentiraju kršenje Pravilnika, iz HZZO-a odgovaraju da Roche "uslugu ne fakturira njima, nego KBC-u Zagreb", a u nastavku odgovora nas samo informiraju o sadržaju Pravilnika. "Vezano uz upit o provođenju sveobuhvatnog genskog profiliranja tumorske DNK molekule izvješćujemo vas da je navedeni postupak HZZO ugovorio s KBC Zagreb, ustanovom 0.-te kategorije, a sukladno smjernicama za provođenje navedenog postupka u Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Slijedom navedenog jedino ova ustanova može fakturirati postupak HZZO-u. Za navedeni postupak nisu u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja osigurana posebna sredstva već se isto plaća iz sredstava utvrđenih za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (limit)", stoji u odgovoru HZZO-a.
Da je to laž, vidi se iz odluke Upravnog vijeća HZZO-a od 26. ožujka 2021. godine kojom se za tu namjenu Rebru osiguravaju posebna sredstva.
Osim pravilnika o liječenju u inozemstvu, moguće je da je zaobiđen i Zakon o javnoj nabavi; na hrvatskom tržištu postoji još jedna tvrtka koja radi gensko profiliranje tumora, pa jedino opravdanje zašto nije provedena javna nabava može biti Rocheov projekt od kojeg Hrvatska još nema ništa. Čak ne znamo ni broj pacijenata koji su preko Rebra ipak imali nekakvu korist od svega, jer HZZO, Ministarstvo zdravstva i sam KBC Zagreb odbijaju odgovoriti na naša pitanja. Srećom, iz Akcijskog plana znamo što sve nije napravljeno.
Ministarstvo zdravstva u prosincu 2020. donosi Akcijski plan pripreme i provedbe projekta personalizirane medicine u onkologiji
Prema planu, izgradnja prostora Laboratorija za gensko mapiranje i Hrvatske onkološke baze podataka trebala je biti gotova u listopadu 2021., što je u cijelosti trebao financirati Roche. Vlada je tek 5. siječnja ove godine s Rocheom sklopila ugovor o gradnji laboratorija. Razvoj i implementacija informatičkog rješenja za famozni HOBP, koji je u cijelosti trebao financirati Roche, trebali su biti gotovi u lipnju 2021., no sada vidimo da za sličnu stvar povlačimo sredstva iz EU fondova. Povezivanje jedne zdravstvene ustanove s HOBP-om trebalo je provesti do siječnja 2022., također sredstvima Rochea. To nije napravljeno jer nema HOBP-a, a do konca ove godine sve zdravstvene ustanove koje liječe onkološke pacijente trebaju biti povezane s HOBP-om.
Na pitanje zašto Ministarstvo zdravstva za projekt HOBP-a koji sliči na ovaj koji treba financirati Roche sada povlači sredstva prema Planu za oporavak i otpornost, iz tog su nam ministarstva poslali odgovor koji nema smisla citirati u cijelosti, jer je dugačak i ne govori apsolutno ništa. "Društvo Roche d.o.o. nije steklo nikakvu financijsku korist od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Razlog provedbe genskog profiliranja u inozemstvu do uspostave laboratorija u KBC-u Zagreb jest taj što u Republici Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoji laboratorij koji pruža mogućnost takvog testiranja", stoji na kraju apsurdno nemuštog odgovora o važnosti borbe protiv raka.
Jednako se u traženju odgovora o cijelom projektu provela Kekin koja je nekoliko mjeseci nakon zastupničkog pitanja dobila litaniju o problemima liječenja raka u Hrvatskoj. "Kako je rak jedan od vodećih javno zdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj i drugi najveći uzrok smrtnosti stanovništva, unatoč trajnim naporima i ulaganjima u prevenciju, Vlada Republike Hrvatske i društvo Roche d.o.o. potpisali su u srpnju 2019. Memorandum o suradnji na pripremi i provedbi Projekta personalizirane medicine u onkologiji (u daljnjem tekstu: Projekt), s ciljem poboljšanja ishoda liječenja. Memorandum je izrađen s ciljem omogućavanja novog, inovativnog pristupa utemeljenog na personaliziranoj medicini i učinkovitijem liječenju, s ciljem smanjenja smrtnosti od zloćudnih bolesti, povećanja preživljavanja i poboljšanja kvalitete života onkoloških bolesnika. Memorandumom o suradnji stvorili su se uvjeti pokretanja aktivnosti radi pripreme i provedbe Projekta te je Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i društvom Roche d.o.o. izradilo i u prosincu 2020. donijelo Akcijski plan za provedbu ovoga Memoranduma", piše u odgovoru, kao da Kekin to već nije pročitala u medijima.
U nastavku se ponavlja tvrdnja da Roche nije stekao nikakvu financijski korist od HZZO-a, iako se uzorci šalju u njemački laboratorij, a Zavod je za to i za personalizirano liječenje karcinoma Rebru dodao maksimalno 50 milijuna godišnje na bolnički limit.
Da rezimiramo: dobar posao u Davosu nije završio ni milimetrom pomaka u hrvatskoj onkologiji, osim što je nekim pacijentima, na vrlo netransparentan način i samo u jednoj ustanovi u Hrvatskoj, omogućeno gensko profiliranje tumora. Neki tu životno važnu pretragu možda i dalje plaćaju tvrtki Caris Molecular Intelligence, koja surađuje sa zagrebačkom privatnom Poliklinikom Eljuga po cijeni od 3.500 do 6.300 dolara.
Neprekidni neuspjeli pokušaji da se pokrene HOBP, iako smo onkološku bazu trebali imati još u prošlom tisućljeću, nejasnoće oko odnosa baze financirane Rocheovim novcem i nove koju će EU sredstvima financirati ministarstvo, potpuna zatvorenost svih uključenih za novinarska pitanja – od Vlade, preko HZZO-a i KBC-a Zagreb do Ministarstva zdravstva – nejednaki status onkoloških pacijenata Rebra u odnosu na sve osiguranike HZZO-a (sjetimo se zadnjeg slučaja Budak u kojem je pacijentica upućena da karcinom liječi vani, ali ne o trošku Zavoda), zaobilaženje Zakona o javnoj nabavi itd., važni su razlozi zašto bi bombastičan Plenkovićev uspjeh u inkorporiranju multinacionalke u hrvatsku onkologiju trebao dobiti pozornost institucija izvan samog zdravstva.
U budućnosti bi se slično moglo događati i s 8,5 milijardi obećanih eura, od kojih je dio za nabavu uređaja za zračenje već problematiziran u nekim medijima.
