U nadolazećem periodu priprema se preko 50 zakonskih i podzakonskih propisa u području zdravstvene zaštite. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti te o obaveznom zdravstvenom osiguranju najavljuje se dugo očekivana reforma zdravstva. Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, kazala je da su pristigle 1.152 primjedbe građana na Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Pacijenti su, naglasila je Jeckov, najslabiji na liste čekanja za dijagnostičke i terapijske postupke. Zakonski model predviđa pravilnik o prihvatljivom vremenskom roku čekanja takvih pregleda, stoga je zastupnica predložila rok u kojem bi ministar zdravstva Vili Beroš trebao donijeti taj pravilnik. Ona je navela da su prevencija i primarna zdravstvena zaštita do sada bile na izrazito niskim granama. Od četiri nacionalna preventivna programa za prevenciju karcinoma pluća, dojke, debelog crijeva i vrata maternice, jedino preventivni pregled dojki ima solidan odaziv. Osim toga, odaziv na pregled kojim se testira postojanje krvi u stolici, što može biti prvi znak karcinoma debelog crijeva, iznosi svega 21 posto. To je razlog zbog čega se samo 11 posto slučajeva raka debelog crijeva otkriva u početkom stadiju, rekla je Jeckov. U Sloveniji se preko 50 posto slučajeva raka debelog crijeva otkriva u početnom stadiju zahvaljujući njihovom uspješnijem i bolje organiziranom programu na kojeg se odaziva gotovo 70 posto pozvane populacije. Zato je važno osigurati dobru, vrlo jaku prevenciju, i to još u najranijoj fazi, poručila je Jeckov.
- Upravo je zato važno podići razinu zdravstvene pismenosti. To bismo trebali postići uvođenjem preventivnih zdravstvenih pregleda radi prevencije i ranog otkrivanja bolesti svim kategorijama osiguranih osoba. Zamišljeno je pozivanje svih onih pacijenata koji su stariji od 45 godina, a nisu bili zadnje dvije godine na pregledu. Dokaz kako neke strategije nisu ostale samo mrtvo slovo na papiru ogleda se u činjenici da se mortalitet raka dojke smanjio, što je neizmjerno važno - kazala je zastupnica.
Napomenula je da su samačka domaćinstva u ruralnim krajevima slabo povezana s bolnicama, hitnim prijemima, ljekarnama i domovima zdravlja. Zakonom je predviđeno uvođenje usluge mobilnih ljekarni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na potpomognutom području, čime bi se trebala osigurati veća dostupnost lijekova na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Usto se planira uvođenje mobilnih timova obiteljske medicine.
- Jasno su propisani kriteriji i uvjeti pod kojima će domovi zdravlja ili ljekarničke ustanove, čiji je osnivač jedinica područne samouprave, moći obavljati djelatnost mobilnih ljekarni. Je li dovoljno široko postavljen krug ovlaštenika koji će moći podnijeti zahtjev ministarstvu za obavljanje ovih djelatnosti? Treba li navedeno proširiti i na privatne ljekarničke ustanove? - upitala je Jeckov.
Pohvalila je inicijativu prema kojoj će svaka županija imati po jedan dom zdravlja. Te ustanove će moći imati i svoje podružnice, ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge, nabrojala je Jeckov. Međutim, dodala je, to djeluje poprilično optimistično, naročito kad se uzme u obzir da su ova zanimanja, primjerice logopedsko, izrazito deficitarna i liste čekanja su enormno duge.
- Predloženim zakonskim izmjenama prenose se osnivačka prava općih bolnica s jedinica područne samouprave na Republiku Hrvatsku. Mislim da je to dobra stvar. Pored toga što će se ovakvim uređenjem racionalnije i kvalitetnije iskoristiti postojeći kapaciteti u općim bolnicama te unaprijediti dostupnost i kvaliteta zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim bolnicama, trebali bismo imati uniformiran pristup, odnosno jednako uređenje u svakoj općoj bolnici, što, vjerujem, dosad nije bio slučaj. Svaka, pa i ova reforma, ozbiljan je i kompleksan posao koji zahtijeva i vrijeme za potpunu implementaciju - zaključila je Dragana Jeckov.
